Za sve one koji možda to nisu znali i kojima je ideja 15-minutnog grada nešto apstraktno ili ju svrstavaju u kategoriju teorija zavjere, dok je po cenzorima ta tema zabranjena, pa ju redovno zamračuju s ovim ili onim razlogom, 15-minutni grad izraz je kojega je još 2016. godine skovao Carlos Moreno, znanstveni direktor i profesor specijaliziran za složene sustave i inovacije na Sveučilištu Paris 1 Panthéon-Sorbonne.
Pojam pokriva urbanu teoriju i urbani model koji gradovi mogu koristiti kako bi osigurali da svi stanovnici mogu pristupiti svojim dnevnim potrebama (posao, stanovanje, hrana, zdravlje, obrazovanje, kultura i slobodno vrijeme) unutar udaljenosti od 15 minuta hodanja ili vožnje biciklom.
Model je usvojilo nekoliko gradova diljem svijeta, ponajviše Pariz gdje je gradonačelnica Anne Hidalgo surađivala s Carlosom Morenom i učinila ga dijelom svoje kampanje za ponovni izbor 2020. godine. Interesantno je ovdje spomenuti da je mreža C40 Cities (radi se o globalnoj mreži gradonačelnika koji ‘poduzimaju hitne mjere kako bi se suočili s klimatskom krizom i stvorili budućnost u kojoj svi mogu napredovati’ – piše na njihovim web stranicama) promovirala ideju 15-minutnog grada kao nacrt za oporavak nakon COVID-a-19. Zanimljivo, zar ne? Dakle, sam koncept 15-minutnog grada nije nov, on datira još iz 2016. godine kada je osmišljen. Tada se već znalo nešto što će tek kasnije izaći na vidjelo.
Nimalo nas ne čudi da je u jeku pandemije nagrada Obel za 2021. godinu dodijeljena upravo znanstveniku Carlosu Morenu i njegovom, kako su rekli u žiriju koji mu je dodijelio ovu strukovnu nagradu, ‘revolucionarnom konceptu arhitekture i urbanizma’, 15-minutnom gradu.
Koliko ćemo svi zajedno profitirati od tog ‘revolucionarnog koncepta’ pokazat će vrijeme koje će i opet dokazati da se nije radilo ni o kakvoj teoriji zavjere, već planu globalista koji će se, kako se čini iz priloženog, provoditi diljem svijeta, a glavni je cilj ovog plana – još veća kontrola svjetskog stanovništva koja je za vrijeme pandemije vrlo brzo i uspješno bila uspostavljena. Valja se toga prisjetiti.
„Revolucionarni model urbanog planiranja koji je u međuvremenu postao pokret koji se širi diljem svijeta, tzv. 15-minutni grad, osmislio je franko-kolumbijski znanstvenik Carlos Moreno te za svoj koncept osvojio prestižnu Obelovu nagradu 2021. godine. Nagrada je to koja se dodjeljuje svake godine, otišla je konceptu koji zagovara životnu i održiviju budućnost u našim gradovima. Moreno, koji je izvanredni profesor na sveučilištu Paris 1 Panthéon-Sorbonne, nije samo proglašen vitezom francuske Legije časti zbog svoje impresivne teorije, poticanja razmišljanja i rasprava u području arhitekture; njegov se model zapravo počeo primjenjivati u gradovima uključujući Pariz , Chengdu i Melbourne.
Koncept 15-minutnog grada čini se razoružavajuće jednostavnim – ali je u praksi prilično složen. Ukratko opisuje redizajn urbanih središta na način da svi stanovnici mogu imati pristup svim sadržajima i resursima za pokrivanje svojih glavnih dnevnih potreba unutar 15 minuta hoda ili vožnje biciklom. To pokriva sve, od stanovanja do posla, hrane, zdravlja, obrazovanja, kulture i slobodnog vremena, a cilj mu je značajno smanjenje automobilskog prometa i emisije CO2 u gradovima.
‘Danas živimo u gradovima u kojima se ne može disati, gradovima sa stresom koji je potpuno neodrživ. Moramo transformirati svoju mobilnost. Moramo promijeniti naš urbani stil života’, rekao je Moreno.“ – napisala je o Morenu Ellie Stathaki, urednica arhitekture portala Wallpaper*.
Na službenim stranicama nagrade The Obel Award može se naći detaljno obrazloženje koncepta 15-minutnog grada s opravdanim argumentima dodjeljivanja ove nagrade Carlosu Morenu;
„Što je 15-minutni grad?
15-minutni grad novi je urbani model koji promovira urbanu budućnost usmjerenu na čovjeka i ekološki održivu sredinu.
U osnovi je ideja da gradove treba dizajnirati – ili redizajnirati – tako da stanovnici svih dobi, podrijetla i sposobnosti u svim dijelovima grada mogu pristupiti svojim svakodnevnim potrebama (stanovanje, posao, hrana, zdravlje, obrazovanje, kultura i slobodno vrijeme) na udaljenosti od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom.
Model podržava decentralizirani grad i modalni pomak od privatnih vozila, što ujedno smanjuje korištenje fosilnih goriva i povećava kvalitetu života građana.
Međutim, model ne poziva na povratak seoskom životu. Umjesto toga, 15-minutni grad izrazito je urbana teorija koja najavljuje urbani život sa svim njegovim prednostima: živost, kreativnost, raznolikost, inovativnost, aktivno građanstvo i tehnologija koja se koristi za opće dobro. 15-minutni model grada ponovno uvodi kvalitete starijih gradova, prilagođenih suvremenom načinu života.
15-minutni grad temelji se na univerzalnim ljudskim potrebama i dovoljno je fleksibilan za funkcioniranje u svim gradovima bez obzira na veličinu, zemljopisne i kulturne razlike. Također se može primijeniti i pri redizajniranju postojećih gradova kao i pri planiranju novih gradova ili urbanih područja. Osim toga, model je lako prevesti na specifične urbane politike i potiče sudjelovanje građana i međudisciplinarnu akciju između arhitekata, krajobraznih arhitekata, urbanista, drugih stručnjaka, političara, tvrtki, developera i vlasnika.
Decentralizirani, policentrični 15-minutni grad s više usluga promiče opće dobro kako bi se zajamčio grad za sve i izbjegla gentrifikacija.
Prednosti 15-minutnog grada
- Bolje zdravlje i kvaliteta života: manje vremena koje se troši na putovanje do radnog mjesta, što ljudima omogućuje da imaju više slobodnog vremena na raspolaganju; dobrobiti aktivnog putovanja za fizičko i mentalno zdravlje, čišći zrak, jednostavan pristup mogućnostima zdrave hrane, kvalitetna zelena površina i jače veze u zajednici koje smanjuju usamljenost ljudi.
- Ekološki održiviji grad:manje emisije iz automobila iz prometa; više drveća, vegetacije i zelenih površina, što također olakšava efekt urbanog toplinskog otoka, smanjuje rizik od poplava i poboljšava biološku raznolikost.
- Pravedniji i inkluzivniji grad:više javnih prostora, kako unutra tako i na otvorenom, u kojima se možete igrati, družiti, rekreirati i zabavljati; podrška susjedskim tvrtkama i poduzetnicima; dizajn ulica i sheme aktivnog putovanja za ranjive korisnike i osobe koje si ne mogu priuštiti automobil; poticaji građanima za sudjelovanje u kreiranju lokalne politike; jači osjećaj zajedništva.
- Poticaj lokalnom gospodarstvu:više ljudi na lokalnim glavnim ulicama; više lokalnih i raznolikih mogućnosti zapošljavanja; produktivnije korištenje zgrada i uličnog prostora.
Relevantnost i hitna potreba za novim urbanim modelom
- Petnaestominutni grad raskida s primatom automobila i disfunkcionalnim urbanim obrascima nastalim kroz desetljeća modernog urbanog planiranja velikih razmjera. Predugo su ljudi prihvaćali nefunkcionalnosti i nedostojnosti modernih gradova i prilagođavali se apsurdnoj organizaciji i velikim udaljenostima većine današnjih gradova, kaže Moreno u svom TED govoru.
- “Smiješno je ako razmislite o tome: način na koji su mnogi moderni gradovi dizajnirani često je određen imperativom uštede vremena, a ipak se toliko vremena gubi na putovanje na posao, sjedenje u prometnim gužvama, vožnju do trgovačkog centra, u mjehuru iluzorno ubrzanje”, kaže Moreno.
- Mnoge kvalitete 15-minutnog grada bile su norma prije nego što su automobili postali dominantni, a gradovi su bili podijeljeni na nepovezana područja rezervirana za svaku svoju svrhu: stambena područja odvojena od maloprodaje, poduzeća, industrije i zabave. Ovakav režim urbanog planiranja povećao je vrijeme prijevoza i prometne emisije te pojačao stres na okoliš.
- COVID-19 i zatvaranje svjetskih gradova natjerali su ljude da još više cijene vrijednost prohodnog lokalnog javnog prostora i istaknuli potrebu za zamišljanjem privlačnije i održivije urbane budućnosti.
Kako se model razlikuje od sličnih teorija
- Petnaestominutni grad dijeli ideje s drugim urbanim teorijama, poput razmišljanja Jane Jacobs o urbanom životu i rada nobelovke ekonomistice Elinor Ostrom o upravljanju zajedničkim dobrima, kao i drugim pristupima usmjerenim na ljude. Međutim, 15-minutni grad također odgovara na nove izazove kao što su klimatske promjene, COVID-19 i globalizacija – i njihove potencijale. Petnaestominutni grad prihvaća promjene u životnim i radnim stilovima, kao i nove tehnologije i inovacije poput električne mobilnosti, digitalizacije i ekonomije dijeljenja. Nadalje, 15-minutni grad uključuje kulturne i društvene potrebe i zabrinutost za okoliš.
- Suprotno mnogim urbanističkim teorijama, 15-minutni grad je lišen političke ideologije i odnosa prema estetici arhitekture te se suzdržava od konkretnih uputa o oblikovanju urbanog prostora. Petnaestominutni grad samo definira niz univerzalnih ljudskih potreba i funkcija te poželjnu udaljenost do njih, te je na taj način lako prilagodljiv svim gradovima.
15-minutni model detaljno
Petnaestominutni grad temelji se na šest osnovnih ljudskih potreba, tri cilja ili značajke i četiri vodeća načela, kako ih je definirao Carlos Moreno.
Šest bitnih urbanih društvenih funkcija koje su potrebne u svim gradovima:
Živjeti, raditi, opskrbljivati, brinuti se, učiti i uživati. Odnosno stanovanje, rad, hrana, zdravlje, obrazovanje te kultura i slobodno vrijeme.
Tri ključne karakteristike koje definiraju dobar grad:
- Ritam grada treba pratiti ljude, a ne automobile.
- Svaki četvorni metar trebao bi služiti u različite svrhe.
- Susjedstva bi trebala biti osmišljena tako da se u njima živi, radi i napreduje bez potrebe za stalnim putovanjem drugamo
Četiri vodeća načela koja su ključni gradivni blokovi za projektiranje 15-minutnog grada :
- Ekologija: za zeleni i održivi grad.
- Blizina: živjeti sa smanjenom udaljenosti od drugih aktivnosti. 3. Solidarnost: stvoriti veze među ljudima.
- Sudjelovanje: uključiti građane u transformaciju njihovih susjedstava.
C40 Cities, mreža svjetskih metropola posvećenih rješavanju problema klimatskih promjena, upotrijebila je 15-minutni gradski model za definiranje konkretnijih rješenja:
- ‘Kompletna’ susjedstva: pružiti sve pogodnosti kroz zoniranje, mješovitu namjenu, korištenje zemljišta.
- Ulice usmjerene na ljude i mobilnost: pružaju infrastrukturu za pješake i bicikliste.
- Mjesto za sve: osigurajte svima sve, izbjegnite društvene podjele, uključite građane u društvene aktivnosti kako bi se povezali i osjećali korisno.
- Povezana mjesta: 15-minutni gradovi pružaju svima javni prijevoz i internet.
Usvajanje modela u cijelom svijetu – globalni pokret
- Pokazalo se da je 15-minutni model grada lako prevesti iz teorije u urbanu politiku i u političke programe koji odjekuju kod građana. Od Pariza do Houstona, Milana, Bruxellesa, Valencije, Chengdua i Melbournea, ideje iza 15-minutnog grada implementirane su u gradovima s velikim uspjehom, generirajući globalni pokret.
- Izraz ’15-minutni grad’ najčešće je korišteni termin u svijetu, a popularizirali su ga gradonačelnica Pariza Anne Hidalgo i Carlos Moreno. Međutim, gradovi koriste mnoge druge izraze za opisivanje istog skupa načela – ‘ciudad a escala humana’ (‘grad po mjerilu čovjeka’, Buenos Aires), ‘cijela susjedstva’ (Portland, Oregon), ‘Barrios Vitales’ (‘ vitalne četvrti’, Bogotá), ’20-minutne četvrti’ (Melbourne). U Kini, Šangaj i Chengdu realiziraju ovaj koncept s 15-minutnim šetnjama ili ’15-minutnim životnim krugovima u zajednici’.
- Dublin, Ottawa, Busan i Seattle su među onim gradovima koji su objavili plan za provedbu ovog koncepta.
- Godine 2020. C40 Cities promovirao je ideju 15-minutnog grada kao nacrt za oporavak nakon COVID-a-19.
Kritika
- Kritičari ovog koncepta istaknuli su da bi model mogao dovesti do povećane marginalizacije susjedstava dovodeći ih u nepovoljan položaj. Međutim, to se može izbjeći tako da se prvo usredotočite na nedovoljno poslužena područja grada prilikom implementacije modela 15-minutnog grada. Upravljanje resursima s urbanom politikom temeljenom na urbanim dobrima ključno je za 15-minutni grad za sve.“
Evo kojim je riječima sam autor koncepta 15-minutnog grada Carlos Moreno objasnio spomenuti koncept:
„Predugo smo mi koji živimo u velikim i malim gradovima prihvaćali neprihvatljivo. Prihvaćamo da je u gradovima naš osjećaj za vrijeme izobličen, jer moramo gubiti toliko vremena samo prilagođavajući se apsurdnoj organizaciji i velikim udaljenostima većine današnjih gradova. Zašto se mi moramo prilagođavati i degradirati potencijalnu kvalitetu života? Zašto grad nije taj koji odgovara našim potrebama? Zašto bismo se mi prilagođavali gradu, umjesto da se grad prilagodi nama? Zašto smo tako dugo ostavljali gradove da se razvijaju na pogrešnom putu?
Želio bih ponuditi koncept gradova koji ide u suprotnom smjeru od modernog urbanizma, pokušaj konvergiranja života u prostor ljudske veličine, umjesto da ga se razbije u neljudsku veličinu i potom prisili na prilagodbu. Ja to zovem “15-minutni grad”. Ukratko, ideja je da gradove treba dizajnirati ili redizajnirati tako da unutar udaljenosti od 15 minuta hoda ili vožnje biciklom, ljudi trebaju moći živjeti okruženi svim onim pogodnostima koje čine urbano iskustvo: trebaju imati pristup poslu, stanovanju , hrani, zdravlju, obrazovanju, kulturi i kvalitetnom slobodnom vremenu.
Jeste li se ikada zapitali: Zašto bučna i zagađena ulica mora biti bučna i zagađena ulica? Samo zato što ona to jest? Zašto to ne može biti ulica puna zelenila, obrubljena drvećem, gdje se ljudi zapravo mogu sastajati i hodati do pekara, a djeca mogu hodati do škole? Naše prihvaćanje nefunkcionalnosti i nedostojnosti modernih gradova doseglo je vrhunac. Moramo to promijeniti. Moramo ga promijeniti radi pravde, našeg blagostanja i klime.
Što nam je potrebno za stvaranje 15-minutnih gradova? Prvo, moramo početi postavljati pitanja koja smo zaboravili. Na primjer, moramo dobro paziti na to kako koristimo svoje četvorne metre. Čemu služi taj prostor? Tko to koristi i kako? Moramo razumjeti koje resurse imamo i kako se koriste. Zatim trebamo pitati koje su nam usluge dostupne u blizini – ne samo u centru grada, u svakoj blizini. Zdravstveni djelatnici, trgovine, zanati, tržnice, sport, kulturni život, škole, parkovi. Ima li zelenih površina? Postoje li postavljene fontane za hlađenje tijekom čestih vrućina? Također se moramo zapitati: Kako radimo i koliko smo učinkoviti? I gdje – radimo? Zašto je mjesto gdje živimo ovdje, a naš posao daleko od kuće?
Moramo ponovno razmisliti o gradovima u odnosu na četiri vodeća načela koja su ključni elementi 15-minutnog grada. Prvo, ekologija: za zeleni i održivi grad. Drugo, blizina: živjeti sa smanjenom udaljenošću od drugih aktivnosti. Treće, solidarnost: stvoriti veze među ljudima. Naposljetku, sudjelovanje (uključivost) – treba aktivno uključiti građane u transformaciju njihova susjedstva.
Nemojte me krivo shvatiti – ne želim da gradovi postanu ruralna sela. Urbani život je živahan i kreativan. Gradovi su mjesta ekonomske dinamike i inovacija. Ali urbani život moramo učiniti ugodnijim, okretnijim, zdravijim i fleksibilnijim. Da bismo to učinili, moramo se pobrinuti da svi – a ovdje doslovnom mislim na sve, dakle i oni koji žive u središtu grada i oni koji žive na rubu – imaju pristup svim ključnim uslugama u blizini.
Kako ćemo to učiniti? Prvi grad koji je prihvatio ideju 15-minutnog grada je Pariz, Francuska. Gradonačelnica Anne Hidalgo predložila je veliku blizinu, koja uključuje, na primjer, veliku decentralizaciju, razvoj novih usluga za svaki od okruga, smanjenje prometa povećanjem biciklističkih staza, povećanje prostora za slobodno vrijeme; novi ekonomski model za poticanje lokalnih trgovina; izgradnju više zelenih površina; transformaciju postojeće infrastrukture, na primjer, pretvaranje proizvodnih laboratorija u sportsko-rekreativne centre ili pretvaranje škola u večernje centre u svim četvrtima. To je zapravo zlatno pravilo grada od 15 minuta: svaki kvadratni metar koji je već izgrađen treba koristiti za različite stvari i prenamijeniti sve prostore u funkcionalne prostore koji će biti od veće koristi stanovnicima nego što su to sada. Petnaestominutni grad pokušaj je pomirenja grada s ljudima koji u njemu žive i svojevrsne prilagodbe grada ljudima.
Petnaestominutni grad trebao bi imati tri ključne karakteristike. Prvo, ritam grada treba pratiti ljude, a ne automobile. Drugo, svaki četvorni metar trebao bi služiti u različite svrhe. Konačno, četvrti bi trebale biti dizajnirane tako da u njima možemo živjeti, raditi i napredovati bez potrebe da stalno putujemo negdje drugdje i gubimo vrijeme.
Smiješno je ako razmislite o tome: način na koji su mnogi moderni gradovi dizajnirani često je određen imperativom uštede vremena, a ipak se toliko vremena gubi na putovanje na posao, sjedenje u prometnim gužvama, vožnju do trgovačkog centra, u mjehuru iluzornog ubrzanja. Ideja o gradu od 15 minuta odgovara na pitanje uštede vremena tako što ga preokreće naopako, sugerirajući drugačiji tempo života. Sve nam je blizu i na dohvat ruke, sve je tu, na korak do nas, na korak od 15 minuta.“
Carlos Moreno
Što se zapravo krije iza ideje 15-minutnih gradova?
Kao što vidimo iz priloženog prikazuje nam se jedna dobro osmišljena bajkovita priča o 15-minutnim gradovima u kojima je susjed susjedu prijatelj, u kojima ljudi žive u ljubavi i slozi brinući se o zajedničkom okolišu, u kojima imaju dovoljno vremena za slobodne aktivnosti jer ne troše više nepotrebno vrijeme za odlazak na posao ili u shopping u druge dijelove grada. Šeću se zelenim površinama i voze bicikle, a automobila gotovo da i nema, jer tu je svima dostupan javni prijevoz. Sve to zvuči jako primamljivo, ali istina je uvijek drugačija od onoga što vidimo na prvu, pogotovo kada nam netko priča o svom projektu na način na koji se o ovom konceptu priča. Evo koju je ilustraciju uz svoju prezentaciju 15-minutnih gradova objavio Svjetski ekonomski forum Klausa Schwaba.
Dana 15. ožujka 2022. godine na službenim web stranicama WEF-a izlazi afirmativni članak o 15-minutnim gradovima kojega možete pročitati OVDJE. Mnoge nam stvari postaju jasnije čim pročitamo predmetni članak. Sve je povezano, apsolutno sve, a pandemija je poslužila kao savršena platforma za lansiranje urbanog koncepta 15-minutnog grada.
Zanimljivo je ovdje primijetiti kako su ljudi diljem svijeta prihvatili tzv. ‘zaključavanja’ za vrijeme pandemije te bez problema sami sebe zatvorili u svoje domove, misleći valjda da se zrakom širi opasna zaraza, kako su neki ljudi čak i u strahu govorili. Glavni mediji uspješno su posijali strah među ljude, a ljudi kao ljudi, većina ih se u potpunosti predala tom strahu.
Preko noći su stavili maske na lica jer im je tako bilo naređeno putem režimskih medija. Poslušno su stajali u redovima za PCR testiranje i cijepljenje jer im je tako bilo rečeno. Poslušnici su pokazali zavidnu razinu poslušnosti te dokazali svjetskim liderima da je manipulacija masama u ovom trenutku više nego moguća. Ideološke i društvene razlike već su prije pandemije doprinijele eroziji međuljudskih odnosa i otuđile društvo, tako da su nove pandemijske društvene podjele (na cijepljene i necijepljene osobe) došle manipulatorima kao šlag na tortu.
Naime, moćnici su najsretniji kada se ljudi međusobno sukobljavaju oko bilo čega – jer tada oni mogu lakše manipulirati svima nama. Žalosno je da smo im to dozvolili. Žalosno je da ne vidimo da je naša moć u našem zajedništvu, a ne u našoj razjedinjenosti koja se svakim danom sve više produbljuje, sa svakim novim udarom moćnika na nas i naše živote. Ne zaboravimo ovdje spomenuti i to da je neravnomjerna raspodjela dobara na ovome svijetu također jedan od načina na koji moćnici postižu produbljivanje društvenih razlika.
Sada, kada su vidjeli kako se ljudi ponašaju kada im vlasti nešto narede, moćnici imaju još veću vjeru u sebe i svoje planove. Sada će još lakše manipulirati masama. Sada imaju razriješene ruke da čine što god ih je volja sa svjetskim stanovništvom koje će i opet masovno pristati na sve što im se naredi, ne razmišljajući o tome što i tko te zbog i u ime čega stoji iza svega što nam se servira kao ‘novo normalno’. Uopće ne sumnjamo da će u bliskoj nam budućnosti iz šešira ‘novog normalnog’ izaći još brojne ‘čarolije’ čiji okus će mnogim ljudima biti više nego gorak.
Svaka će ideja moćnika nama biti prezentirana kao nešto spasonosno i pozitivno kako bismo ju što lakše prihvatili. Tako je i u slučaju tih tzv. 15-minutnih gradova. Glavni je cilj staviti svjetsko čovječanstvo pod još veću kontrolu, učiniti ljude u potpunosti ovisnima o umjetnoj inteligenciji zahvaljujući kojoj će moći biti lakše praćeni i kontrolirani od strane nadzornika. Ljudi će biti primorani na samozarobljavanje putem raznih aplikacija i QR kodova koij će određivati količinu njihove slobode, odnosno zarobljenosti. Bit ćemo izloženi neviđenom klimatskom, odnosno zelenom teroru na temelju kojeg će nas globalisti ograničavati u mnogočemu, naravno, ako im to dozvolimo.
U pozadini cijele priče je klimatska agenda i naš osobni ugljični otisak koji će biti povezan sa sustavom socijalnog kreditiranja, odnosno naših društvenih bodova i bonova našeg univerzalnog dohotka usklađenih s društvenim bodovima, a njih će se zarađivati jedino i isključivo poslušnošću prema sustavu te gubiti neposlušnošću prema istome. Stvari su u biti tako jednostavne. Ušutkuje se svatko tko o konceptu 15-minutnih gradova otvoreno kritički progovara, kao da se doslovno radi o zabranjenoj temi, kao da je zabranjeno kritički se osvrnuti na ovaj ‘revolucionaran koncept’. O tome se očito smije govoriti samo afirmativno – kao o ‘revolucionarnoj ideji poboljšanja kvalitete života ljudi’, a ne o porobljavanju ljudi, ograničavanju ljudi u kretanju i korištenju osobnih automobila, jednom riječju – o kontroli svih aspekata života ljudi.
Nakon pandemijske diskriminacije necijepljenih ljudi i getoizacije istih, sada je na redu nova diskriminacija i nova getoizacija. Čovječanstvo je palo na testu borbe za vlastitu slobodu života, govora, izbora, kretanja… Čovječanstvo je u velikom broju za vrijeme pandemije pokazalo da voli biti porobljeno i zlostavljano. Zato se nemojmo čuditi novim neugodnim iznenađenjima koja tek imaju uslijediti.
Možda nas izvježbaju s još kojom pandemijom, a nakon toga slijedi klimatski teror i nova zaključavanja u gradske četvrti, obezvrjeđivanje naše ‘neposlušne’ imovine u nekretninama u odnosu na energetske certifikate i još brojna vrlo neugodna iznenađenja koja će doživjeti svi oni ljudi koji do tada ne odu u vječna lovišta doprinoseći tako što bržoj depopulaciji. Nekada davno smrt je imala težinu i izazivala žaljenje i poštovanje do pokojnika, a danas je smrt samo statistika, jer je ovaj svijet postao bešćutan. Utilitaran pristup ljudima i ljudskom životu gdje se na ljude gleda samo kao na pogonsko gorivo sustava, učinio je svoje pretvorivši ljude u zombije ispranih mozgova.
Kada govorimo o 15-minutnim gradovima, govorimo o getoizaciji. Jer, priznajmo, 15-minutni okruzi unutar kojih bi se ljudi kretali ako dođe do realizacije ove ideje, nalikovali bi svojevrsnim getoima iz kojih ljudi ne bi smjeli izlaziti bez neke dozvole, odnosno ako ne bi imali dovoljno socijalnih kredita za izlazak van, u druge kvartove, u prijevodu – u interakciju s ljudima iz drugih getoa. Evo jednog primjera iz Kine gdje su ljudi primorani predočiti svoje QR kodove kako bi izašli iz svoje četvrti.
Pametnom dosta. Na nama je da osvijestimo svoju moć, a ona počiva u našem zajedništvu, a ne u našoj razjedinjenosti na bilo kojoj osnovi. Sve osnove na kojima se razjedinjujemo servirane su nam od strane naših manipulatora. Oni su ti koji žele da se dijelimo i međusobno sukobljavamo.
Kada smo ulazili u EU mislili smo – evo, napokon ćemo svijetom putovati slobodno bez putovnica i viza, a kad tamo, s početkom pandemije, preko noći bez Covid potvrda nismo mogli nigdje ni u vlastitim gradovima, a sada vidimo nagovještaje da se ni u budućnosti po vlastitim gradovima više nećemo moći slobodno kretati ako ne budemo dovoljno poslušni prema našim tlačiteljima. Otkažimo im stoga poslušnost ako nam je stalo do normalnog života dostojnog čovjeka i slobode naših misli, našeg govora, naših životnih izbora i u konačnici – našeg kretanja.
Izvori:
THE OBEL AWARD by the Henrik Frode Obel Foundation – https://obelaward.org/the-15-minute-city/
Zajednica znanja C40
https://www.c40knowledgehub.org/s/article/How-to-build-back-better-with-a-15-minute- city?language=en_US
Profesionalna web stranica Carlosa Morena
http://www.moreno-web.net/the-15-minutes-city-for-a-new-chrono-urbanism-pr-carlos-moreno/
TED govor Carlosa Morena https://www.ted.com/talks/carlos_moreno_the_15_minute_city/transcript?language=en
Katedra za poduzetništvo, područje, inovacije https://chaire-eti.org/en/
Wallpaper* – https://www.wallpaper.com/
BBC NEWS
YouTube
