Unatoč brojnim kontroverzama – ne samo u vezi s privatnošću ljudi – koje okružuju ovaj oblik digitalnog novca koji žele nametnuti vlade, a jasno i središnje banke diljem svijeta, Norveška je navodno pojačala svoje napore, koji su započeli još 2016. godine.

Smjer zemlje je jasan: prelazak na bezgotovinski sustav. CBDC se dobro uklapa u taj model, ali čak i prije nego što je konačno uveden (takozvana “eksperimentalna faza” trebala bi završiti sredinom 2023.), nekoliko je banaka prestalo koristiti gotovinu kao način plaćanja.

Zapravo, banke su prve započele svoj pohod prema uspostavljanju potpune kontrole nad plaćanjem svojih klijenata uklanjanjem gotovinske opcije iste godine kada je ideja o CBDC-u prvi put pokrenuta u ovoj skandinavskoj zemlji.

A to su bile velike banke, pa tako i DNB, čiji tadašnji čelnici nisu krili kakav je “problem” s gotovinom: “60 posto upotrebe novca je izvan kontrole”, rekao je jedan od njih 2016. godine.

Do lipnja ove godine bit će dovršena faza testiranja CBDC-a, kada će središnja banka, Norges Bank, odlučiti hoće li sljedeći korak uključivati ​​prototip.

Prošle je godine banka javno objavila pješčanik za digitalni novac kao kod otvorenog koda, ali je tada jasno dala do znanja da namjera nije da konačni proizvod bude otvorenog koda – već se umjesto toga činilo da namjerava iskoristiti prednosti modela tijekom razvoja i zatim odbaci ga.

Neki promatrači ukazuju na neke od problema koje bi CBDC mogao donijeti, uključujući tvrtke koje stoje iza privatnih stablecoina, s obzirom na to da su veći nadzor i regulacija jedna od sila koje potiču vlade da usvoje CBDC.

A budući da su CBDC-ovi vezani uz identitete ljudi, neizbježno se postavlja pitanje privatnosti.