Najmanje polovica ljudi na svijetu ne dobiva adekvatnu zdravstvenu skrb, a 8 milijuna smrtnih slučajeva godišnje povezano je s nekvalitetnom medicinskom skrbi. Troškovi zdravstvene zaštite toliko su visoki da svake godine tjeraju oko 100 milijuna ljudi u ekstremno siromaštvo.

Zdravlje u potrošačkom formatu društva ima vrlo visoku cijenu, unatoč činjenici što je trošak proizvodnje, primjerice, jedne tablete tek nekoliko  centi. Također je indikativna činjenica da farmaceutski biznis troši dvostruko više sredstava na oglašavanje svojih proizvoda nego na znanstvena istraživanja u svrhu poboljšanja zdravlja ljudi.

U svrhu bogaćenja u svijetu se danas izvode brojne nepotrebne operacije koje ljudima donose više štete nego koristi, isključivo iz razloga jer donose ogroman profit.

Je li to normalno? Je li normalno da mi, ljudi, prihvaćamo živjeti u takvom obliku društva?

„Samo u potrošačkom društvu je moguće da kvaliteta zdravstvene skrbi ovisi o količini novaca koje pacijent ima. Samo u potrošačkom društvu ljudi umiru iako tretman postoji, ali nemaju novca da ga plate. Društvo koje novac stavlja ispred zdravlja, a profit ispred osnovnih ljudskih potreba je nečovječno društvo i kao takvo ne bi trebalo postojati”

D.K.

U Kreativnom društvu, gdje je NAJVEĆA I NEPROCJENJIVA VRIJEDNOST ŽIVOT SVAKOG ČOVJEKA, bit će nedopustivo da pružanje zdravstvenih usluga bude predmetom stjecanja profita, već će za svrhu imati podizanje kvalitete zdravlja i istinske brige za život svakog čovjeka. Zdravstvena skrb, te proizvodnja lijekova i opreme za zdravstvo neće moći biti u privatnim rukama, već će upravljanje tim općim vrijednostima biti na društvu u cjelini. 

Potpuna zdravstvena skrb bit će u potpunosti besplatna i beziznimno apsolutno dostupna svima, a osobni dohodak zdravstvenih radnika će biti uvjetovan isključivo time koliko je ljudi, članova zajednice, njihovim doprinosom zdravo, a ne koliko imaju pacijenata (konzumenata), kao što je to slučaj danas.

Što očekivati od medicine budućnosti?

Summum bonum medicinae sanitas

Najviše dobro medicine je zdravlje.

(Latinska izreka) 

Suvremena medicina toliko je proširila svoje mogućnosti (u području genetike, biotehnologije, farmakologije, minimalno invazivne i robotske kirurgije, mikrokirurgije, u korištenju umjetne inteligencije) da su mnoge bolesti koje su donedavno smatrane neizlječivima zapravo postale izlječive. Kod mnogih bolesti moguće je postići dugoročno poboljšanje stanja pacijenata, njihove kvalitete života i često spriječiti preranu smrt.

Dostignuća moderne medicine 

Mnoge tehnologije koje su se doimale kao znanstvena fantastika danas se sve više uvode u medicinsku praksu. U novije vrijeme eksperimentalni modeli bili su implantabilni pacemakeri, slušni (kohlearni) implantati, zubni implantati, umjetni zglobovi, transplantacije organa, endoskopske, minimalno invazivne i robotske operacije, a danas se koriste u mnogim klinikama diljem svijeta. Isto se može reći i za razvoj kao što su Gamma Knife, Cyber ​​Knife za liječenje tumorskih bolesti.

 

Poboljšane metode 3D vizualizacije organa i tkiva tijela pomoću ultrazvuka, CT, MRI, PET / CT skenera. To liječnicima daje priliku da detaljnije prouče pacijentove organe i tkiva u trodimenzionalnoj slici, uključujući prostorni raspored krvnih žila ili unutarnjih organa. 

Već danas, 3D slikanje pomaže u izvođenju traumatske kirurgije, kada se slike zglobnih proteza uspoređuju s rendgenskim snimkama pacijenta ili se pomoću virtualnih naočala uspoređuju prijelomi kostiju s vanjskim tkivima pacijenta radi najboljeg planiranja operacije. 

Biotehnologija. 3D printanje organa i tkiva 

Progresivni smjer u medicini je ciljana terapija . Takvi se lijekovi uglavnom koriste u terapiji tumora i blokiraju specifične molekule tumorskih stanica potrebne za njihov rast (na primjer, za rast tumorskih žila). Ciljani lijekovi se također koriste u liječenju genetski uvjetovanih imunoloških defekata. 

Biotehnologije se brzo razvijaju – uzgoj umjetnih tkiva, 3D ispis organa i tkiva. Primjerice, samo u Kini na listi čekanja za transplantaciju organa nalazi se 1,5 milijuna pacijenata. Milijuni takvih pacijenata umiru diljem svijeta ne dočekajući operaciju. U medicinsku praksu već je uvedena uporaba umjetne kože, krvnih žila, hrskavice, kostiju, zubnih implantata, mokraćnog mjehura i gušterače. To vam omogućuje odbijanje donatorskih tkiva i potpuno eliminira rizik od njihovog odbacivanja. 

Proteze izrađene pomoću 3D ispisa omogućuju usklađivanje pojedinačnih parametara čovjeka s točnošću od milimetra; pojavile su se pojedinačne 3D udlage za imobilizaciju u slučaju prijeloma. 

Genetika i integrativna medicina 

Genetika se razvija velikom brzinom. Ljudski genom je potpuno dekodiran, intenzivno se provode eksperimenti uređivanja ljudskog genoma – dodavanjem, uklanjanjem ili modificiranjem genetskog materijala. Učinkoviti genetski modificirani lijekovi proizvode se za liječenje reumatoloških bolesti, teških upalnih bolesti crijeva i nekih zaraznih bolesti (citokini, interleukini, imunomodulatori, imunosupresivi). A genetski testovi i konzultacije s genetičarima već su postali rutina u mnogim zemljama, što omogućuje postizanje rođenja zdrave djece. 

U mnogim zemljama uspješno se razvija integrativna medicina koja koristi učinkovita iskustva tradicionalne medicine, biljne medicine, refleksologije, fizikalnih metoda liječenja, manualne terapije, kinezioterapije i suvremene službene medicine. Jedno od područja koja uzimaju u obzir pristupe integrativne medicine je biorezonantna dijagnostika i terapija. Pristup terapiji s pozicija integrativne medicine omogućuje u mnogim slučajevima učinkovitije liječenje mnogih kroničnih bolesti, uspješno provođenje rehabilitacijskog liječenja. 

Informacijska tehnologija i umjetna inteligencija 

Informacijske tehnologije i umjetna inteligencija se velikom brzinom uvode u medicinu. 

Suvremene tehnologije omogućuju stvaranje jedinstvene informacijske baze za sve liječnike, farmaceute i pacijente. To omogućuje liječniku praćenje povijesti bolesti, bez obzira na mjesto njegovog prethodnog liječenja, a pacijentu – mogućnost online termina kod liječnika. Osim toga, jedinstvena baza podataka omogućit će ljekarniku da izdaje lijekove pacijentu, bez obzira na to gdje je liječenje propisano. 

Danas je telemedicina, odnosno pružanje liječničkih konzultacija na daljinu, jedan od najbrže rastućih segmenata zdravstvene skrbi. Telemedicina se razvijala u dva smjera: konzultacije “liječnik-liječnik” i “liječnik-pacijent”. Pacijent ne treba nikamo ići, čekati termin, stajati u redu, kontaktirati druge pacijente, jer može dobiti konzultacije kod kuće u vrijeme koje mu odgovara. Liječniku je, pak, također zgodno: nema potrebe ići do pacijenta, što znači da se tijekom istog radnog vremena može konzultirati više pacijenata. Oko 90% ponovljenih terapijskih konzultacija može se provesti na daljinu. Zahvaljujući internetu, liječnici mogu međusobno komunicirati u obliku telekonferencija i na daljinu sudjelovati u konzultacijama, raspravama o kartonima pacijenata i značajkama operacija. 

Pametni gadgeti već mogu mjeriti puls, krvni tlak, šećer u krvi, broj otkucaja srca i EKG. Oni mogu signalizirati probleme s tijelom, uključujući i tijekom spavanja, pozvati hitnu pomoć geolokacijom, uključiti videopoziv i pokazati pacijenta liječniku. Isti gadgeti mogu vas podsjetiti da pijete vodu, uzimate lijekove ili radite vježbe, kontrolirate broj koraka dnevno ili prijeđenu udaljenost. 

Nedavno su razvijeni pametni inhalatori za poboljšanje učinkovitosti liječenja opstruktivnih plućnih bolesti (bronhijalna astma, kronični opstruktivni bronhitis), koji se preko Bluetootha povezuju na pametne telefone i bilježe datum i vrijeme svake doze lijeka te je li ona pravilno primijenjena. . Kada se koristi inteligentni inhalator, učinkovitost liječenja značajno se povećala, a doza lijekova smanjila. 

Također, u nekim zemljama svijeta već su u upotrebi uređaji za automatsku primjenu inzulina za oboljele od dijabetesa. Ovo je kombinacija inzulinske pumpe i senzora glukoze u krvi. Ova tehnologija eliminira ubadanje prsta i, kao rezultat individualno prilagođene doze inzulina, može značajno smanjiti štetne fluktuacije razine glukoze u krvi. 

Pojavili su se uređaji za dijagnosticiranje koronarne bolesti srca i rizika od infarkta miokarda bez potrebe za invazivnom intervencijom. Dovoljno je samo pričvrstiti uređaj na prsa 20 minuta. U tom slučaju podaci o stanju pacijenta šalju se liječniku na daljinu. Ako, na primjer, liječnik nije na mjestu, a čovjekovo srce je “uhvaćeno”, tada liječnik, čak i na velikoj udaljenosti, može postaviti dijagnozu i reći daljnje radnje koje će pomoći u spašavanju života i zdravlja čovjeka. 

Srčani zastoj zahtijeva reanimaciju unutar 4-6 minuta, a nerijetko hitna pomoć stigne prekasno. Kako bi se ubrzalo pružanje hitne pomoći pacijentu, razvijen je dron opremljen prijenosnim defibrilatorom. Sam dron, vođen koordinatama telefona s kojeg je pozvana hitna, može izravnom stazom doći do pacijenta brzinom do 100 km/h i bez prometnih gužvi. Smanjenje vremena početka korištenja defibrilatora za srčani udar povećava šanse ljudi za preživljavanje s prosječnih 8% na 80%. Takva se tehnologija već koristi u stvarnom životu sa stvarnim slučajevima srčanog zastoja. 

Roboti u medicini 

Sada puno medicinskih uređaja sa sustavom umjetne inteligencije pomaže liječnicima da dijagnosticiraju i odaberu najbolji tretman za razne bolesti. Na primjer, novi sustav koji koristi umjetnu inteligenciju DeepMind može dijagnosticirati i propisati liječenje za više od 50 očnih bolesti. 

Robotske medicinske sestre već danas mogu preuzeti većinu funkcija srednjeg i mlađeg medicinskog osoblja. Točni su i učinkoviti 24 sata dnevno. Primjerice, moderni roboti nikada neće promašiti vađenje krvi iz vene, što isključuje krvarenja u tkivima, upalu vena i njihovu trombozu. 

Korištenje robota za obavljanje funkcija srednjeg i mlađeg medicinskog osoblja iznimno je važno u radu s pacijentima infektivnog profila, čime se smanjuje rizik od infekcije medicinskog osoblja. 

Danas sve više suvremene tehničke opreme olakšava rad kirurzima. Ovo je, prije svega, endoskopska oprema za izvođenje niskotraumatskih operacija. Ergonomski dizajnirane integrirane operacijske dvorane osmišljene su da osnaže kirurge i pomognu cijelom kirurškom timu da radi sigurnije i učinkovitije. 

Sljedeći korak u poboljšanju kirurgije bila je robotika za izvođenje operacija. Roboti u medicini koriste se više od 30 godina u vodećim klinikama diljem svijeta. Stopostotnu točnost u izvođenju operacija danas pokazuju roboti koji koriste umjetnu inteligenciju. Na primjer, Da Vinci robot izvodi širok raspon operacija i u SAD-u se koristi za obavljanje do 80% svih operacija raka. Takva robotika omogućuje povećanje točnosti i učinkovitosti operacija, smanjenje vremena operacije i anestezije, minimiziranje gubitka krvi, rizik od komplikacija i smanjenje razdoblja oporavka. 

Danas su kardiovaskularne bolesti, posebice infarkt miokarda, jedan od glavnih uzroka smrti svjetske populacije. A takva intervencija kao što je ugradnja stenta u žile srca kako bi se obnovila njihova prohodnost može spasiti milijune života svake godine. 

Danas se postupak koronarne angiografije nakon čega slijedi stentiranje srčanih žila, prema indikacijama, koristi kao standardni tretman za akutni infarkt miokarda, akutni koronarni sindrom. Standardni postupak stentiranja za jednog čovjeka izvodi tim od četiri medicinska radnika u trajanju od oko 1 sat. Isto stentiranje srčanih žila u slučaju infarkta miokarda uz pomoć robota može obaviti jedan liječnik, a do 36 zahvata u nekoliko sati, čak i na daljinu u bilo kojem kutku svijeta uz pomoć telemedicine. 

Svake godine vidimo sve veći broj inovacija u raznim područjima medicine. A ono što je navedeno u ovom članku samo je mali dio suvremenog razvoja medicine.