Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Joe Biden, suočen je sa sve većim pritiskom, kako u svojoj zemlji tako i u svijetu, da odustane od optužbi protiv Juliana Assangea, koji se nalazi u zatvoru u Velikoj Britaniji.
Bidenova administracija u posljednje je vrijeme govorila o poštivanju slobodnog i energičnog tiska. Dakle, samo se postavlja pitanje slobode Juliana Assangea, hoće li Biden odlučiti odbaciti optužbe.
Državni odvjetnik Merrick Garland čak je ove jeseni uveo proširenu zaštitu novinara, rekavši da je “slobodan i neovisan tisak ključan za funkcioniranje naše demokracije”.
Ali najveći test za Bidenovu administraciju ostaje zaključan u londonskoj zatvorskoj ćeliji, gdje se osnivač WikiLeaksa Julian Assange nalazi od 2019. jer se suočava s kaznenim progonom u Sjedinjenim Državama prema Zakonu o špijunaži, stogodišnjem statutu koji nikada prije nije korišten za objaviti tajne podatke.
Hoće li Ministarstvo pravosuđa SAD-a nastaviti progon “ozloglašenog” zviždača, čija je grupa objavila povjerljive podatke o ratovima u Iraku i Afganistanu, zaljevu Guantanamo, američkoj diplomaciji i domaćoj demokratskoj politici prije izbora 2016. godine, način je da se utvrdi jesu li trenutni administracija namjerava ispuniti svoja obećanja o zaštiti tiska.
Sada se Biden suočava s ponovnim pritiskom, kako unutar Sjedinjenih Država tako i u inozemstvu, da odustane od Assangeovog dugotrajnog kaznenog progona.
Pet velikih medijskih organizacija koje su se oslanjale na njegove vladine tajne, uključujući Guardian i The New York Times, objavile su otvoreno pismo ranije ovog mjeseca rekavši da njegova optužnica “postavlja opasan presedan” i prijeti potkopavanjem Prvog amandmana.
U isto vrijeme, dužnosnici u Australiji, čiji je Assange rođen i ostaje državljanin, sastali su se sa svojim američkim kolegama kako bi apelirali na njegovo oslobađanje.
Moj stav je jasan i jasno je dat do znanja američkoj administraciji: da je vrijeme da se ovo pitanje privede kraju – rekao je krajem prošlog mjeseca pred australskim parlamentom australski premijer Anthony Albanese.
U međuvremenu, u Brazilu, novoizabrani predsjednik Luis Inácio Lula da Silva pozvao je na okončanje onoga što je nazvao “nepravednim zatvaranjem” Assangea nakon sastanka s urednicima WikiLeaksa koji su lobirali za njegovu slobodu.
Neki od Assangeovih odvjetnika obrane, koji su napali njegovo kazneno gonjenje kao kršenje Prvog amandmana, kažu da su optimistični da je slučaj možda dosegao prekretnicu koja bi na kraju mogla dovesti do njegove slobode.
“Ovaj je slučaj iznimno značajan”, rekao je u intervjuu profesor prava na Sveučilištu Columbia Jamil Jaffer, koji vodi Knight First Amendment Institute.
Na kraju dana, teško mi je povjerovati da Bidenova administracija želi da ovaj slučaj bude njezino nasljeđe na slobodi tiska, i bit će to njezino nasljeđe ako ga nastave goniti. Zasjenit će sve ostalo kada je riječ o slobodi tiska.
Dužnosnici Ministarstva pravosuđa škrti su na riječima o tome kamo bi Assangeovo kazneno gonjenje u konačnici moglo dovesti, dok on nastavlja osporavati svoje izručenje SAD-u pred britanskim žalbenim sudom. Američko ministarstvo pravosuđa odbilo je komentirati bilo kakve vanjske pozive da se odustane od slučaja, ali je jedan dužnosnik, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekao da je Garland “jasno dao do znanja da će slijediti zakon kamo god on vodi”, kao što je učinio u drugim politički optuženih slučajeva.
Usprkos svim vanjskim pritiscima na Ministarstvo pravosuđa da odustane od slučaja, kritični čimbenik mogli bi biti interni propisi koje je Garland najavio u listopadu kojima se zabranjuje korištenje zapljene zapisa i drugih istražnih koraka protiv “medija” osim u slučajevima kada je Ministarstvo reklo da će to biti ograničene okolnosti.
Novi propisi proizašli su iz jednogodišnjeg pregleda koji je uslijedio nakon čestih pritužbi novinskih organizacija o nametljivim taktikama koje je odjel koristio za vrijeme Trumpove administracije kako bi dobio zapise od novinara i zadirao u praksu prikupljanja vijesti tijekom istraga curenja informacija i drugih osjetljivih pitanja.
Jedan od središnjih sporova u Assangeovom usponu uvijek je bio treba li ga smatrati novinarom pokrivenim Prvim amandmanom, kao što su njegovi zagovornici dugo tvrdili, ili odmetnutim operativcem koji je, kako je jednom rekao republikanski senator Ben Sasse iz Nebraske, bio “doušnik strane propagande i … neprijatelj američkog naroda”.
Ber J Pollak, Assangeov glavni odvjetnik u SAD-u, rekao je Guardianu da “novi propisi svakako zahtijevaju da netko na najvišim razinama Ministarstva pravosuđa još jednom pogleda ovo kazneno gonjenje kako bi utvrdio je li doista u skladu s novom politikom” i odrediti “je li to vrsta slučaja koju želimo rješavati?”
Vrijeme je idealno za to – rekao je Polak.
Assange je polarizirajuća figura diljem svijeta već desetljeće, otkako je WikiLeaks počeo objavljivati, a ponekad i dijeliti s glavnim medijima, uključujući Guardian i The New York Times, milijune stranica često klasificiranih materijala koje je prikupio od vlade preko zviždača i drugih izvori. Njegovi zagovornici plješću mu kao drskom govorniku istine, dok ga kritičari – često unutar obavještajnih agencija – napadaju zbog štete koju je, kako kažu, curenje informacija nanijelo tekućim operacijama.
Prva velika otkrića njegove skupine 2010. dokumentirala su zlouporabe i pogrešne korake američke vojske u Iraku i Afganistanu, a svaka sljedeća serija curenja informacija, od tajnih depeša State Departmenta do alata za hakiranje CIA-e, donijela je Assangeu veću slavu i pozornost.
Osim golemih curenja informacija, Assange se također suočio s optužbama za seksualni napad u Švedskoj, optužbama koje su u međuvremenu odbačene jer su švedski tužitelji rekli da dokazi nisu dovoljno jaki.
Kako bi izbjegao uhićenje, sklonio se u ekvadorsko veleposlanstvo u Londonu 2012. prema sporazumu koji mu je dao politički azil. CIA i Trumpova administracija bile su toliko fiksirane na tajne koje je otkrio da su razgovarale o mogućnosti otmice Assangea iz veleposlanstva i njegovog ubojstva, prema prošlogodišnjem izvješću Yahoo Newsa.
Ministarstvo pravosuđa prvi je put podnijelo kaznenu prijavu protiv Assangea 2019., kada su ga britanske vlasti uhitile i izvukle iz veleposlanstva. Assange, raščupanog izgleda s dugom bijelom bradom, povikao je: “Ovo je protuzakonito, ja ne idem.”
Počevši manje od dva tjedna nakon što je Biden inauguriran u siječnju 2021., njegovo je pravosuđe u više navrata tražilo od britanskih sudova da obnove američki zahtjev za Assangeovim izručenjem.
Nakon duge bitke na britanskim sudovima, tadašnja ministrica unutarnjih poslova Priti Patel odobrila je američki zahtjev za izručenje u lipnju, no Assange se žalio na odluku, tvrdeći da mu je “suđeno i kažnjen zbog svojih političkih stavova”.
Gotovo svih od 18 optužbi podignutih protiv Assangea u optužnici iz 2019. temelje se na stvarnom objavljivanju povjerljivih vojnih i vladinih materijala na internetu od strane WikiLeaksa, od kojih je većinu dobila bivša američka vojna zviždačica Chelsea Manning.
Samo jedna od optužbi optužuje Assangea da je aktivno surađivao s Manningom na osiguranju povjerljivih podataka. U tom slučaju, tužitelji su tvrdili da je Assange ponudio pomoć Manningu da razbije lozinku za tajni vojni sustav, a pokušaj je propao.
Chelsea je na kraju osuđena na 35 godina zatvora zbog odavanja vladinih tajni prije nego što joj je predsjednik Barack Obama ublažio ostatak kazne 2017. Na saslušanju pred vojnim sudom 2013. Manning je inzistirala na tome da WikiLeaks na nju nikada nije vršio pritisak da zaplijeni bilo kakav povjerljivi materijal od vojske računalni sustavi.
Odluke koje sam donio da pošaljem dokumente i informacije (WikiLeaksu) i web stranici moje su vlastite odluke i preuzimam punu odgovornost za svoje postupke – rekao je tada Manning.
Optužbe protiv Assangea za dobivanje i objavljivanje povjerljivih informacija, bez ikakve aktivne uloge u njihovoj krađi, označavaju “prelaženje pravnog rubikona”, rekao je Jaffer sa Sveučilišta Columbia.
To je zloslutan zakonski prag, rekao je, za Assangea i sve novinare.
“Ovo je prvi put da je američka vlada upotrijebila Zakon o špijunaži za kazneni progon izdavača, a posljedice su goleme”, rekao je Jaffer.
Assange je “optužen za aktivnosti kojima se novinari bave svaki dan i kojima se novinari moraju baviti svaki dan kako bi informirali javnost. To bi imalo dramatične implikacije za novinarstvo o nacionalnoj sigurnosti.”
Hoće li se Biden i njegova administracija odlučiti na potez koji će konačno osloboditi nepravedno optuženog novinara Juliana Assangea koji je sa svijetom podijelio istinu ili će istina i dalje biti zabranjena za javnost. Ili će se Biden nositi sa sve većim pritiskom u odluci o izručenju Assangea Sjedinjenim državama.
