S obzirom na “rastuću prijetnju” iz Kine, još će američkih vojnika biti poslano u Tajvan da obučavaju tamošnjih trupa. Istodobno se pojačava pritisak na Peking zbog kinesko-ruskih odnosa.
Rukovodstvo u Pekingu očito razmišlja o isporuci oružja Rusiji. Barem tako tvrdi Bidenova administracija pozivajući se na obavještajne podatke. Međutim, kako Washington također priznaje, komunističko vodstvo još nije donijelo odluku u tom pogledu. Ali s obzirom na odgovor Washingtona na navodne iranske isporuke oružja (osobito bespilotnih letjelica) ruskoj vojsci, takav će potez vjerojatno još više povećati geopolitičke napetosti.
Ali te tenzije već rastu. Također nakon odluke Pentagona da pošalje dodatne trupe na samoupravni otok u ime ograničenog “programa obuke” za tajvanske trupe. Službeni razlog za to je “rastuća prijetnja iz Kine”. Što postavlja pitanje kako bi nekoliko stotina američkih vojnika trebalo pomoći u odbijanju potencijalne kineske invazije. Čini se da je ovdje riječ o istraživanju crvenih linija.
Sam Peking oslanja se na dogovoreno rješenje ukrajinskog rata. Ne bude li to moguće i ruski poraz postane očit, kinesko vodstvo nema izbora nego vojno podržati Moskvu. Ruski poraz ovdje nije problem, jer Peking dobro zna da bi to oslobodilo sve američke snage da se koncentriraju na Narodnu Republiku. Ovdje se radi o geostrateškim odlukama i geopolitičkoj realnosti.
To se također odnosi na stacioniranje dodatnih američkih specijalnih snaga i američkih marinaca u Tajvanu. Ako je između 100 i 200 takvih američkih vojnika stacionirano u Tajvanu umjesto nešto manje od 30, to je prije svega simboličan korak. Onaj na koji bi Peking mogao odgovoriti još jednom blokadom otoka kroz opsežne vojne vježbe.