Znanstvenici imaju za cilj dekodirati težinu depresije i preciznije identificirati dijelove mozga u koje bi trebalo postaviti elektrode kako bi se ljudima pomoglo u borbi protiv depresije.
Desetljećima su stručnjaci koristili elektrode za liječenje moždanih poremećaja, uključujući depresiju. Međutim, u slučaju depresije još uvijek nije jasno koje dijelove mozga treba stimulirati.
Depresija uključuje niz simptoma, na primjer, loše raspoloženje, suicidalne misli, nemogućnost doživljavanja zadovoljstva i promjene u motivaciji, spavanju i apetitu. Provodeći istraživanje, neuroznanstvenici nastoje proučiti kako se obrasci moždane aktivnosti mijenjaju u skladu s promjenama raspoloženja. Istraživači su krenuli proučavati 12 osoba s teškom depresijom. U lubanjama su izbušene rupe za umetanje elektroda. Postavljeni su sa svake strane mozga kako bi pratili aktivnost.
Analizirajući snimke mozga, neuroznanstvenici su otkrili da se područje mozga koje se zove cingularni korteks aktivira na jedan način kada se pacijent osjeća bolje, a na suprotan način kada se osjeća potišteno. Znanstvenici su dekodirali zapise samo 3 od 12 volontera i kažu da su trendovi već vidljivi.
Istraživači su uspjeli identificirati područje zajedničko za sva 3 sudionika gdje su se pojavili simptomi depresije.
Neuroznanstvenici nemaju namjeru uključiti više volontera. Bušenje lubanje i umetanje elektroda u mozak je komplicirano, riskantno i, štoviše, skupo. Istraživači vjeruju da bi otkriveni trendovi mogli pomoći u razvoju liječenja za milijune pacijenata s teškom depresijom.
Depresija nije slabost; to je složena bolest i nedavno se istraživanje tima neuroznanstvenika pomaknulo dalje u proučavanju bolesti i razvoju tretmana za milijune ljudi koji pate od teške depresije.
