Prosvjedi su izbili diljem Francuske dok su ljudi izlazili na ulice kako bi izrazili svoje protivljenje mirovinskim reformama koje je predložio predsjednik Emmanuel Macron. Prosvjedi traju od siječnja, a napetosti rastu dok vlada nastoji progurati promjene u mirovinskom sustavu zemlje.

Vlada je provela ove reforme koristeći rupu u francuskom ustavu, dopuštajući im da podignu dob za odlazak u mirovinu bez odobrenja parlamenta.

U četvrtak su prosvjednici upali u ured BlackRocka u Parizu, uzvikujući slogane Antife i paleći vatromet. Investicijski div posluje s privatnim mirovinskim fondovima, za koje prosvjednici tvrde da koriste samo bogatima. Prosvjednici su uznemireni što će mirovinske reforme koje je predložila vlada prisiliti ljude da financiraju vlastite mirovine putem privatnih fondova, što će običnim ljudima onemogućiti pristojnu mirovinu.

Predložene reforme bi pojednostavile 42 odvojena mirovinska sustava u zemlji u jedinstveni bodovni sustav. Predsjednik Macron tvrdi da bi to sustav učinilo pravednijim, transparentnijim i lakšim za upravljanje. Međutim, kritičari tvrde da bi reforme rezultirale time da ljudi rade dulje, uplaćuju više u sustav i primaju manje u mirovini.

Prosvjede su obilježili sukobi policije i prosvjednika, a okupljeni su rastjerani suzavcem i vodenim topovima. Prosvjedi su također poremetili prijevoz, vlakovi i letovi su otkazani ili odgođeni, a škole i javne službe zatvorene.

Sindikati su od siječnja pozvali na 11 dana štrajka diljem zemlje, tražeći da vlada suspendira ili povuče predložene reforme. Predsjednik Macron, međutim, ostaje čvrst pri svom stavu da su reforme neophodne kako bi mirovinski sustav bio dugoročno pristupačan. Želi da novi mirovinski zakon stupi na snagu ove godine.

Françoise Onic, 51-godišnja učiteljica i prosvjednica, izrazila je svoj bijes zbog predloženih reformi: “Vlada želi odbaciti mirovine, prisiliti ljude da sami financiraju svoje mirovine kroz privatne mirovinske fondove, ali znamo da samo bogati mogu imati koristi od toga.”

Prosvjednici su uzvikivali “On est la” (Ovdje smo) kako bi izrazili svoju odlučnost da nastave prosvjede dok vlada ne pristane povući predložene reforme.

Prosvjedi u Francuskoj protiv mirovinskih reformi koje je predložio predsjednik Macron ne pokazuju znakove jenjavanja. Vlada i prosvjednici su u sukobu, a obje strane odbijaju popustiti. Ostaje za vidjeti kako će se situacija riješiti, no jasno je da su mnogi ljudi u Francuskoj duboko nezadovoljni predloženim promjenama mirovinskog sustava.

Prosvjede koji su u tijeku u Francuskoj potakli su različiti drugi čimbenici, uključujući vladino postupanje s pandemijom Covida i nametnute mjere karantene koje su dovele do značajnih društvenih i ekonomskih poremećaja. To je pridonijelo rastu frustracija i političkih napetosti među građanima. Dodatno, postoji i ogorčenje prema vladinoj politici otvorenih granica koja je otvorila vrata poplavama ekonomskih i često opasnih migranata i izbjeglica. Kombinacija ovih čimbenika dovela je do opsežnih prosvjeda diljem Francuske, a građani su od vlade zahtijevali veću odgovornost i transparentnost po ovim pitanjima.

Nedavni podaci pokazuju da bi Le Pen u slučaju da se danas održe predsjednički izbori u Francuskoj presudno porazila Macrona u utrci za Elizej, iako je na prethodnim izborima od njega izgubila. Jedna studija čak sugerira da Marine Le Pen trenutno vodi s 10 posto prednosti. Francuski establišment suočava se s dodatnim izazovima jer Macron neće imati pravo kandidirati se na sljedećim izborima 2027. Trenutačno nema jasnog nasljednika koji bi mogao pobijediti konzervativnu kandidatkinju u utrci jedan na jedan.