Sada možemo biti apsolutno sigurni – sloboda izražavanja nije poželjna u EU. Strah eurokrata od bilo kakvih kritičkih informacija i stavova koji bi mogli ugroziti njihovu agendu očito je prevelik te se odlučuju na sveopću cenzuru i kontrolu sadržaja koji se objavljuju. Voljeli ga ili ne, Elon Musk barem se nominalno predstavlja zagovornikom slobode govora, pa je bilo pitanje trenutka kada će dospjeti u fokus Europske komisije i postati njihovom metom. Sada mu se jasno poručuje da ptica koju je on oslobodio unutar EU može letjeti samo po EU pravilima, čime se otvoreno najavljuje još veća digitalna represija čije ćemo svi mi biti žrtve… Zakonski okvir već je spreman. Sloboda govora nalikuje preplašenoj ptici u bijegu, koju se sada želi zatvoriti u krletku i zauvijek joj zabraniti plavo nebo…
Sada mu se zbog njegova zagovaranja slobode govora prijeti zabranom Twittera u zemljama EU ukoliko ne poklekne pred europskom željom za strogom cenzurom. Plava Twitter ptičica može letjeti samo po njihovim pravilima. Tako su se izjasnili.
Nakon što je preuzeo uslugu kratkih poruka, novi šef Twittera Elon Musk najavio je da želi ukloniti ograničenja slobode izražavanja. Ova objava u mnogim slučajevima nije bila dobro primljena – sigurno ne od strane Komisije EU-a. Sada se Musk suočava s njihovom opsesivnom kontrolom, regulacijom i zabranama.
Thierry Breton zaprijetio Elonu Musku
Na fotografiji: Thierry Breton; Snimka zaslona YouTube
Prema britanskim novinama “Financial Times ”, europski povjerenik Thierry Breton navodno mu je zaprijetio zabranom Twittera u EU tijekom video poziva ako se na toj društvenoj platformi korisnici ne budu pridržavali novih zakona EU.
O čemu se radi? Radi se o EU zakonu Digital Services Act (DSA) koji je stupio na snagu sredinom studenog ove godine. Ovaj zakon služi za pooštravanje kontrole društvenih mreža (čitaj: još jaču cenzuru) i trebao bi osigurati da se ilegalni sadržaj na online platformama odmah i dosljedno briše.
Ovo je način na koji se treba boriti protiv “govora mržnje” i “dezinformacija” – ili, pak, protiv kritike režima EU i njegove agende, a ponajviše protiv svih ljudi koji se kritički odnose prema EU, njihovoj agendi i njihovim zakonima. Od sredine veljače 2024. godine, a nešto ranije za posebno velike platforme – ti će se zahtjevi primjenjivati u cijeloj Europskoj uniji. Ponovljeni ozbiljni prekršaji mogu rezultirati kaznama do šest posto globalne prodaje ili čak “zabranom poslovanja unutar tržišta EU-a”.
Ovaj upitni zakon mogao bi postati problem za Muska, jer je nedavno najavio da želi drastično smanjiti moderiranje sadržaja na Twitteru te je također najavio da od 23. studenoga Twitter više neće poduzimati mjere protiv takozvanih obmanjujućih informacija o Covid-u-19. Osim toga, aktivacija blokiranih računa nije nimalo u duhu EU koja želi postrožiti pravila. No, ako korisnici nisu kršili nikakav zakon, niti širili spam poruke, ne postoje nikakve zapreke da im se vrate računi. Svi znamo da je ponovno aktiviran račun bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa. To znači da je trenutno moguć povratak na Twitter. Kako će biti u budućnosti, pokazat će vrijeme.
Hoće li plava ptica doista letjeti po EU pravilima ili po nekim svojim?
Hoće li prevladati stroga cenzura koja će plavu pticu zatvoriti u krletku ili će Elon Musk uspjeti održati svoje obećanje i plavu pticu ostaviti na slobodi da slobodno leti virtualnim nebom ne samo Europske unije, nego i cijelog svijeta?
EU je počela s pritiskom na Muska krajem listopada kada se saznalo za Muskovo preuzimanje Twittera. Na objavu Elona Muska da je ‘ptica slobodna’ iliti ‘oslobođena’ a koja se odnosi na zaštitni znak Twittera, Thierry Breton je za Europsku komisiju tvitom ustvrdio: “Ptica leti po našim pravilima“. Ako ćemo biti precizniji, Thierry Breton je kao odgovor na Elonovo oslobađanje plave ptice, napisao sljedeće – U Europi će ptica letjeti po našim EU pravilima.
👋 @elonmusk
— Thierry Breton (@ThierryBreton) October 28, 2022
In Europe, the bird will fly by our 🇪🇺 rules.#DSA https://t.co/95W3qzYsal
Po uzoru na Kinu, EU očito uopće ne želi dopustiti slobodu izražavanja svojim građanima na digitalnim platformama koje su i do sada doduše bile pod nadzorom, ali je sloboda izražavanja mišljenja ipak bila donekle dostupna svima. Sada se situacija naglo mijenja u korist moćnika.
EU je u velikoj krizi i više je nego očito da su eurokrati zabrinuti za vlastiti suverenitet i strahuju od sve većeg otpora masa. Ako se kojim slučajem sloboda govora nastavi na bilo kojoj platformi, učiniti će sve da ju spriječe putem svojih plaćenih cenzora i uhoda. Pandemija je odlično poslužila moćnicima da pojačaju represiju nad globalnim stanovništvom, pa smo svjedočili i još uvijek svjedočimo nemilosrdnoj cenzuri, uklanjanju sadržaja koji nisu u skladu sa zadanim narativom, deplatformiranju znanstvenika i stručnjaka čiji stavovi i istraživanja demantiraju službeni narativ te blokiranju i digitalnom maltretiranju korisnika društvenih mreža koji se usuđuju misliti drugačije od indoktrinirane većine.
Pogledajmo kako je još u mjesecu svibnju Thierry Breton na vrlo fin i kulturan način pokušavao upozoriti Elona Muska na nove zakonitosti komuniciranja u digitalnom svijetu, ili bolje reći na novu digitalnu represiju umotanu u nove zakone i pravila. Sve lijepo i pristojno, u rukavicama. Blago nama…
Sintagma govora mržnje izvlači se iz rukava i skriva po potrebi moćnika
Zanimljivo je primijetiti kako je sintagma ‘govora mržnje’ odjednom nestala iz medijskog prostora za vrijeme raspirivanja pandemijske mržnje prema necijepljenim ljudima od strane političara, javnih i poznatih osoba te raznih stručnjaka koji su svoje uvrede opravdavali znanstvenim dokazima, strukom i tome slično, kao da struka i znanost mogu biti opravdanje za mržnju, kao da mržnja može imati bilo kakvo opravdanje. Zaboravili su da ne postoji opravdanje za mržnju.
Zašto se tada u vrijeme najintenzivnijeg raspirivanja mržnje prema necijepljenim ljudima i samim time diskriminacije istih kako u stvarnom, tako i u virtualnom svijetu, nitko nije pozvao na ‘govor mržnje’ kao na nešto što nikome nije dozvoljeno u javnom prostoru i javno stao u obranu necijepljenih ljudi te zaustavio tu navalu mržnje koju su necijepljeni ljudi morali šutke trpjeti od strane pojedinih cijepljenih moćnika i njihovih glasnogovornika i sljedbenika? Izgleda da se sintagma govora mržnje izvlači iz rukava selektivno i po potrebi moćnika te se po njihovu nalogu i skriva iza zavjesa kada njima tako odgovara, pa ono što je do jučer bio govor mržnje danas to više nije i ne mora biti. Prekrasno, zar ne?
Svaka, pa i najmanja kritika cijepljenja kao takvog, kao i svaka sumnja u cjepivo, bile su ugušene i gurnute u stranu te etiketirane kao dezinformacije ili netočne i zavaravajuće informacije kojima nedostaje kontekst, a svi nemili događaji koji nisu bili u skladu sa službenim narativom bili su proglašeni nepostojećima, unatoč video i audio snimkama, fotografijama, svjedočenjima sudionika istih i ostalim dokazima.
Mainstream mediji bili su poslušni. Oni najbolje znaju na koji su način morali progovarati o cjepivu. Morali su ga promovirati kao nešto najbolje što nam se moglo dogoditi. Mainstream mediji jako dobro znaju da se cijepljenje nije ni u ludilu smjelo kritizirati, već je moralo biti hvaljeno kao apsolutno ‘sigurno i učinkovito’ u borbi protiv korona virusa i, naravno, moralo se uvijek naglasiti kako cjepivo ne bi smjelo imati nikakvih nuspojava. Svatko tko je tvrdio suprotno bio je istog časa blokiran i uništen od strane Big Techa.
Slučaj Twitter do kraja će odmotati ovo zamršeno klupko oko cenzure koja javno tvrdi da to nije na svim stranama svijeta. Nekakvi provjeravatelji činjenica uporno tvrde kako oni nisu cenzori. A, što bi drugo bili? Plaćeni su da čine to što čine. Plaćeni su da služe velikim korporacijama i državnicima koji su u sprezi s njima.
Ovo je sada kraj priče ili bolje reći bajke o slobodi govora, barem u slučaju Twittera. Elon Musk je naprosto ucijenjen. Uvjetuje mu se zabranom poslovanja unutar zemalja EU ukoliko ne bude igrao po njihovim pravilima. Ostaje nam za vidjeti hoće li eurokrati uspjeti vratiti plavu pticu u njezin kavez iz kojeg je puštena… I, kako će korisnici društvenih mreža reagirati na sveopću cenzuru koja će u budućnosti biti znatno pooštrena…
Tko stoji iza dizajna prepoznatljive plave Twitter ptičice čiji simbolizam danas dobiva još više na snazi?
U vrijeme osmišljavanja logotipa Twittera – popularne plave ptice koja slobodno leti, zasigurno nije bilo govora o gušenju slobode govora i cenzuri, jer u tom bi slučaju ptica bila prikazana u krletci, a ne slobodna. Danas taj logotip ima veću snagu od bilo kojeg drugog logotipa divova društvenih mreža.
Zanimljivo je ovdje primijetiti kako se logotipi brojnih tvrtki često mijenjaju jer podliježu trendu konstantnog rebrandiranja kao svojevrsnog obnavljanja branda, osobito u tehnologiji. Uzmimo za primjer tvrtke poput Slacka ili Airbnba, ili Facebooka i Googlea koje svako toliko dotjeruju svoje logotipe, obnavljajući ih i prilagođavajući ih vremenskim tokovima. No, Twitter je je jedna od rijetkih tvrtki koja se čvrsto drži svog logotipa i ima isti logo s prepoznatljivom plavom pticom koja predstavlja glavni identitet te robne marke od 2012. godine.
Bez obzira na to smatraju li pobornici rebrandiranja predmetni logo zastarjelim ili možda klasičnim, nema sumnje da plava ptica nailazi na dobar odjek kod mnogih korisnika. A, čovjek koji stoji iza dizajna plave ptice zove se Martin Grasser. Grasser je radio gotovo sedam godina u financijama prije nego što je diplomirao na Art Center College of Design u Pasadeni, Kalifornija. I bio je samo tri godine izvan škole kada je primio poziv putem kojeg je bio pozvan na intervju za jedan projekt.
Na fotografiji: Martin Grasser, fotografija: Stella Kalinina
Autor nije mogao znati o čemu se radi, jer je pozivatelj bio tajanstven po tom pitanju. Kasnije će saznati da je bio na popisu od 100 izabranih portfelja dizajnera na razmatranju. Njegov portfelj nosio je broj 88 i prvo su njega nazvali. Tek nakon što je dobio posao – u novoj dizajnerskoj agenciji pod nazivom West koja je imala Twitter kao jednog od svojih prvih klijenata – saznao je da će njegov prvi zadatak biti redizajnirati Twitterov logo.
“Odveli su me u drugu sobu, i rekli mi da se radi o Twitteru”, prisjeća se Grasser. Bio je van sebe od sreće, ali je pokušao ostati miran i ne odavati znakove svog oduševljenja. Naime, u tom je trenutku Martin bio dizajnirao logotipe u školi i kao dio svog posla nakon diplome, pa je ovaj zadatak bio najistaknutiji zadatak u njegovoj kratkoj karijeri.
Utemeljitelj Twittera Jack Dorsey rekao je Grasseru da želi da dizajner krene od nule u svom radu na logotipu – a ne da dorađuje pticu iz crtića koja je prije predstavljala Twitter. Bez bilo kakvog drugog eksplicitnog zadatka – ali s pretpostavkom da je morao razviti neku vrstu ptice – Grasser je počeo gledati videozapise ptica u letu i crtati na stotine različitih vrsta ptica kako bi dobio onaj unutarnji osjećaj za smjer kojim treba ići u realizaciji zadatka koji je dobio i koja bi od ptica mogla najbolje funkcionirati.
Zašto se Martin Grasser odlučio baš za kolibrića?
U donošenju svoje odluke o vrsti ptice koju će izabrati za logotip Twittera, autor se pitao koja je od njih najbolja. Bi li to bila plava šojka? Hoće li ona najbolje predstavljati ideju koju želimo predstaviti? Hoće li to biti vrabac? Jastreb? Grasser je vođen tom idejom o odabiru najbolje ptice, zamolio jednog pripravnika da istraži prosječni raspon krila kod većine ptica kako bi saznao kolika bi trebala biti velika njezina krila. Grasser je za vrijeme njegova rada na logotipu za Twitter toliko ušao u svijet ptica da je čak preuzeo zvukove ptica iz amazonske prašume kako bi ih slušao dok je radio na predmetnom logotipu.
I, koja je ptica na kraju pobijedila? Pobijedio je kolibrić. Kolibrić je u konačnici inspirirao autora svojim ponositim napuhanim prsima koja danas krase logotip Twittera. Tako mali, a tako poseban. Tako mali, a tako svjestan sebe i svoje slobode. Takav je kolibrić. Zna što želi i ne boji se to pokazati.
Kako je nastao poznati logotip koji simbolizira slobodu govora?
Autor dizajna logotipa / vizualnog identiteta Twittera: Martin Grasser
Sam dizajn je po riječima njegova autora zapravo bio rezultat jedne posve drugačije vježbe: kako bi osigurao da su sve krivulje prsa, krila, glave i kljuna ujednačene, Grasser je prekrio 15 različitih krugova njegovim crtežima. Krugovi su također tu kako bi prenijeli jednu neutralnu sliku. Tome je tako kako bi dizajn mogao “stajati uz najozbiljnije vijesti koje izlaze na Twitteru, kao i uz neke banalnosti ili bezbrižne trenutke, euforiju, radost ili tugu”, rekao je Grasser. Logotip kao takav ima više varijacija na temu – poglavito se pojavljuje u plavoj varijanti na bijeloj podlozi, ali može se aplicirati i u negativu, u bijeloj varijanti na plavoj podlozi.
“S logotipom ovakvog tipa, nečim tako malim, imate jednostavan pristup, želite oblike koji se ponavljaju”, pojasnio je Grasser. Na taj ga način ljudsko oko lakše percipira, a ljudski um bolje razumije. Nema pretjerivanja. Ništa nije prenatrpano i nerazumljivo. Sve je jasno i sve je rečeno. Snaga je u ponavljanju i dosljednosti. Pogotovo u slučaju Twittera.
Simbolika je i više nego jasna. Ideja vodilja bila je da Twitter demokratizira informacije i svima daje jednako pravo da se čuje njihov glas. Nakon svih problema koje je Twitter do sada imao, sada je ponovno u problemu jer Elon Musk zagovara slobodu govora, u skladu s idejom vodiljom koja je bila prisutna od početka lansiranja te društvene platforme, a globalni moćnici čine sve kako bi tu istu slobodu ugušili. Simbolizam plavog kolibrića sada još više dobiva na snazi i još jače se utiskuje u umove korisnika koji su ogorčeni zbog sveopće cenzure.
Svatko je od nas plava ptica željna slobode
Ptica kao takva simbolizira slobodu i beskrajne mogućnosti. Ona može slobodno letjeti u bilo kojem smjeru, njeno je beskrajno i nepregledno virtualno nebo koje predstavlja nebo pod kojim živimo svi mi kao slobodni ljudi, iako nas vlasti pokušavaju okovati na sve moguće načine i postaviti rešetke između nas i neba iznad nas.
Iz dana u dan postajemo sve svjesniji da smo svi mi ptice koje žive u svojim krletkama iz kojih izlazimo kada mi to poželimo. No sada se cijeli svijet pokušava pretvoriti u jedan veliki digitalni kavez s nevidljivim, ali vrlo osjetnim i neprobojnim rešetkama. I, imamo se pravo osjećati kao plavi kolibrići kojima prijeti zatvaranje što se tiče slobode govora. Hoćemo li se uspjeti izboriti za plavo nebo iznad nas ili će nam ga moćnici zauvijek oduzeti i između nas i tog plavog neba postaviti tamne neprobojne rešetke, stavljajući nas u ćelije doživotnih digitalnih zatvora?
Grasserov izvorni simbolizam kao autora danas je na velikom testu, jer ćemo se zbog najavljene cenzure morati upitati koliko će taj simbolizam ostati relevantan u bliskoj budućnosti u kojoj će provedba najavljenih standarda slobode govora biti dovedena u pitanje. Ukoliko moćnici uspiju zatvoriti plavog kolibrića u krletku, on će zauvijek prestati biti vjesnik otvorenog razgovora, dijaloga, razmjene mišljenja i slobodnog izjašnjavanja korisnika Twittera.
Osnivač Twittera Jack Dorsey najavio pokretanje nove društvene mreže
A, svatko kome možda smeta činjenica da je Elon Musk vlasnik Twittera, možda se odluči na neku drugu društvenu mrežu osmišljenu u sličnom tonu kao što je prvotno bio zamišljen i Twitter – u plavom tonu nepreglednog plavog slobodnog neba jednako dostupnog svima nama (čitaj: korisnicima društvenih mreža koji još uvijek vjeruju u slobodu govora). Primjerice, osnivač Twittera Jack Dorsey najavio je pokretanje nove mreže koja bi se trebala zvati BlueSky Social. BlueSky Social trebala bi, po njegovim riječima biti ‘decentralizirana društvena mreža‘. Trenutno je aplikacija u fazi beta testiranja, ali navodno će uskoro biti dostupna javnosti.
Vidjet ćemo kako će sve to izgledati u praksi i koliko će jaki borci za slobodu govora biti vlasnici društvenih platformi koji tu slobodu govora koriste kao glavni prodajni argument u promociji svojih tvrtki… Jedno je sigurno – o popularnosti istih odlučit ćemo mi kao korisnici društvenih platformi. Bit ćemo tamo gdje nema cenzure, to je sigurno. Bit ćemo na onim mrežama koje nam nude slobodu, svima nama, čas plavim, čas bijelim pticama, ovisno o tome jesmo li danju ili noću na društvenim mrežama…
Izvor: Twitter, Financial Times, fastcompany.com