Nitko ne može predvidjeti što će se u tom trenutku dogoditi. Umjetna inteligencija (AI) je stvorena da bi oponašala ljudski mozak i njezin umjetni neuronski sustav u ovom času obuhvaća nezamislivu bazu podataka koja iz dana u dan samo raste. Razvoj digitalne tehnologije je eksponencijalan. AI će biti sve sposobnija te podatke procesuirati u fantastične virtualne i hologramske realnosti i njima manipulirati da će novim naraštajima biti sve teže razlikovati što je stvarno, a što stvoreno kao digitalno-numerički, algoritamski model, kao umjetna neuronska mreža koja će bilo kao roboti, bilo kao predmeti unutar IoT, “Interneta stvari”, ili kao moćni kompjuter (sjetimo se HAL-a iz “Odiseje 2001.) moći komunicirati s nama na informacijski superioran način.

Autonomno vozilo npr., taxi bez vozača i bilo koji drugi oblik javnog prijevoza unutar IoT postat će komunikabilni AI objekt s kojim ćete ćaskati o vremenu, nogometnom derbiju ili će vam bez guglanja servirati sve informacije koje vas zanimaju o odredištu, gradu u koji ste stigli itd. Jednom sam na ovoj stranici ironično komentirao “Internet stvari” (dakle, 5G mrežu) kao mogućnost da razgovarate o sutrašnjem ručku sa svojim frižiderom.

Pitanje je: što će nam sve to ako nam je dovoljna sadašnja razina tehnološkog razvoja? Što će mi “IoT” u kojemu će stvari u 5G mreži autonomno funkcionirati? Što će čovjek još raditi? Što će mu preostati? Roboti i strojevi će sve preuzeti. A osam milijarda ljudi je na svijetu.

Digitalna revolucija se naziva “četvrtom industrijskom revolucijom” iako je promjena koju donosi neusporediva s ijednom velikom promjenom u povijesti. Za ovo što se događa nemamo poznatih analogija u ranijim vremenima. Ni vatra, ni kotač, ni željezo, ni parobrod, ni žarulja i elektrane, ni telegraf i telefon, ni pokretna traka, ni vlak, ni automobil i avioni – ništa od toga ne pripada redu stvari koje su virtualne. One su mehaničke, korisni strojevi, u porodici analognih stvari poput električne struje i telefonskog impulsa, podložni fizikalnim zakonima, čovjek s njima upravlja, zna što u njih ulaže i koliko može dobiti.

Internet s druge strane je svemir koji se širi i nitko ga u biti ne može kontrolirati. A svaki svemir ima i svoje crne rupe. Stručnjaci kažu da je u ovom trenutku internet treći svjetski potrošač energije nakon SAD-a i Kine, što znači da će u dogledno vrijeme biti globalni potrošač energije broj jedan. Digitalizacija ima svoju matematičku osnovu ali u globalnom polisu njezina uporaba je fluidna i za većinu konzumenata vrlo apstraktna u smislu poznavanja izvora, uzroka i posljedica.

Mi pred ekranom kompjutera mislimo da vladamo situacijom, a dok ovo pišem i objavljujem AI kao golemi umjetni mozak obrađuje sve naše podatke, zapise, tragove, slike, surfanja, sve što ostavljamo kao pojedinci u internetskom kozmosu – i nema toga ljudskoga uma koji može zamisliti što će s tim učiniti AI kad postane čudovišni autonomni sustav ili kad poludi kao HAL u “Odiseji 2001.”

Big Tech kompanije komercijalno trguju našim podacima, “Big Data” sustav je profitabilniji od svih drugih sektora i neiscrpan. Informacija je atom, a algoritmi su molekule koje se povezuju. Pokušavam sve to nekako si slikovito predočiti iako je nepredočivo. U svakom slučaju, živimo u najčudnijim i najuzbudljivijim vremenima u povijesti.