Štetnosti šećera za koje možda niste znali
Danas na internetu postoji mnogo informacija o šećeru i njegovoj štetnosti. Gotovo svi znaju i čuli da je šećer štetan. No, u isto vrijeme broj sladokusaca svakim danom stalno raste, industrija slastica se širi, a šećer je sada prisutan ne samo u slatkišima i pekarskim proizvodima, već i u gotovo svim umacima, kobasicama, mesu, pićima, pa čak i lijekovima. Tko nam aktivno uvodi šećer u život i žele li se ljudi svjesno razboljeti? Pojavila se želja da se ovo pitanje razriješi, kao i da se razmotre osnovni mehanizmi negativnog djelovanja šećera na naše tijelo, o kojima se ne govori tako nadaleko, a pokušat ću odgovoriti i na pitanje zašto, po mom mišljenja, ljude danas tako aktivno privlače slatkiše, i zašto se šećer namjerno dodaje svuda gdje je to moguće? Dakle, idemo.
Znamo da je rafinirani šećer jednostavan ugljikohidrat koji nam omogućuje brzu nadoknadu energije, a kada jedemo slatkiše, sigurno ćemo osjetiti zadovoljstvo i užitak. Možemo li obnoviti naše energetske rezerve bez slatkiša? Apsolutno! Da biste to učinili, samo trebate potpuno i ispravno organizirati svoju prehranu, a kao izvor energije dati prednost složenim ugljikohidratima u umjerenim količinama i voću s bobicama, medom, ako za njih nema kontraindikacija. Možete lako saznati više o tome. Što se užitka tiče, odavno nije tajna da jedenje slatkiša zapravo prati otpuštanje endorfina (hormona užitka) u krv, no pogledajmo dalje koja je od toga nagrada.
Nitko ne sumnja da sustavno prejedanje slatkišima dovodi do pretilosti. No jeste li se ikada zapitali zašto se to događa i kako šećer utječe na tijelo čovjeka koji nije sklon pretilosti? Većina ljudi vitka tijela uvjerena je da, budući da se ne debljaju, nema štete. Ali to, najblaže rečeno, nije istina. Čak i ako niste skloni debljanju i svakodnevno jedete puno slatkiša, prema zakonima biokemije višak glukoze (krajnji proizvod bilo kojeg ugljikohidrata) ide na sintezu tzv. štetnog kolesterola (točnije, niskog i lipoproteini vrlo niske gustoće), koji u redovitim visokim koncentracijama u krvi izaziva promjene na vaskularnoj stijenci, aktivirajući procese ateroskleroze, odnosno vaskularne promjene koje dovode do smrti. Osim toga, dobro je poznato da višak šećera uzrokuje glikaciju (ljepljenje) proteina međustaničnog prostora i uništavanje kolagenih i elastinskih vlakana. Potonji su prisutni u svim organima i tkivima i odgovorni su za dobrobit i život samih stanica, ali najizraženije utječu na kožu u vidu pojave preranih bora i istih žila koje postaju manje elastične i krhkije. Mladi ljudi, na primjer, mogu imati razne vaskularne poremećaje u vidu promjena krvnog tlaka, glavobolje i tako dalje. Što se tiče starijih osoba, može izazvati hipertenziju, anginu pektoris, proširene vene, Alzheimerovu bolest i mnoge druge vaskularne bolesti. Što se tiče ljudi debeljuškastih oblika: iz nekog razloga mnogi ljudi misle da je njihova masnoća ograničena potkožnom masnoćom, ali nažalost, njihove će krvne žile i unutarnji organi u svakom slučaju biti zasićeni inkluzijama kolesterola nastalim od viška glukoze, nažalost.
Mislite li da su to sve nevolje koje uzrokuje svakodnevna prisutnost šećera u vašoj prehrani? Ne.
Kao što je već spomenuto, glukoza se pretvara u kolesterol, a kolesterol je dio naše žuči. I što je zasićeniji kolesterolom, postaje manje tekući, a kao rezultat toga dolazi do diskinezije žučnih vodova, kolelitijaze i uvijek, uz nju, izlazi pankreatitis. Redovita prisutnost viška šećera u prehrani s vremenom se često pretvara u razvoj inzulinske rezistencije (tj. poremećaj normalne apsorpcije glukoze od strane stanica). A inzulinska rezistencija je, zauzvrat, temelj za razvoj mnogih endokrinih poremećaja, osobito u mladoj dobi, kao što su akne (akne), sindrom policističnih jajnika, endometrioza, mastopatija, hiperandrogenizam, a s godinama – i dijabetes melitus.
Znanstvenici su također otkrili korelaciju između razvoja inzulinske rezistencije i povećanja razine mokraćne kiseline, što dovodi do takve bolesti kao što je giht. Bolesnicima s ovom patologijom često se savjetuje da ograniče meso, alkohol i kavu, a ne slatkiše, što je razlog neuspješnog liječenja ove bolesti.
Ako ste često prehlađeni, onda se zapitajte: Jedete li previše slatkiša, proizvoda od brašna i pekarskih proizvoda? Da, šećer također utječe na imunološki sustav – slabeći prvenstveno tzv. crijevni imunitet, aktivno podržavajući patogenu crijevnu mikrofloru, zbog čega se potiskuje naša korisna i zaštitna mikroflora, a s njom i zaštitne funkcije našeg tijela.
Također, šećer čini naše kosti krhkim. Da, takvo stanje kao što je osteoporoza nije toliko posljedica promjena u dobi i manjka kalcija u vašoj prehrani (gotovo sva hrana bogata je kalcijem, pa je nedostatak gotovo nemoguć), već posljedica smanjenog pH krvi (kiselinsko-bazne ravnoteže) i probave kalcija u crijevima. Slatkišima tijelo je prisiljeno kompenzirati kiselost oslobađanjem alkalnih elemenata, prvenstveno uklanjanjem kalcija iz koštanih depoa, kako bi se održao konstantan optimalni pH. A aktivni rast patogene mikroflore u tankom crijevu protiv konzumacije istog šećera dovodi do razvoja sindroma malapsorpcije (poremećaja apsorpcije) i smanjene apsorpcije kalcija i, nažalost, drugih važnih nutrijenata: željeza, magnezija, cinka, vitamina Vitamini A, D, B i drugi, čiji je nedostatak danas prilično čest.
Godine 1931., studija Otta Warburga, koja je kasnije nagrađena Nobelovom nagradom, pokazala je da stanice raka napreduju u nedostatku kisika i višku šećera! A nedavna nova istraživanja pokazuju da svaki četvrti ljudski tumor ima višak receptora za glukozu na membranama stanica raka, što potvrđuje njegovu potrebu za stvaranjem raka. Izvucite svoje zaključke.
Kako šećer utječe na tijelo? Što se događa unutra?
Mnogi su vjerojatno primijetili kako se nakon jela slatkiša u tijelu javljaju razne alergijske reakcije (najčešće svrbež kože i osip po tijelu). Obično kažemo da je to „šećerni osip. Što se zapravo događa? Često se u našem gastrointestinalnom traktu, uglavnom u crijevima i žučnim putovima kao i u krvi, neprimjetno nalazi mnogo oportunističkih i patogenih bakterija, gljivica, protozoa i helminta, od kojih se većina hrani šećerom. Parazitska stvorenja koja žive u nama ispuštaju svoje otpadne proizvode koji sadrže toksine upravo tamo gdje jesu, a na kraju završavaju u našoj krvi. Ispada da što ih više hranimo slatkim stvarima, to više toksina ulazi u naš krvotok. Tijelo se pokušava očistiti i izbaciti ih na sve moguće načine, uključujući kožu i sluznicu. I tu dolazimo ne samo do jednog od uzroka alergija, već i do uzroka ovisnosti o šećeru. Parazitski toksini također imaju svojstvo poticanja želje za jelom slatkiša, brašna i mliječnih proizvoda (budući da su im i oni dobri hranjivi supstrati), tj. jednostavno, na neki način, kontroliraju nas. U prirodi postoji mnogo takvih primjera, na primjer, na isti način na koji gljiva kordiceps, koja se ugrađuje u tijelo mrava, kontrolira svoje daljnje radnje, tjerajući ga da napusti mravinjak, popne se na određenu biljku i tamo se smrzne, dopuštajući gljiva da klija u najpovoljnijim uvjetima. Zbog toga ispada da što više jedemo slatkiše, to više žudimo za njima; tomu pridonose toksini parazita. Uključen je i hormonski mehanizam: kao odgovor na nagli porast glukoze u krvi (prilikom konzumacije slatkiša u velikim količinama, kao i pri konzumaciji proizvoda na glukoznim sirupima, koji se danas posebno koriste) dolazi do naglog oslobađanja inzulina. hormona, tako da nakon nekog vremena šećer u krvi naglo padne i postoji fizička potreba da ga se hitno nadoknadi, nastaje takav začarani krug…
I da podsjetim da je šećer, naravno, glavni uzročnik karijesa.
Također bih dodao da će se svi gore opisani mehanizmi i procesi razvijati i uz pretjeranu konzumaciju slatkog voća, suhog voća i meda. Pa, parazite uopće nije briga kakve slatkiše jedete, sve dok je glukoza opskrbljena u organizam.
Iako ovi proizvodi svakako imaju značajne prednosti u vidu vitamina i antioksidansa u svom sastavu, čime se šećer ne može pohvaliti. Ali za sve mora postojati mjera.
Zašto ljudi ne govore o štetnosti šećera?
Sada dolazi onaj zabavni dio. Uza svu štetnost šećera, nitko nije oglasio alarm zbog toga; naprotiv, kao što je već spomenuto, šećer se danas dodaje gotovo posvuda, čak i u soljenju mesa koriste mješavine koje sadrže šećer. Kao što smo već saznali, ako čovjek redovito konzumira šećer, to će prije ili kasnije dovesti do bolesti. Da bismo razumjeli tko ima koristi od toga, pogledajmo to iz različitih kutova: ljubitelj slatkiša će se na kraju razboljeti i bit će prisiljen češće tražiti liječničku pomoć te će morati kupovati lijekove, od kojih većina danas nije bez nuspojava. Tako će uzimati lijekove, ali u isto vrijeme, zbog nuspojava, već postoji vjerojatnost dobivanja nove bolesti, koju također treba liječiti. I to objašnjava zašto medicinsko-farmakološko područje ne pridonosi puno edukaciji zdravstvenih radnika i, naravno, samih pacijenata o istinskoj štetnosti šećera, štoviše, namjerno se zanemaruju mnogi uzročno-posljedični mehanizmi u nastanku bolesti. Što se prehrambene industrije tiče, također je sve sasvim očito, s obzirom da što je proizvod slađi, to je ugodniji, i sukladno tome, veća je vjerojatnost da će ga se kupiti.
Proizvođači su zainteresirani za prodaju i zaradu pa osim šećera koriste sve što će proizvod što dulje zadržati i poboljšati okus, čak i nauštrb našeg zdravlja. Zašto danas nikome nije stalo do našeg zdravlja? Zašto se hranimo nezdravom hranom, a konvencionalna medicina ne može u potpunosti izliječiti NITI JEDNU kroničnu bolest, već može ponuditi samo doživotne ili u najboljem slučaju periodične lijekove? Uostalom, svjesni smo da je moguće proizvoditi zdrave i sigurne proizvode, a liječenje se može provoditi na način koji ne šteti, i oporavak, i lijek se može učiniti dostupnim, preventivnim i učinkovitim.
Jedino što nam za to nedostaje na svijetu je promijeniti naš potrošački format, koji nam je, nažalost, ukorijenjen od djetinjstva i usmjeren je na stjecanje koristi za sebe na bilo koji način, a na kraju se ispostavi da je trošak ljudskog zdravlja i života! Umjetno, za čovjeka su stvoreni uvjeti pod kojima treba neprestano preživljavati i natezati se; istovremeno je cool biti bestidan i gurati se preko reda. Ali promjenom uvjeta možemo promijeniti sve. Uostalom, nije uvijek bilo ovako; bilo je vrijeme kada su ljudi znali da je život čovjeka najvrjednija stvar!
Postoji izlaz — Kreativno društvo!
Danas je velik broj ljudi diljem svijeta već shvatio destruktivnost suvremenog potrošačkog formata društva, a zalaganjem samih ljudi u više od 180 zemalja razvijen je i implementiran globalni međunarodni projekt „Kreativno društvo”, što daje priliku da zaista promijenimo naš današnji svijet i stvorimo društvo u kojem je najveća vrijednost život čovjeka, a u kojem ne može biti umjetno stvorenih bolesti, ratova i kriza. Kako su pokazala milijunska ispitivanja javnog mnijenja volontera projekta „Kreativno društvo”, većina ljudi to želi, bez obzira na njihov društveni status, profesiju, mjesto stanovanja, svi smo mi bez iznimke žrtve prevladavajućeg potrošačkog poretka u društvu i možemo samo promijenite situaciju udruživanjem naših napora!
Danas uistinu imamo priliku izgraditi svijet ne za nekolicinu odabranih, već za cijelo čovječanstvo, svijet u kojem ljudi mogu živjeti u jedinstvu jedni s drugima, sretno i sigurno.