Indonezijska vlada sprema se usvojiti novi zakon koji će seks izvan braka kažnjavati zatvorskom kaznom kao dio revizije nacionalnog kaznenog zakona. 

“Ponosni smo što imamo kazneni zakon koji je u skladu s indonezijskim vrijednostima” , rekao je za Reuters  Edward Omar Sharif Hiariej, zamjenik indonezijskog ministra pravosuđa. Samo određene osobe, poput bliskih srodnika, mogu prijaviti kazneno djelo, za što je predviđena kazna do godinu dana zatvora. 

Novi zakon dio je niza novih politika koje će vlada donijeti kao dio reforme na kojoj su zakonodavci radili od proglašenja neovisnosti 1945. godine. Vlada očekuje da će usvojiti novi zakon 15. prosinca, ali bi to mogla učiniti već sljedeći tjedan, prema Bambangu Wuryantu, zakonodavcu uključenom u izradu zakona. 

Novi bi se kodeks odnosio na građane i strance podjednako, što bi izazvalo zabrinutost među poslovnim grupama da bi moglo ozbiljno ugroziti ulaganja u odmor i odredišna putovanja u zemlji. 

“Za poslovni sektor, provedba ovog običajnog prava stvorit će pravnu nesigurnost i natjerati ulagače da preispitaju ulaganje u Indoneziju”, rekla je Shinta Widjaja Sukamdani, zamjenica predsjednika Indonezijske udruge poslodavaca (APINDO).

Klauzule koje se odnose na moral, dodala je, “nanijele bi više štete nego koristi”, posebno za tvrtke koje se bave sektorima turizma i ugostiteljstva.

No Hiariej je odbacio kritike, rekavši da će konačna verzija zakona osigurati usklađivanje regionalnih i nacionalnih zakona te da neće ugroziti demokratske slobode. 

Ostali zakoni uključuju zatvorsku kaznu do tri godine za vrijeđanje predsjednika — optužbu koju samo predsjednik može prijaviti — kao i kaznu za vrijeđanje državne zastave, amblema i himne do pet godina zatvora, dok svatko tko emitira ili pomaže širenje uvreda mogao bi dobiti do četiri godine zatvora, piše South China Morning Post. 

“Ovi članci o vrijeđanju predsjednika ili državnih dužnosnika naša su glavna briga jer nisu u skladu s demokratskim načelima koja smo imali svih ovih godina”, rekao je za Post Edbert Gani Suryahudaya, istraživač u indonezijskom Centru za strateške i međunarodne studije. ranije ove godine. 

Branitelji ljudskih prava i analitičari izrazili su zabrinutost zbog ovih zakona, ističući 24 članka za koje tvrde da su problematični, ali konzervativnije islamske skupine u Indoneziji podržale su mjere. Otprilike 87% građana Indonezije identificira se kao muslimani, što je čini zemljom s najvećom muslimanskom populacijom, ali vlada ostaje sekularna i naglašava vjerski pluralizam.

Početni napor da se donese novi kazneni zakon 2019. potaknuo je prosvjede diljem zemlje. Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su protiv plana zbog zabrinutosti za građanske slobode. 

Kritičari tvrde da je od tada došlo do nekoliko promjena kodeksa, što znači da će uvelike nalikovati samom skupu zakona koji su potaknuli prosvjede.