Žohari su već odavno ušli na mala vrata u naše prehrambene proizvode, kao npr. u kruh i peciva, krekere, kekse, tjesteninu, umake, pizze, juhe, raznorazne grickalice, čokoladne slastice i boje koje se koriste u prehrambenoj industriji. Ako na pakiranju nekog proizvoda primijetite naziv acheta domesticus, onda možete biti sigurni da se u njemu uz ostale sastojke nalaze i žohari.

S druge strane, informacije UN-a po pitanju korisnosti insekata u ljudskoj prehrani, nisu baš potvrđene od strane neovisnih istraživačkih timova diljem svijeta. Mnogi od njih ističu neke rizike koji su povezani s tom vrstom “hrane”.

Kemijski rizici

Kemijska zatrovanost dolazi najčešće od onog čime se kukci hrane. To su obično teški metali, biljni otrovi i otrovi gljiva.

Teški metali

Istraživanja su pokazala visoku koncentraciju olova, kadmija, žive i arsena u kukcima. Naravno da i druge životinje koje služe čovjeku za hranu imaju određene koncentracije istih, ali tjelesna težina nije ista. Konzumacija kukaca može biti vrlo opasna za čovjeka, baš zbog povišene koncentracije otrova na skromnu tjelesnu masu.

Biljni otrovi i otrovi gljiva

Kukci se hrane kako za nas ljude jestivim biljkama i gljivama, tako i otrovnim. koje njima ne smetaju. Otrovi gljiva se zapravo smatraju najvećim rizikom kad je u pitanju prehrana kukcima. Razlog tome je sto se u mycelu gljiva nalazi jedna tvar koja se zove kitin, a isti taj kitin tvori kostur kukca. Kitin je sam po sebi nejestiv, ali i dobar provodnik otrova.

Mikrobiološki rizici

Insekti su obično nosioci velikog broja mikroorganizama koji kod ljudi često šire bolesti. Studije su još uvijek ograničene na tom području, ali je poznato da su bakterije sastavni dio mikroflore kukaca i mnoge od njih se ne mogu uništiti kuhanjem. Naravno da je bakteriološki svijet prisutan i u drugim živim bićima, ali zasad je mikrobiološka kontrola insekata još nepotpuna, pa je rizik time veći.

Alergije

Insekti vrlo lako mogu prouzročiti alergijske reakcije, primjerice iritaciju grla, ždrijela i usne duplje, osipe, otekline, astmu, pa cak i anafilaktički šok koji u najgorem slučaju zna rezultirati smrću. Razlog je neobično visoka koncentracija histamina u skromnoj tjelesnoj masi. Ima dosta hrane s histaminom, pa je poznato da ljudi jako negativno reagiraju na ovu tvar. Međutim, nigdje koncentracija histamina prema tjelesnoj težini nije tako visoka kao kod insekata.

Kitin koji tvori kostur kukca je po mnogo čemu još opasniji od histamina. Ne samo da je izraziti alergen, već zapravo ni nije hrana u pravom smislu riječi. On se ne može razgraditi u ljudskom organizmu, pa samo prođe kroz tijelo i “živ” izađe van.

U nekim područjima Afrike, Azije i Južne Amerike gdje je konzumiranje insekata tradicionalna pojava, kitin se sve više povezuje s cijelim nizom bolesti, kao što su narušavanje imuniteta, raznorazna otrovanja i neke čudne, vrlo uporne i dugotrajne infekcije kojih se ljudi tijekom cijelog života ne mogu osloboditi.