Unatoč financijskom teretu rata, Moskva bez većih problema može pokriti svoje financijske potrebe. Rusija ima više nego “običan” uravnotežen proračun, ne, čak ima i suficit. A u studenom se učetverostručio. Kako je u ponedjeljak objavilo rusko ministarstvo financija, ovogodišnji proračunski suficit u studenom iznosio je 557 milijardi rubalja – što je ekvivalent 8,29 milijardi eura. U listopadu je to iznosilo 1,91 milijardi eura.

Veći prihodi od nafte unatoč padu izvoza

Ruski prihodi od nafte i plina naglo su porasli ove godine, već u prvih jedanaest mjeseci premašivši očekivanja za cijelu godinu.

Kao odgovor, Kremlj je nametnuo jednokratno povećanje poreza Gazpromu kako bi nadoknadio pad prihoda ove godine. Tvrtka je imala koristi od rasta cijena, iako je obujam izvoza pao zbog rata. Osim toga, državni plinski div je prvi put u povijesti isplatio međudividendu. Prije svega, državni proračun je profitirao jednokratnim povećanjem poreza i dividendom.

Jednokratno plaćanje glavni razlog za snažan plus

Alexander Isakov, ekonomist Bloomberga i stručnjak za Rusiju, kaže: “Dodatni prihodi Gazproma jedan su od razloga povećanja suficita federalnog proračuna. Prvo, Gazprom posljednjih mjeseci plaća gotovo polovicu poreza na naftu i plin. Drugo, u studenom je kompanija isplatila vladi oko 0,6 trilijuna rubalja dividende. Bez ovog posljednjeg jednokratnog plaćanja, proračun bi vjerojatno bio blizu ravnoteže u prvih jedanaest mjeseci ove godine.”

Rusija ima visoku fiskalnu disciplinu

I u Rusiji je rat izvršio pritisak na javne financije jer vlada podupire gospodarstvo tijekom recesije i troši više novca na vojsku. Ipak, Vlada je dosad financijski bez većih problema preživjela rat. U tu je svrhu iskoristio svoj bogati fond i dodatno se zadužio na domaćem tržištu.

I prije početka rata Rusiju je karakterizirao visok stupanj fiskalne discipline. Primjerice, 2020. dug je, mjeren brojem stanovnika, iznosio 1474 eura po osobi. Usporedbe radi, prosječni dug po stanovniku unutar EU iste je godine iznosio 26.964 eura. To je više od 18 puta više. Također je iznosio samo 20 posto BDP-a. U EU je ispod toga samo Estonija (16,2 posto). U cijeloj EU to je 86,4 posto BDP-a.

Sumnje u učinkovitost sankcija od početka

Zbog toga su neki ekonomisti od početka sumnjali u učinkovitost sankcija. Jedan od njih je stručnjak za trgovinu kielskog Instituta za svjetsku ekonomiju, Rolf J. Langhammer. “Svatko tko misli da Rusiju može brzo baciti na koljena naftnim embargom bit će razočaran” , rekao je za WirtschaftsWoche početkom svibnja. “Ruska država i gospodarstvo zemlje koje uglavnom vodi država financijski su i materijalno spremni za dugotrajni rat.” Izraženo školskim ocjenama, fiskalnoj politici zemlje treba dati “10+ sa zvjezdicama” .

Langhammer je tada već predvidio: “Visoka cijena nafte također donosi velike prihode ruskom državnom proračunu, a zemlja bi se čak mogla financijski snaći s polovicom bivšeg izvoza nafte. Pogotovo jer su troškovi čiste proizvodnje ruske nafte samo 10 do 15 dolara po barelu. Da ne spominjem da je Rusija izgradila fond od više milijardi dolara s kojim može kompenzirati fluktuacije prihoda u svom državnom proračunu.”