Ne samo da UN posebno utječe na Google and Co u vezi s izvješćima o klimatskim promjenama, globalisti sada također razmatraju kako se na klimatske promjene može utjecati i drugim sredstvima uz mjere za smanjenje emisije CO2. Između ostalog, s umjetnom refleksijom sunčeve svjetlosti i mjerama zatamnjivanja.

UNEP- ovo izvješće predstavlja ideje pod nazivom “Modifikacija sunčevog zračenja” kako bi se reflektirala sunčeva svjetlost i spriječilo zagrijavanje površine našeg planeta. Ovo su glavne ideje koje će UN razmotriti:

• Ubrizgavanje reflektirajućih nanočestica/sumporovog dioksida u atmosferu (ubrizgavanje stratosferskih aerosola)
• Prosvjetljivanje nisko ležećih oblaka iznad oceana uvođenjem submikronskih čestica soli u oceanske oblake
• Korištenje svemirskih zrcala, tj. mnogo golemih zrcala upucanih u svemir da reflektiraju sunčevu svjetlost.

Izvješće UN-a se, između ostalog, odnosi na erupciju vulkana Mount Pinatubo na Filipinima 1991. godine, koja je u stratosferu poslala veliku količinu čestica sumpora. To je dovelo do prosječnog pada globalne temperature od 0,3 do 0,5 stupnjeva Celzijusa. Sada se razmatra ne bi li se takve količine sumpornog dioksida ondje umjetno aplicirale. Ali problem s ovim je što može dovesti do onoga što je poznato kao “kisela kiša”, koja oštećuje vegetaciju.

Ali to nije sve. Velike vulkanske erupcije uzrokovale su rekordne zime i glad u prošlosti. Na primjer, erupcija Huaynaputine u Peruu 1600. Ogromne količine pepela i sumpornog dioksida u stratosferi dovele su do najveće gladi u ruskoj povijesti (1601.-1603.), a Europa je također iskusila iznimno hladne zime, kasne žetve i probleme u zalihama hrane. Jedna studija navodi :

Prve godine 17. stoljeća među najhladnijima su u posljednja dva tisućljeća u nekoliko rekonstrukcija ljetne temperature na sjevernoj hemisferi (NH), posebno onima koje se temelje na gustoći godova drveća (Schneider et al., 2015; Stoffel et al., 2015; Guillet i sur., 2017). Nekoliko rekonstrukcija postavlja 1601. kao najhladnije ljeto i/ili 1600.-1609. kao desetljeće s najnižim NH ljetnim temperaturama u najmanje zadnjih 420 godina (D’Arrigo et al., 2006, 2009). Osim toga, 1601. ističe se kao iznimno hladno i/ili suho ljeto u brojnim rekonstrukcijama regionalne klime oko sjevernog Atlantika, uključujući one za Quebec (Gennaretti et al., 2014.) i Skandinaviju (McCarroll et al., 2013.).

A klimatski fanatici zapravo vjeruju da bi učinili nešto dobro širenjem sumpornog dioksida u stratosferu. Riječ je o eksperimentima koji mogu imati potpuno nepredvidive i kobne učinke na vrijeme i globalnu klimu. Nešto što, na primjer, također podržava i Bill Gates . Solarni geoinženjering, kako ga nazivaju, koji očito nije teorija zavjere, ali se o njemu ozbiljno razmišlja. Jedna meksička tvrtka ovo već ozbiljno shvaća, Ali koliko daleko će ovo ići?