Ilegalno posvajanje djece također se smatra trgovinom ljudima


Prema podacima iz 2016. godine trgovina ljudima zahvaća 40 milijuna muškaraca, žena i djece diljem svijeta. Procjenjuje se da se svake godine trgovanjem ljudima, uglavnom djecom, mladićima i djevojkama, “zaradi” oko 38 milijardi dolara. Trgovina ljudima najčešće se povezuje s trgovinom drogom, prostitucijom i pornografskom industrijom.

Međutim, trgovina ljudi uključuje i ilegalno posvajanje djece. Odnosno, ako se dijete nudi i za to se traži novac – to se smatra trgovinom djecom. Važno je pri tome istaknuti da je DR Kongo iz kojeg su četiri hrvatska para pokušala posvojiti djecu pod prismotrom međunarodnih institucija upravo zbog trgovine s djecom jer je teško dokazati kako je u slučaju posvojene djece doista riječ o siročadi, a ne o nestaloj/otetoj djeci.

Kako nam je poznato, Zambija već 3 tjedna drži u pritvoru 4 para iz Hrvatske. Privedeni su iz zračne luke zbog sumnje da su trgovali djecom iz DR Kongo. Prema navodima hrvatskog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, dva para od spomenuta 4 upisana su u Registar posvojitelja.

Damir i Nadica Magić uhićeni su s Beatrice Magić starom godinu dana i tri mjeseca, Zoran Subošić (gitarist Hladnog piva) i Azra Imamović Subošić (zaposlenica Ustavnog suda) uhićeni su s Mariellom Kalinde Imamović Subošić starom tri godine, Ladislav i Aleksandra Peršić uhićeni su s Konom Asnate Peršić starom tri godine, a lezbijski par Noah (vijećnik stranke Možemo na Trešnjevci) i Ivona Kraljević uhićeni su s Jean Val Kraljević starim tri godine.

Napomenimo i to da DR Kongo, uz suspenziju izdavanja dozvola za legalan izlazak djece radi posvajanja, ne dopušta posvajanje djece homoseksualnim ili transrodnim parovima. 

I, dok tako četiri hrvatska para u Zambiji čekaju odluku tamošnjeg suda o njihovoj sudbini, brojni hrvatski parovi nisu prošli kao oni, već su uspješno posvojili djecu iz Konga, a ta se praksa nastavlja i dalje jer Demokratska Republika Kongo, iz koje je četvero djece koju su namjeravali posvojiti hrvatski državljani, nije potpisnica haške Konvencije o međunarodnom posvojenju.

Navodno je u Hrvatskoj oko 180 djece koja su posvojena iz DR Kongo. Sva su djeca posvojena na temelju iste procedure koja uključuje sudove, ali i velike novčane naknade posrednicima u procesu posvajanja – od djelatnika sirotišta, do verziranih i u sve administrativne detalje upućenih kongoanskih odvjetnika. Na posvojiteljima je samo da uplate određene iznose i čekaju daljnje upute odvjetnika. Nadalje, paradoksalno je i to da diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj postoje posvojitelji iz DR Kongo, a DR Kongo od 2016. godine ima na snazi suspenziju međunarodnog posvajanja djece. Naime, DR Kongo je promjenom Obiteljskog zakona 15. srpnja 2016. suspendirao izdavanje dozvola za izlazak djece iz države radi međunarodnog posvajanja te je time, kako se navodi  Izvješću,  onemogućio zakonito posvajanje djece iz Konga.

Cijela procedura je u biti vrlo jednostavna, puno jednostavnija nego proces posvajanja u Hrvatskoj. Posvojiteljima bi odvjetnici iz Konga koji su posredovali u posvajanju objasnili da se djecu preuzima u Zambiji, zbog nesigurne situacije u Kongu. Dakle, već godinama, djeca iz DR Konga preko Zambije ulaze sa svojim posvojiteljima u Hrvatsku pomoću hrvatskih dokumenata bez da Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi o njima išta zna. Putovnice bi u zračnoj luci Ndoli ili nekoj drugoj zambijskoj luci, prekontrolirali  carinici te bi djecu i roditelje,  s hrvatskim državljanstvom i urednim dokumentima, pustili da putuju iz Zambije u Hrvatsku.

Ovaj je slučaj otvorio niz vrlo važnih pitanja vezanih i za institucije u Kongu i za institucije u Hrvatskoj. Naime, nije jasno, kako su hrvatski općinski sudovi mogli priznavati rješenja o posvajanju  kongoanskih sudova – kad DR Kongo ima na snazi suspenziju međunarodnog posvajanja djece i izdavanja dozvola za izlazak iz države zbog međunarodnog posvajanja? Kako to da Ministarstvo rada, mirovinskog osiguranja, obitelji i socijalnog rada nadzire posvajanje djece iz država potpisnica haške Konvencije o posvajanju, a uopće ne nadzire posvajanje djece iz država koje su zahvaćene ratom, nesigurne i nisu potpisnice te iste Konvencije?

Na ta i sva ostala pitanja koja se ovdje otvaraju, hrvatske institucije ograđuju se time da se njih ne tiču posvajanja iz država koje nisu potpisnice Haške konvencije te tako to i dalje ostaje avantura u koju će potencijalni posvojitelji ići na svoju ruku, oviseći o zakonima država iz kojih posvajaju djecu i nadajući se da će sve proći u najboljem redu.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp