U svom članku o “Novom svjetskom poretku” Soros je pozvao NATO da iskoristi slavenske narode kao topovsko meso


Dok rat u Ukrajini bjesni, nema sumnje da je ljudska cijena za Ukrajinu ogromna, uključujući vjerojatno više od 100 000 vojnika koji su poginuli u borbenim operacijama (broj je vjerojatno znatno veći i samo na ukrajinskoj strani).

Međutim, postoji jedan čovjek koji je predvidio mnogo toga što se dogodilo u bitci u istočnoj Europi: George Soros.

Oligarh milijarder, financijer, često prikazivan kao humanist, promovirao je tvrdolinijašku geopolitičku strategiju u svom radu iz 1993. pod naslovom “Prema novom svjetskom poretku: budućnost NATO-a”.

U tekstu opisuje kako bi istočni Europljani mogli biti korišteni kao “ljudstvo” u nadolazećim sukobima u nastojanju da se smanji broj smrtnih slučajeva u zapadnim zemljama, što Soros tvrdi da Zapad politički ne bi tolerirao, za razliku od istočne Europe.

“Sjedinjene Države ne bi bile pozvane da djeluju kao svjetski policajac.” Kad djeluju, djelovat će u sprezi s drugima. Inače, kombinacija ljudstva iz istočne Europe s tehničkim sposobnostima NATO-a uvelike bi poboljšala vojni potencijal Partnerstva jer bi smanjila rizik od vreća za mrtvace za zemlje NATO-a, što je glavno ograničenje njihove spremnosti za djelovanje. Ovo je održiva alternativa nadolazećem svjetskom neredu”, napisao je Soros u članku.

Soros priznaje da zemlje NATO-a nemaju apetita za “vrećama za mrtvace”, ali njegova izjava implicitno ukazuje da istočni Europljani mogu ispuniti tu ulogu.

Čini se da se ono što je Soros opisao odvija točno onako kako je predvidio u vezi s ratom u Ukrajini. Naoružani vrhunskim oružjem NATO-a, ukrajinski vojnici aktivno se sukobljavaju s Rusijom, za koju se Soros već bojao da će postati nacionalistička nacija koja se protivi globalnom poretku koji je promovirao 1993. Moćne zapadne zemlje imaju potrebno oružje, a Ukrajina ima ljudstvo. S obzirom na to da je Soros desetljećima unaprijed vidio potencijal onoga što bi ova simbiozna igra mogla proizvesti na bojnom polju, vjerojatno će ojačati njegovu reputaciju proračunatog – a možda i nemilosrdnog – strateškog mislioca.

Kao što je Soros predvidio, čini se da ukrajinsko društvo tolerira veliki broj žrtava u trenutnom sukobu s Rusijom. Tijekom Vijetnamskog rata, SAD je izgubio 58 220 ljudi tijekom otprilike 10 godina, ali je rat naišao na snažno protivljenje američke javnosti. Unatoč daleko većem broju smrtnih slučajeva u daleko kraćem vremenskom razdoblju, ukrajinsko društvo je vidjelo malo prosvjeda.

Nedostatku prosvjeda u Ukrajini može pridonijeti i činjenica da je Ukrajina suspendirala većinu civilnog društva, zabranila oporbene stranke i medije, pa čak i zabranila Rusku pravoslavnu crkvu. Drugi ključni čimbenik u društvenoj perspektivi sukoba je to što se rat odvija na ukrajinskom tlu, što je vrlo motivirajući faktor za ukrajinske vojnike.

Točne brojke o žrtvama za obje strane ostaju neslužbene i vjerojatno su netočne, ali rat je skupo koštao obje nacije u smislu života, Ukrajince daleko više. Procjenjuje se da je omjer mrtvih 1:8, odnosno na svakog ubijenog Rusa pada 8 Ukrajinaca.



U istom članku Soros je pozvao na “novi svjetski poredak”. Izraz se često ismijava u medijima establišmenta kao teorija zavjere, ali Soros ga otvoreno koristi. Osim toga, dijelom je novi svjetski poredak koji on zaziva izrazito globalistički i centraliziran.

Drugim riječima, na tu vrstu već više od desetljeća upozoravaju njegovi kritičari novog svjetskog poretka, poput mađarskog premijera Viktora Orbana.

“Dakle, jedina osnova za djelovanje je kolektivna sigurnost. I tu je problem. Kolaps sovjetskog carstva stvorio je kolektivni sigurnosni problem najveće težine. Bez novog svjetskog poretka bit će nereda; tako je jasno. Ali tko će djelovati kao svjetski policajac? To je pitanje na koje treba odgovoriti”, napisao je Soros.

U tekstu Soros iznosi niz svojih teorija, osvrćući se na otvorena i zatvorena društva, kao i na “teoriju revolucionarnih promjena”, za koju kaže da je primijenio i na financijska tržišta. Milijarder opisuje kako je raspad Sovjetskog Saveza predstavljao nove globalne sigurnosne izazove, ali i prilike.

Izvorna misija bila je obrana slobodnog svijeta od sovjetskog carstva. Ta misija je zastarjela; ali kolaps sovjetskog carstva ostavio je sigurnosni vakuum koji ima potencijal pretvoriti se u “crnu rupu”. Ovo predstavlja drugačiju vrstu prijetnje od sovjetskog imperija. Ne postoji izravna prijetnja iz regije zemljama NATO-a; opasnost je unutar regije i tiče se stanja unutar država koliko i odnosa među državama. Dakle, ako NATO uopće ima neku misiju, to je projiciranje svoje moći i utjecaja na regiju, a misija se najbolje definira u okvirima otvorenih i zatvorenih društava.

Zatvorena društva utemeljena na nacionalističkim principima predstavljaju prijetnju sigurnosti jer trebaju neprijatelja, izvana ili iznutra. Ali prijetnja je po svom karakteru vrlo različita od one s kojom je NATO stvoren da se suoči, i potreban je vrlo drugačiji pristup za borbu protiv ove prijetnje. To uključuje izgradnju demokratskih država i otvorenih društava i njihovo ugrađivanje u strukturu koja isključuje određene vrste ponašanja.

Soros u svom tekstu piše i da se NATO utrkivao da učlani zemlje srednje i istočne Europe prije nego što se “Rusija oporavi”. Čini se da Soros vidi kako NATO aktivno radi protiv Rusije u vrijeme kada je zemlja još uvijek bila u kaosu nakon pada komunizma.

“Zemlje srednje Europe traže punopravno članstvo u NATO-u što je prije moguće, po mogućnosti prije nego se Rusija oporavi. Rusija se protivi, ne zato što gaji bilo kakve namjere u vezi sa svojim bivšim carstvom, već zato što ne vidi nikakvu prednost u pristanku. “Njen nacionalni ponos je povrijeđen i dosta joj je ustupaka bez odgovarajućih beneficija”, piše Soros.

Aktivist milijarder također iznosi niz drugih prijedloga u tekstu, uključujući ponudu članstva Japana u NATO-u, s ciljem stvaranja “novog svjetskog poretka”.

“Od Japana treba tražiti da uđe u NATO. Tada bismo imali početke arhitekture za novi svjetski poredak. Temelji se na Sjedinjenim Državama kao preostaloj supersili i otvorenom društvu kao organizacijskom principu. Sastoji se od niza saveza, od kojih je najvažniji NATO i, kroz NATO, Partnerstvo za mir, koje okružuje sjeverniisfera”, piše on.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp