Dva od ovih čimbenika vjerojatno neće iznenaditi mnoge čitatelje: naime, klimatske promjene i rastuća prijetnja nuklearnog rata. Treći bi mogao biti pomalo iznenađujući: “iskvarena informacijska ekosfera koja potkopava racionalno donošenje odluka”. Iako se neki mediji bave koncentracijom medijskog utjecaja, to se rijetko doživljava kao  egzistencijalna  prijetnja.

U nedavnom intervjuu za The Brussels Times, svjetski poznati javni intelektualac i disident Noam Chomsky ponudio je veliku podršku analizi Biltena i svom vlastitom uvidu u stanje globalne geopolitike.

“Ako nemamo mogućnost racionalnog diskursa o glavnim pitanjima, onda ništa drugo nije važno, gotovi smo”, rekao je Chomsky. Napomenuo je da je nakon sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu i krajnjeg neuspjeha COP27 prošle godine, očekivao da će sat Sudnjeg dana biti pomaknut još bliže ponoći kada se ponovno postavi za nekoliko tjedana.

“Svako od ovih pitanja – klimatske promjene, rastuća prijetnja nuklearnog rata i degradacija prostora za racionalni diskurs – postalo je gore u posljednjih godinu dana.”

Neuspjeh novinarstva

Tijekom intervjua, Chomsky je više puta sugerirao da su novinari, umjesto da pridonose javnom diskursu, značajno potkopali raspravu o velikim izazovima s kojima se čovječanstvo suočava.

Jedan značajan primjer koji je naveo Chomsky bilo je izvještavanje o sabotaži plinovoda Sjeverni tok u rujnu prošle godine, za što su zapadni mediji velikom većinom okrivili Rusiju. Ovo medijsko izvješćivanje previdjelo je činjenicu da je, između ostalog, američki predsjednik Joe Biden početkom veljače izričito obećao da će “ukinuti” naftovode ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.

“Svatko tko ima funkcionalnu sivu ćeliju zna da postoji samo jedna zemlja s motivom i sposobnošću da digne u zrak plinovode”, istaknuo je Chomsky. “I to nije Rusija. Nema apsolutno nikakvog razloga zašto bi Rusija uništila jednu od vlastitih kapitalnih investicija. Ako žele zatvoriti plin Europi, samo moraju zavrnuti ventil. Ne moraju dignuti u zrak vlastite cjevovode.”

Chomsky se potom osvrnuo na članak Washington Posta objavljen na dan intervjua, koji je, primijetio je, bio “vrlo pametan” utoliko što “tvrdi da je Rusija ‘ključni osumnjičenik’, ali sugerira da postoji malo skepticizma oko toga da su Rusi zaista odgovorni — pokazujući time koliko su otvorenog uma.” Chomsky, dugogodišnji stručnjak za medijsku manipulaciju, nazvao je načine na koje se elementi istraživanja potiskuju “tehnikama propagande koje su izbrušene do visoke umjetnosti”.

Profesorovu tvrdnju nedvojbeno je dodatno potvrdio članak u New York Timesu objavljen pet dana kasnije, koji “pokreće pitanje zašto bi, ako bi Rusija bombardirala vlastite cjevovode, počela skupi posao njihovog popravka” — ali unatoč tome bio je uporan u tome da sabotažu nazove “ratnom misterijom”.

Opasnost konciznosti

Kao dugogodišnji medijski kritičar i koautor (s pokojnim Edom Hermanom) djela Manufacturing Consent – ​​jedne od klasičnih studija zapadnog novinarstva – Chomsky je poznat po tome što ukazuje na nedostatke zapadnog tiska. Ipak, priznao je da su “na mnoge načine novinari danas bolji nego što su bili 1950-ih”, što je pripisao “civilizacijskom” aktivizmu 1960-ih.

Ipak, Chomsky je desetljećima skretao pozornost na štetan zahtjev za konciznošću – nešto što je bilo naglašeno u doba ograničenja znakova (op.a. – slova, numeričkih znamenki, uobičajenih interpunkcijskih znakova (kao što su “.” ili “-“) i razmaka)

 i gotovo beskrajnih smetnji. Kao što Chomsky kaže, to se svodi na pritisak “da možete reći ono što želite reći između dvije reklame”.

“Konciznost je veličanstvena propagandna tehnika jer osigurava da se ne može reći ništa kontroverzno”, rekao je Chomsky. “Sve što je kontroverzno zvuči kao turski. Jednostavno nemaš vremena to opravdavati.”

Učinci ovoga sada su pojačani u medijskom krajoliku jer ljudi postaju sve manje skloni čitanju knjiga i provode sve više vremena na elektroničkim uređajima koji guraju medijske platforme “kratkog oblika” kao što su TikTok i Twitter. Konciznost, dakle, nastavlja svoj put.

“Prošećite sveučilišnim kampusom. Svi su zalijepljeni za svoje telefone. Postoje čak i neki kampusi, na primjer na Sveučilištu Duke, gdje na pločniku imaju ploče s natpisom ‘Pogledaj gore!’… U restoranima možete vidjeti nekoliko tinejdžera kako sjede za stolom i svaki vodi dva razgovora: međusobno i s nekim drugim na svom telefonu. Diskurs je nestao. Ali i prije je bilo dovoljno loše.”

Spremni za uništenje?

Tijekom intervjua, Chomsky je citirao niz “patoloških” ponašanja koja zorno ilustriraju, kako on kaže, “posvećenost čovječanstva svom samouništenju”.

Među onima koje je Chomsky spomenuo bio je plan koji je nedavno otkrio ConocoPhillips, velika američka kompanija za fosilna goriva, za ponovno zamrzavanje permafrosta na Aljasci — čime bi se zarobile ogromne količine ugljika — čisto kako bi tlo moglo održati nove projekte bušenja nafte. Isto tako, osvrnuo se na nedavni sporazum Izraela i Libanona o podjeli plinskih polja u moru u Sredozemlju — unatoč činjenici da su obje zemlje ozbiljno ugrožene porastom razine mora uzrokovanim emisijama fosilnih goriva.

U svom bestseleru Hegemonija ili opstanak iz 2003. godine Chomsky se opširno bavio sličnim temama. U našem razgovoru, profesor je izložio te ideje, otkrivajući malo cijenjenu točku o cjelokupnoj strukturi knjige: “Knjiga počinje raspravom velikog biologa Ernsta Mayra o mogućnosti da bi viša inteligencija mogla biti smrtonosna mutacija. Knjiga završava citatom britanskog filozofa Bertranda Russella, koji je, u svojoj raspravi o izgledima za svjetski mir, sugerirao da bi čovječanstvo moglo biti samo ‘prolazna noćna mora; s vremenom će Zemlja opet postati nesposobna za život i mir će se vratiti’. To je okvir knjige.”

Izvor: The Brussels Times