Harari je to rekao u razgovoru s Chrisom Andersonom, predsjednikom TED-a.

“Mnogi ljudi smatraju da nisu dio planova za budućnost, iako su još uvijek relativno dobrostojeći. U 20. stoljeću svim je ideologijama – liberalnoj, fašističkoj, komunističkoj – bilo zajedničko da su heroji bili obični ljudi. Ako ste živjeli u, recimo, Sovjetskom Savezu tridesetih godina prošlog stoljeća, život je bio sumoran, ali propagandni plakati o svijetloj budućnosti prikazivali su običnog čovjeka. Prikazivali su radnike u čeličani i poljoprivrednike u herojskim pozama i bilo je očito kakva budućnost nosi.

Danas, kada čovjek gleda plakate na ulicama ili sluša govore koje organizira TED, čuje velike ideje i riječi o robotima koji uče, genetskom inženjeringu, blockchain tehnologijama i globalizaciji, a njega nema. Čovjek više nije dio budućih planova i ako pokušam shvatiti – ovo kao hipotezu – ogorčenost velikog broja ljudi diljem svijeta, mislim da ljudi razumiju – i ispravno misle – ovako: „Budućnost ima nema potrebe za mnom.” Ti pametni ljudi u Kaliforniji, New Yorku i Pekingu planiraju budućnost s umjetnom inteligencijom, bioinženjeringom, globalnom povezanošću i čime sve ne, a ja im ne trebam. Možda će mi oni ljubazniji među njima dobaciti koju mrvicu s tablice zajamčenog osnovnog dohotka, ali psihički je puno gore osjećati se beskorisnim nego biti iskorišten.”

Harari je usporedio 20. i 21. stoljeće, predviđajući da će u budućnosti ekonomija sve više smanjivati ​​potrebu za ljudskim bićima.

“Ako se vratite u sredinu 20. stoljeća – bilo da ste u Rooseveltovom SAD-u, Hitlerovoj Njemačkoj ili čak Staljinovom SSSR-u – i razmislite o budućnosti, građevinski materijal su milijuni ljudi u tvornicama, na poljima, vojnici. Bez njih nemate budućnosti.

Sada, na početku XXI stoljeća, jednostavno nam ne treba velika većina stanovništva, jer budućnost ovisi o razvoju složenih tehnologija, poput umjetne inteligencije i bioinženjeringa. Većina ljudi tome ne pridonosi ničim, osim možda davanjem potrebnih podataka o sebi, a što god drugo ljudi korisno rade, te će tehnologije njihov rad učiniti suvišnim i bit će ih moguće vrlo lako zamijeniti.”

Yuval Noah Harari (1976.), izraelski “intelektualac”, povjesničar i profesor povijesti na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Autor bestselera Sapiens: Kratka povijest čovječanstva, Homo deus: Kratka povijest sutrašnjice i 21 lekcija za 21. stoljeće. Doktorirao je na Sveučilištu u Oxfordu 2002. godine. Harari je vegan i kaže da je to rezultat njegovih istraživanja, uključujući i njegovo mišljenje da je osnova mliječne industrije prekidanje veze između majke krave i mladog teleta. Od siječnja 2019. Harari ne koristi pametni telefon. Harari je gay i upoznao je svog supruga Icika Jahava 2002. godine. Vjenčali su se u Torontu (Kanada). Svjetski ekonomski forum navodi Hararija kao “suradnika agende” na svojoj web stranici.