Kineski vođa Xi Jinping dugo se divio Vladimiru Putinu, a sada Kina povećava svoj ulog u svojoj okladi na Rusiju, produbljujući veze između dviju zemalja jačanjem trgovinskih i energetskih veza, piše Wall Street Journal .

Posljednjih je tjedana kineski čelnik naložio svojoj vladi da izgradi još jače gospodarske veze s Rusijom, prema političkim izvorima Wall Street Journala sa sjedištem u Pekingu.

Plan uključuje povećanje kineskog uvoza ruske nafte, plina i poljoprivrednih dobara, zajednička energetska partnerstva na Arktiku i povećanje kineskih ulaganja u rusku infrastrukturu, poput željeznica i luka.

Pekinški novi tečaj

Xi je naredio svojoj vladi da poveća uvoz ruske robe.

Rusija i Kina također provode sve više financijskih transakcija u rubljama i juanima umjesto u eurima ili dolarima, što je potez koji i Moskvu i Peking stavlja u bolju poziciju pred mogućim novim zapadnim sankcijama. Sada su, međutim, prioritet međusobne gospodarske veze.

Riječ je o novom kursu Pekinga koji se intenzivirao neposredno prije početka sukoba u Ukrajini, kada je zajedničkom deklaracijom navedeno da kinesko-rusko partnerstvo “nema granica”.

Naime, i Rusija i Kina već neko vrijeme pokušavaju smanjiti utjecaj Sjedinjenih Država u svijetu. Ove dvije zemlje uvjerene su da mogu preoblikovati međunarodni poredak koji je uspostavio Zapad. Odnosi između Pekinga i Moskve značajno su se poboljšali nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. Danas obje zemlje vide SAD kao konkurenta.

Godine 2013., uoči državnog posjeta kineskog čelnika Rusiji, Putin je istaknuo da dvije zemlje stvaraju poseban odnos. “Imamo slične osobnosti”, rekao je Xi Putinu tijekom posjeta Moskvi. Njih dvoje su od tada uveli običaj da jedno drugome čestitaju rođendane.

Nakon što je došao na vlast, Xi je nastojao promijeniti kineske rukovodeće strukture, uskladivši ih s “Putinovim modelom”, navodi američki list.

Novi kinesko-ruski projekti

Ekonomske veze između Kine i Rusije produbile su se nakon što je Moskva vratila Krim 2014. godine. Trgovinska razmjena između Kine i Rusije naglo je porasla, s 95,3 milijarde dolara u 2014. na 146,9 milijardi dolara prošle godine, prema podacima kineskih carinskih vlasti. Ove godine i dužnosnici i analitičari očekuju da će dosegnuti rekordnih 200 milijardi dolara.

Sirova nafta čini gotovo polovicu ukupnog ruskog uvoza Kine, a Rusija se sve više oslanja na svog južnog susjeda kada je u pitanju elektronika.

Peking se također pozicionirao kao partner u razvoju projekata nafte i prirodnog plina u ruskoj arktičkoj zoni. Kineski energetski divovi i državni investicijski fondovi preuzeli su značajne udjele u ruskim projektima. Sada ih financiraju kineske banke dok se kineski kupci pripremaju za velike kupnje.

U srpnju je Rusija postala treće najveće tržište za plaćanja u juanima izvan kontinentalne Kine.

Ruski državni energetski div Gazprom nedavno je objavio da će se isporuke prirodnog plina u Kinu naplaćivati ​​u juanima i rubljama, dok je ruska VTB banka odlučila “bez ograničenja” obavljati novčane transfere u juanima.