Kultura poništavanja kršćanskih vrijednosti širi se Europom. Sada je na red došla Velika Britanija gdje su kršćani migrantske zamjene stanovništva postali manjina.
Kultura poništenja na Zapadu je uznapredovala, a sada bi se na meti mogao naći i najradosniji kršćanski blagdan – Božić. U Ujedinjenom Kraljevstvu već postoji inicijativa da se ograniči slavlje Božića jer vrijeđa ljude koji ne slave Božić, iako je ovaj blagdan odavno postao obilježje potrošačkog društva.
“Možda je vrijeme da se ukine Božić jer polovica stanovništva nije kršćansko”, navodi konzultantska kuća za raznolikost i inkluziju “Watch Dis Space” iz Brightona u Velikoj Britaniji, a prenosi “Wales Online”.
Iako su novi statistički podaci, temeljeni na popisu stanovništva iz 2021. godine, pokazali da su stanovnici Engleske i Walesa koji se smatraju kršćanima u manjini, Velika Britanija i dalje “naglašava važnost slavljenja Isusova rođenja”, što se očituje i u ukrašavanju u gradovima, medijskim natpisima i reklamama, a “rezultira da se mnogi ljudi osjećaju izostavljenima i isključenima iz slavlja, dok se njihovi vjerski ili duhovni festivali ignoriraju”, piše “Wales Online”.
Problem su i proslave Božića
“Watch dis space” navodi da je poseban problem proslava Božića u tvrtkama gdje se ljudi koji ne slave “moraju prilagoditi vjeri u koju ne vjeruju ili postati vrlo vidljiva manjina među svojim kolegama”.
Još 2019. godine u jednoj školi u Milanu, kako bi se promicalo “poštovanje prema drugima” i integracija “multikulturalnog društva”, odlučeno je ukinuti slavlje Božića. Kako nitko ne bi bio “diskriminiran” i “vrijeđan”.
Tada se 2019. talijanski filozof Diego Fuzaro zapitao što bi se netko uvrijedio?
„Božićne jaslice i simboli naše drevne civilizacije? Kao da se radi o uvredama i diskriminaciji tipičnoj za civilizaciju potrošačke klase. Zar ove kozmopolitske ovce ne vide da poštivanje drugih kultura ne smije značiti brisanje vlastite kulture? Zar ova gospoda globalizirane i cjelovito postmodernizirane svijesti ne shvaćaju da poštovanje tuđeg mora nužno ići kroz prepoznavanje vlastitog? Zar ne mogu shvatiti da možemo poštovati kulture i identitet drugih ako, i samo ako, imamo vlastitu kulturu i identitet?”
Inkluzivnost, naravno, ne podrazumijeva nijekanje kršćanskih vrijednosti.
Nekršćanski božićni ukrasi
Sve je raširenije mišljenje da je Božić svjetovni, a ne vjerski blagdan, pa je s tim u vezi opravdana potrošačka histerija svake godine u prosincu. Također, mnogi trgovački lanci u ponudi imaju i “nekršćanske ukrase”.
U Njemačkoj se, primjerice, božićni sajmovi sada nazivaju sajmovima svjetla, dok su prošle godine u jednom trgovačkom centru u Parizu uklonjeni vjerski simboli s božićnih ukrasa.
Oko velikog božićnog drvca bile su siluete poznatih pariških građevina, među kojima su bile i crkve, s križevima. No, kako je prije Božića sve “nezgodnije” isticati križ i kršćanstvo, zaštitari su te križeve savijali kliještima da se ne vide. Sve u maniri tolerancije i potrošnje prije svega.
Podsjetimo, Europska komisija je 2021. internim dokumentom preporučila svojim dužnosnicima da ne polaze od pretpostavke da svi slave Božić, te da umjesto izraza “božićni praznici” koriste “blagdansko vrijeme”. Dokument je povučen nakon velike pobune brojnih konzervativaca i Vatikana, koji su dokument nazvali pokušajem “poništavanja” kršćanskih korijena Europe.