NOVOSIBIRSK, 28. ožujka – RIA Novosti: 

Biolozi s Državnog sveučilišta u Tomsku planiraju stvoriti dodatke prehrani na bazi cvrčaka, crva i mramornih žohara, objavila je tiskovna služba sveučilišta. 

“Kopneni beskralješnjaci vrlo se rijetko koriste u Rusiji, iako su zanimljivi za upotrebu kao hrana za ljude, stočnu hranu i u biomedicini. Cilj našeg istraživanja je razviti biološki aktivne dodatke prehrani na bazi biomase beskralježnjaka, bogate i atmosferske. istovremeno ekološki prihvatljiv izvor proteina, vitamina i mikroelemenata,” rekla je Anastasia Simakova, voditeljica odjela za zoologiju beskralježnjaka na Biološkom institutu TSU.

Znanstvenica je podsjetila da svaka osoba ima svoje karakteristike tijela i potrebe s hranjivim tvarima. Stoga stručnjaci žele naučiti kako regulirati koncentraciju vitamina i mikroelemenata u biomasi beskralješnjaka. Stvaranje dodataka prehrani s kontroliranim sastavom provodi se u sklopu novog projekta koji podupire Ruska znanstvena zaklada (RSF). Biolozi proučavaju mramorne žohare, cvrčke, mekušce i gliste – rekavši da sadrže malo kalorija, vrlo brzo rastu, dobro se razmnožavaju i nepretenciozni su u sadržaju. Kratak životni ciklus omogućuje znanstvenicima da prate kako određena vrsta apsorbira i akumulira određenu hranjivu tvar.

Znanstvenici su odredili početni sastav hranjivih tvari u biomasi odabranih vrsta. Zatim su prvi potomci beskralježnjaka prebačeni na prehranu gdje su dobili određene vitamine i mikroelemente. U sljedećoj fazi analiza biomase pokazat će kako svaka od vrsta akumulira potrebne komponente, koja od njih najviše obećava za korištenje kao temelj dodataka prehrani. 

“Ne govorimo o tome da hranu uobičajenu za stanovništvo – govedinu, svinjetinu, piletinu i druge vrste proteina – zamijenimo beskičmenjacima. Suština ideje i projekta je upravo u opskrbi ljudskog organizma onim vitalnim elementima koji ne dobivamo u potrebnoj količini zbog naše uobičajene prehrane”, rekla je Simakova.

Uzgoj beskralješnjaka je isplativiji od tradicionalne poljoprivrede. Za proizvodnju jednog kilograma proteina beskralježnjaka potrebno je u prosjeku 500 puta manje vode, 12 puta manje hrane i deset puta manje zemlje od kilograma goveđih proteina. Mikroflora insekata nije patogena za ljude, sam proizvod je siguran s mikrobiološke strane, a aminokiselinski sastav proteina beskralješnjaka je izuzetno bogat i raznolik. Možete ih uzgajati na mini farmama čak i u Sibiru.