Predstavljamo jednostavan, lako čitljiv i razumljiv sažetak naših objava o živome čovjeku, sistemu i osobama.

Namijenjen je svakoj ženi i muškarcu, da ga usvoji, upamti, primjeni i podijeli.

Svako poglavlje i podnaslovi se mogu raščlaniti, proširiti, dodatno pojasniti ali smo smatrali da je važnije imati tekst koji se može lako razumjeti i brzo upamtiti. Naime ovo o čemu pišemo je za naučiti napamet i primijeniti u svakodnevnim situacijama.

Cilj jest da se razumije tko je čovjek, što je sistem, što je čovjek sistemu, što je osoba, što je osoba sistemu, što je čovjek osobi a što osoba čovjeku.

Preporučamo da na neko vrijeme ugasite TV koji je vrlo sugestivan i da ga ne gledate tako dugo dok ne usvojite znanje predstavljeno ovdje.

Znanje predstavljeno ovdje se razlikuje od informacija iz medija. Npr. mediji će cijelo vrijeme govoriti o izborima i demokraciji a sistem je postavljen na ugovorima i zakletvama međutim ako to ne razumijemo onda ćemo po tko zna koji put pasti pod utjecaj medija i misliti kako naš glas i izbori mogu nešto promijeniti iako smo se uvjerili da zadnjih 30 godina nisu. Zato moramo shvatiti sistem i što nam je činiti a o tome u medijima nema govora. Konačno, sama riječ

„mediji“, „medij“, nam razotkriva s kim imamo posla. Zato gasimo TV i

uključujemo mozak, srce, znanje i primjenjujemo znanje u praksi.

Čovjek

Zajedno s Bogom pripada živom svijetu.

Živi svijet

Bog

čovjek

Čovjek je stvoren na sliku i priliku Boga.

Čovjek jest.

Čovjek je neograničeno vrijedan. Čovjek je neograničeno slobodan. Čovjek je neograničeno odgovoran. Čovjek je neograničeno osiguran.

Čovjek je suveren. Čovjek je izvor prava.

Čovjek je stvaratelj sistema.

Čovjek je kreditor.

Čovjek stvara sistem da bi mu služio.

Sistem

Čovjek je stvaratelj sistema.

Sistem služi čovjeku (a ne obrnuto).

Sistem je tvorevina i pripada mrtvom svijetu.

Mrtvi svijet

Crkva

Država

Ustav i zakoni tj. akti i statuti Institucije

Ovlaštene osobe

Osobe

Osoba je posljednja u hijerarhiji mrtvog svijeta.

„A mnogi prvi bit će posljednji, i posljednji prvi!“

U sistemu postoji hijerarhija, nema demokracije, nema izbora, nema glasovanja. U sistemu postoje prava i obveze, privilegije i dužnosti.

Sistem funkcionira kroz ugovore i zakletve.

Sistem se s vremenom pretvorio u anti-sistem i umjesto služenja čovjeku počeo i nastavlja koristiti čovjeka, prvenstveno njegovu vrijednost.

Da bismo bili sigurni da se razumijemo prvo moramo definirati značenje riječi.

Rječnik:

Država = licencirana privatna tvrtka ili trgovačko društvo odnosno d.o.o. (u medijima: narod sa zemljom).

Narod = grupa osoba (u medijima: grupa ljudi zajedničkih korijena i interesa koji su vlasnici zemlje).

Mediji = sredina, sredstvo, posrednik (u medijima: sredstva informiranja).

Osoba = maska, persona, stvar, roba, rob, fikcija (u medijima: čovjek u

određenoj ulozi).

Ustav = osnovni uvjet osiguranja vezan za izdavanje osoba i izdavanje zakona (u medijima: temeljni pravni akt).

Zakoni = ponude; ugovori o osiguranju, opći uvjeti za korištenje osobe (u

medijima: pravni akti u skladu sa ustavom).

To su tek neke riječi i njihova značenja jer je očigledno da se u medijima (sredstvima, posrednicima) iz određenih interesa koriste jedna značenja (koja smo naveli unutar zagrada) kako bi se stvorila jedna slika a u stvarnosti sistem funkcionira prema drugim značenjima tih istih riječi.

Zato je dobro proučiti značenja nekih riječi jer je točno da riječi imaju više značenja ali važna su ona koja se u stvarnosti koriste a ona su izvan zagrada.

Da bismo bili sigurni da, danas, razumijemo povijesne razloge funkcioniranja

sistema, donosimo pregled nekih od najvažnijih godina:

1302. papa Bonifacije VIII, bula Unam Sanctam, sve pripada papi. 1356. Zlatna bula potpisana na 666 godina, prestaje 2022.
1303. papa Nikola V, bula Romanus Pontifeks, sve pripada papi vječno.
1304. papa Siksto IV, bula Aeterni Regis, pojava upravitelja (aristokratskih

obitelji) koji upravljaju u papino ime.

1537. papa Pavao III, bula Sublimis Deus, upravitelji (aristokratske obitelji) žanju ili sakupljaju duše za papu.
1538. zakon Cestui   que   vie   (onaj   koji   živi),   ljudi             proglašeni         mrtvima   ili izgubljenima na moru, pomorsko pravo iznad svakog prava.
1539. države pretvorene u tajne privatne tvrtke, trgovačka društva. 1930. tajne privatne tvrtke registrirane.
1540. tajne privatne tvrtke upisane u jedinstveni UCC registar. 1990. registrirana tvrtka REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o.
1541. proglašen stečaj registriranih privatnih tvrtki pa tako i REPUBLIKE HRVATSKE d.o.o., stečaj Vatikana.
1542. papa Franjo, apostolski dekret Motu Proprio, ukidanje imuniteta tzv. vladama, političarima, sucima, odvjetnicima… postaju privatni službenici.

Sistem funkcionira stoljećima na jednaki način. Stoljećima. Promjena oblika društvenih odnosa ne znači promjenu sistema. Oblici društvenih odnosa kao što su feudalizam, socijalizam, kapitalizam, fašizam… se mogu mijenjati ali sistem ostaje isti i temelji se na ugovorima i zakletvama.

Ponavljamo 1:

Crkva je ispred države (vidi Mrtvi svijet). Sve je crkva. Sve se temelji na Kanonskom pravu.

Crkva stvara države odnosno trgovačka društva, države odnosno trgovačka društva stvaraju ustave i zakone odnosno akte i statute, akti i statuti stvaraju institucije, institucije stvaraju ovlaštene osobe, ovlaštene osobe stvaraju osobe. Sve osobe pripadaju Vatikanu (do 2012.).

Hijerarhija, ugovori i zakletve su ispred svake demokracije i izbora. Kada bi izbori imali utjecaj na sistem bili bi ukinuti. Izbori i demokracija su za sistem „kruha i igara“ ili „zabava za narod“ ili „psi laju karavane prolaze“, niti imaju veze sa sistemom niti imaju utjecaj na sistem.

Čovjek treba shvatiti tko je i što je i kako funkcionira sistem jer mu je za život daleko važnije znanje o ugovorima, koje je znajući ili ne znajući potpisao i njima preuzeo odgovornost za osobu, od bilo kakvih glasovanja i izbora koji su za osobe.

Čovjek ima Boga.

Čovjek nema crkvu, državu, ustav i zakone odnosno akte i statute, vladu, sabor, predsjednika.

Čovjek je stvaratelj sistema.

Čovjek stvara sistem da bi mu služio.

Šačica   pokvarenih   ljudi,   manje   od   1%,             stvoreni         sistem uzurpira,      postaje vlasnicima sistema.

U odnose čovjeka i čovjeka ubacuju trgovinu (aristokratske obitelji i novac) a

čovjeku dodjeljuju osobe.

Trgovina se temelji na ugovorima i zakletvama.

Rezultat je da se cijeli sistem temelji na trgovini i njezinim pravilima.

Većina ljudi, 99%, misli da se odnosi među njima temelje ili na feudu (posjedu) ili na sociu (društvu) ili na fašiu (totalitarnosti) ili na kapitalu (profitu) a zapravo se temelje na trgovini. Čistoj trgovini.

Sistem = trgovina, crkva = trgovina, država = trgovina, ustav i zakoni tj. akti i statuti = trgovina, institucije = trgovina, ovlaštene osobe = trgovina, osobe = trgovina. U sistemu je sve ili su svi roba kojom se trguje.

U sistemu nema čovjeka, života, stoga čovjek niti može ući u sistem niti pak iz njega može izaći jer je sistem, smrt, fikcija. Čovjek samo može ili ne mora komunicirati sa fikcijom preko dodijeljenih mu osoba koje su fikcija.

Sistem stvara osobe.

čovjek koji jest

neograničeno vrijedan, neograničeno slobodan, neograničeno odgovoran, neograničeno osiguran

ne postoji u sistemu i biva zamijenjen osobom istog imena i prezimena koja je

ograničeno vrijedna, ograničeno slobodna, ograničeno odgovorna, ograničeno osigurana.

Skrećemo pažnju na ograničeno vrijedna („sve ima svoju cijenu“), ograničeno slobodna (u sistemu slobodu zamjenjuju prava i obveze, privilegije i dužnosti. Sloboda je izvan sistema. Borba za slobodu unutar sistema je iluzija jer je osoba u sistemu ograničeno slobodna.), ograničeno odgovorna (tvrtka, korporacija, trgovačko društvo) i ograničeno osigurana (svaka radnja ili roba u sistemu mora biti u određenoj mjeri osigurana).

Što je bolje, biti neograničeno vrijedan, slobodan, odgovoran i osiguran ili ograničeno vrijedan, slobodan, odgovoran i osiguran?

Ili-ili, nema malo jedno malo drugo, što je bolje? Što je čovjek?

Sistem stvara osobu i svakom čovjeku dodjeljuje osobu vjerovnika i osobu dužnika.

Osoba vjerovnika i osoba dužnika uvijek imaju isto ime i prezime na koje se odaziva čovjek samo se drugačije pišu.

Čovjek nije ime i prezime. Ime i prezime mu se dodjeljuju. Čovjek se odaziva na

ime i prezime. Ime i prezime su prva osoba ili maska ili roba.

čovjek

stvara Sistem koji

stvara

Osobu koja ima isto ime i prezime a to je

Osoba vjerovnika i               Osoba dužnika

Marković, Marko i MARKO MARKOVIĆ ili

                         Marko Marković ili

                                     Gospodin Marko Marković

U svijetu samo i jedino postoji čovjekova vrijednost. Čovjek jest vrijednost i stvaratelj vrijednosti. Sve što čovjek vidi oko sebe je izraz njegove vrijednosti i stvoreno njegovom vrijednošću.

Sistem ne prepoznaje ni čovjeka niti neograničenu vrijednost.

Osoba   vjerovnika    ili    prirodna    osoba    nastaje               ograničavanjem                   vrijednosti neograničeno vrijednog čovjeka.

Osobu vjerovnika ili prirodnu osobu (Marković, Marko) stvara Department of

the Treasury ili DOT i ta osoba, koja se dodjeljuje čovjeku, je u vlasništvu DOT-a.

Osoba vjerovnika posjeduje kolateralnu vrijednost koja za osobu na trgovačkom području REPUBLIKA HRVATSKA, kojim upravlja licencirano trgovačko društvo REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o. iznosi oko 200mlrd $.

Osoba vjerovnika posjeduje onoliko kilograma zlata koliko je kao dijete prilikom rođenja bilo teško.

Osoba vjerovnika posjeduje rodni list kojim se trguje na svjetskim burzama koji za osobu na trgovačkom području REPUBLIKA HRVATSKA, kojim upravlja licencirano trgovačko društvo REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o. iznosi oko 180mil $.

Šačica pokvarenih ljudi, puno manje od 1%, koja stvoreni sistem uzurpira, jedino ima na pameti kao oteti, ukrasti čovjekovu vrijednost.

Zato je čovjeku neograničene vrijednosti dodijeljena osoba vjerovnika ograničene vrijednosti a onda je stvorena osoba dužnika ili pravna osoba, fizička osoba i pravno neodređena osoba. Jedna osoba dužnika a tri varijante kako bi se otimala ili krala ograničena vrijednost osobe vjerovnika stvorena ograničavanjem vrijednosti čovjeka neograničene vrijednosti.

Osobu dužnika stvara MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA d.o.o. ili TRGOVAČKI SUD d.o.o. odnosno REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o.

Osoba dužnika odnosno pravna osoba (MARKO MARKOVIĆ), fizička osoba (Marko Marković) i pravno neodređena osoba (Gospodin Marko Marković) koja se dodjeljuje čovjeku (izdavanjem OSOBNE ISKAZNICE i čovjekovim davanjem bianco potpisa u zahtjevu za izdavanjem OSOBNE ISKAZNICE) je u vlasništvu licenciranog trgovačkog društva REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o.

Zašto d.o.o.?

Vratimo se na povijest na stranici 7. i rječnik na stranici 6.

Ne postoji država Republika Hrvatska već postoji tvrtka, korporacija REPUBLIKA HRVATSKA koja je d.o.o. odnosno trgovačko društvo koje upravlja osobama na trgovačkom području REPUBLIKA HRVATSKA.

Trgovačko društvo upravlja trgovačkim područjem. Za upravljanje dobiva licencu. Ako trgovačko društvo prema sklopljenim ugovorima loše upravlja trgovačkim područjem, gubi licencu. Ako neko drugo trgovačko društvo želi dobiti licencu da bi upravljalo tim trgovačkim područjem onda postoji više situacija među kojima jednu od njih zovemo rat. Rat nije ništa drugo nego trgovina.

Tvrtka REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o. je tvrtka dužnik koja jedino može proizvesti dužnike što i radi preko MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA d.o.o. ili TRGOVAČKOG SUDA d.o.o.

Tvrtka REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o. ima svoje upravitelje koji nisu iz Hrvatske i koji tvrtkom upravljaju u ime gospodara koji nisu iz Hrvatske. Takav odnos naziva se fiducija ili trust. I u tom odnosu nema niti govora o demokraciji i izborima već samo o hijerarhiji, poštivanju ugovora i zakletvama.

Ponavljamo 2:

Crkva je ispred države. Sve je crkva. Sve se temelji na Kanonskom pravu.

Hijerarhija, ugovori i zakletve su ispred svake demokracije i izbora. Kada bi izbori imali utjecaj na sistem bili bi ukinuti.

„Podijeli pa vladaj!“

Svijet je podijeljen na trgovačka područja.

Trgovačkim područjima u ime gospodara (bio VATIKAN do 2012., vidi povijest) upravljaju aristokratske obitelji. Za naše trgovačko područje zaduženi su Windsori.

Upravljanje se odvija kroz ispunjavanje ugovora i zakletve.

Radi upravljanja, logično jer Windsori su u Engleskoj, stvoreno je 1990. trgovačko društvo REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o. (Domovinski rat ?!?!) koje trenutno ima licencu za upravljanje osobama na trgovačkom području REPUBLIKA HRVATSKA u ime Windsora. Windsori upravljaju trgovačkim društvom REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o. u ime Vatikana (do 2012. a sad u ime druge tvrtke!).

Ispunjavanje ili neispunjavanje ugovora za sobom povlači vidljive posljedice kao

što su: rat, ostavke, zatvor!

Tzv. izbori i tzv. demokracija se dotiču biranja osoba u trgovačko društvo REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o. koje ovako i onako mora funkcionirati prema potpisanim ugovorima ako želi opstati odnosno imati licencu.

Tzv. izbori i tzv. demokracija se ne dotiču ni (funkcioniranja) trgovačkog društva ni upravitelja ni gospodara niti ugovora (između trgovačkog društva i osoba, upravitelja i trgovačkog društva, gospodara i upravitelja).

Cilj sistema (trgovine) je uvijek i jedino vrijednost čovjeka.

Igra je uvijek ista, preko dodijeljene osobe dužnika želi se (trgovačko društvo REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o., Windsori, Vatikan do 2012.) domoći vrijednosti osobe vjerovnika.

To se radi preko ponuda.

Ponuda ili pristojba ili kazna ili račun ili zakon se uvijek odnosi ne osobu dužnika. Nikada se ne odnosi na čovjeka. Čovjeka nema u sistemu. (Zakoni su za osobe!)

Čovjek prihvaća ponudu misleći da se odnosi na njega jer su na pristojbi ili kazni ili računu napisani, na različite načine, ime i prezime na koje se i on odaziva (IME PREZIME, Ime Prezime, Gospodin Ime Prezime ali se odnose isključivo na stvorenu osobu dužnika dodijeljenu čovjeku: PRAVNU OSOBU, Fizičku Osobu, Pravno Neodređenu Osobu) i svojim potpisom prihvaća odgovornost.

Ugovor je potpisom sklopljen. Ugovori se mogu sklopiti i prešutno!

Kad je ugovor sklopljen, prihvaćanjem odgovornosti prešutno ili potpisom za osobu dužnika, čovjek je dao zeleno svjetlo trgovačkom društvu REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o. da preko HNB d.o.o. zagrabi u vrijednost, njemu dodijeljene osobe vjerovnika, u DOT-u. Vrijednost završava „on the sea“ (vidi povijest i 1666.) a nakon 3 godine ako se nitko ne javi za nju na off-shore računima onih koji poznaju igru.

Na taj način čovjek ostaje bez dijela vrijednosti (iako je ona neograničena ali ju je sistem ograničio kroz dodjeljivanje osobe vjerovnika čovjeku) koja mu se krade preko čovjeku dodijeljene osobe dužnika.

Uvijek i jedino se sve vrti oko vrijednosti odnosno trgovine. Svi -izmi, svi ratovi, mediji, izbori… sve je samo trgovina.

Čovjekova vrijednost je neograničena.

Vrijednost osobe vjerovnika u sistemu je ograničena ali ogromna.

Postavlja se pitanje: Što je čovjeku činiti? Može izgledati kao da je bespomoćan ali nije, sva moć je u čovjekovim rukama! Čovjek je živ. Čovjek je kreditor.

Neka (samo neka, ima ih jako puno) od rješenja su sljedeća:

1. tražiti ono što čovjeku pripada i što mu je Bog
2. ne komunicirati sa fikcijom ili sistemom, ne se izjašnjavati kao
3. upoznati funkcioniranje sistema i pravilno
4. prestati financirati šačicu pokvarenih ljudi, koji su uzurpirali sistem, blokiranjem vrijednosti osobe
5. preuzeti upravljanje ograničene vrijednosti osobe vjerovnika u svoje

ruke (npr. vrijednosti rodnog lista).

6. prestati se zamarati medijima, ugasiti
7. tražiti na uvid dužničke ugovore sklopljene sa trgovačkim društvom REPUBLIKA HRVATSKA d.o.o (preko MUP RH d.o.o. i TRGOVAČKOG SUDA o.o.)
8. raskinuti dužnički ugovor sa REPUBLIKA HRVATSKA o.o.
9. prestati živjeti u ucjeni zbog neznanja o ugovorima i osobama i odbiti
10. shvatiti da su zakoni za osobe a da je mjerilo čovjeka da ne čini i ne nanosi ikome štetu.
11. živjeti predivan život kojeg je Bog namijenio čovjeku.
12. napraviti dokaz o postojanju čovjeka, Live Life
13. odbiti ponude izglasane u saboru u roku od 8 dana po izglasavanju (poslije izglasavanja se uvijek ostavlja rok od 8 dana, prema pravilima trgovine, drugoj strani da se izjasni. Ako se nitko pismenim putem ne izjasni, smatra se da se na ponudu prešutno Čak je i protestiranje prešutni pristanak. Zato protestiranje ne funkcionira 

Zakoni tj. akti i statuti su za osobe.

A što je za čovjeka?

Za čovjeka je Common Law ili Opći zakon.

Opći zakon je univerzalni zakon kojega se svaki čovjek treba pridržavati. Na

temelju Općeg zakona stvoreno je UCC ili trgovačko pravo. Opći zakon govori čovjeku da:

1. nitko ne smije nekoga fizički

2. nitko ne smije nikoga zlonamjerno

3. nitko ne smije nikoga fizički

4. nitko ne smije nikoga oštetiti (imanjem/kapitalom).

5. ugovori koji nisu svjesno, slobodne volje i dobrovoljno potpisani ne važe ništa.

Ponavljanje 3:

Čovjek stvara sistem.

Sistem funkcionira na ugovorima i zakletvama. Sistem stvara osobe. Sistem čovjeku dodjeljuje osobe vjerovnika i dužnika. Na vrhu sistema je crkva, Vatikan do 2012. a sada privatna tvrtka. Vatikan sklapa ugovore s upraviteljima, aristokracijom, upravitelji sa licenciranim trgovačkim društvima, licencirana trgovačka društva sa osobama. Temelj sistema trgovine je kanonsko a zatim pomorsko pravo. Ustav i zakoni (odnosno ponude) tj. akti i statuti su za osobe.

Pravi, živi, zakoni su nepromjenjivi i kao takvi postoje samo u živom svijetu

čovjeka i Boga. Opće pravo je za čovjeka.

Molimo Vas da napisano uzmete vrlo ozbiljno, ako je potrebno da provjerite ovo znanje (jer ovo jest znanje), da ga proučite, primijenite i proširite. Vidimo da nam u Hrvatskoj između znanja i primjene postoji kratki spoj. Puno ljudi zna ali ne primjenjuje ono što zna a upravo u tome je ključ. Kada se dobije znanje onda ako se o njemu ne mozga, ne razmišlja što nama znači, što općenito znači, ako se ne djeluje i ne stekne iskustvo, nema koristi. Takvo znanje ostaje na razini spekulacije. Pravo znanje je iskustveno znanje.

Zabadava je reći da smo stvoreni na sliku i priliku Boga koji je sve, apsolutno sve ako o sebi mislimo da smo ne-sveti, grešni, jadni, siromašni, mali, nemoćni. Potpuno je jasno zašto nam takav dojam o nama želi utisnuti sistem. Za sistem je bitno da se doživljavamo kao mali, grešni, jadni, siromašni, kako bi on i dalje mogao funkcionirati po pravilima trgovine a mali, grešni, jadni, siromašni razmišljati o izborima, glasovanju svake 4 godine i eventualno protestima. Bog je nama ljudima namijenio prekrasan život. Ljudi su neograničeno vrijedni, neograničeno slobodni, neograničeno osigurani i neograničeno odgovorni.

Objavljivanjem ove brošure mi smo našu misija priveli kraju. Mi ćemo se dalje nastaviti ponašati i djelovati kao živi ljudi, kao oni koji jesmo jer svijet trgovine se može promijeniti samo ako se i mi aktivno angažiramo. Ne u smislu izbora i demokracije već u smislu ugovora. Ugovori, ugovori i samo ugovori. Živimo u svijetu trgovine a svijet trgovine je svijet ugovora a ugovore sklapamo stalno i kad znamo (a znamo vrlo rijetko) i kad ne znamo (puno češće, najčešće prihvaćamo ugovore prešutno, ne odgovarajući drugoj strani). Zato da bi nam svima bilo bolje moramo prvo naučiti pravila igre a onda početi pravilno igrati.

Na stranicama 17. i 18. je pregršt praktičnih rješenja. Hvala Vam na čitanju. Nadamo se da smo obogatili Vaš život i unijeli razumijevanje u funkcioniranje svijeta kako bi nam svima bilo lakše ispravno djelovati za dobrobit sviju nas ljudi. Sretno!


Izvor: https://t.me/NasaDomovina