Čimbenici poput ekonomske krize, “klimatskih promjena” i učinaka pandemije Covid-19 stvorili su idealne uvjete za bujanje kolere u visokorizičnim zemljama, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nakon što je primijetila nagli porast bolesti u najmanje 30 zemalja.

Razmjeri raznih epidemija naglo su se povećali 2022. nakon nekoliko godina pada, priopćio je WHO. Između siječnja i listopada prošle godine, 29 zemalja prijavilo je slučajeve bolesti, u usporedbi s 23 godinu dana ranije – te bi brojke trebale porasti 2023. godine.

“Broj zemalja u kojima se ove velike epidemije događaju u isto vrijeme, nismo vidjeli najmanje 20 godina”, rekao je za Telegraph Philip Barbosa, voditelj WHO-ove jedinice za hitne slučajeve kolere.

“Većina velikih epidemija koje vidimo uzrokovana je velikim, neuobičajenim klimatskim događajima”, dodao je, dodajući da su zemlje južne Afrike posebno ugrožene jer se treću godinu zaredom suočavaju s obilnim kišama i ciklonima uzrokovanima La Ninom vremenski fenomen.

Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je prošle godine da su učinci klimatskih promjena “pojačali” utjecaj kolere.

Sirija je prošle godine objavila prvo izbijanje bolesti u 15 godina, a situacija se pogoršala nakon prošlomjesečnih potresa. Libanon se suočava sa sličnim problemom prvi put u 30 godina dok se bori s bolešću usred gospodarskog kolapsa.

Stručnjaci kažu da je problem pogoršan činjenicom da su zdravstvene službe u raznim zemljama pretrpane slučajevima Covid-19, s obzirom na to da su napori u borbi protiv izbijanja kolere pauzirani tijekom pandemije.

“Kolera se može kontrolirati, treba je kontrolirati”, pojasnio je Barboza. “Nije toliko skupo, samo da se osigura pristup zdravstvenoj zaštiti. To je osnovno ljudsko pravo.”

Kolera je ozbiljna bolest koja se dobiva konzumiranjem zaražene hrane ili vode. Može dovesti do smrti za nekoliko sati ako se ne liječi. Podaci WHO-a govore da godišnje u svijetu od ove bolesti umre oko 143.000 ljudi.