Najnovija studija pokazala: Maske uzrokuju glavobolju, pojačavaju svrbež i smanjuju unos kisika

Najnovija studija pokazala: Maske uzrokuju glavobolju, pojačavaju svrbež i smanjuju unos kisika

Sustavnim pregledom 2168 studija koje su se bavile štetnim učincima nošenja maski tijekom pandemije COVID-19 utvrđeno je da je ta praksa dovela do negativnih zdravstvenih posljedica, uključujući svrbež, glavobolju i smanjeni unos kisika.

“Otkrili smo značajne učinke i kod medicinskih kirurških maski i kod maski N95, pri čemu su potonje imale veći učinak”, navodi se u pregledu objavljenom 5. travnja u časopisu Frontiers in Public Health. Meta-analiza više studija pokazala je da je glavobolja “najčešći simptom” među nositeljima maski, s prevalencijom od 62 posto za opću upotrebu maske i do 70 posto kada se koriste maske N95. Kratkoća daha primijećena je kod 33 posto za opću upotrebu maske i 37 posto među korisnicima N95.

Dok je 17 posto ljudi koji su nosili kirurške maske osjetilo svrbež, taj je broj bio 51 posto među korisnicima N95. Prevalencija akni među korisnicima maski bila je 38 posto, a iritacije kože 36 posto. Utvrđeno je da vrtoglavica prevladava kod 5 posto ispitanika.

“Maske ometaju unos O2 i otpuštanje CO2 te ugrožavaju respiratornu kompenzaciju”, navodi se u analizi. “Iako je procijenjeno trajanje nošenja kraće od svakodnevnog/duljeg korištenja, rezultati neovisno potvrđuju sindrom iscrpljenosti izazvan maskom (MIES) i fiziometaboličku disfunkciju.” MIES može imati dugoročne kliničke posljedice, posebno za ranjive skupine.

Ograničenje unosa kisika i smanjenje oslobađanja ugljičnog dioksida utvrđeno je kao značajnije među korisnicima N95 maske. Kontinuirano ponovno udisanje ugljičnog dioksida rezultira “desnim pomakom krivulje zasićenja hemoglobina-O2”.

“Budući da homeostaza O2 i CO2 negativno utječe na različite metaboličke procese, odgovarajuće promjene prema kliničkim smjerovima mogu dovesti do štetnih posljedica kao što su prolazna hipoksemija i hiperkarbija, povećana vlažnost daha i tjelesna temperatura uz kompromitirane fiziološke kompenzacije”, stoji u analizi.

Analiza je također rekla da je nekoliko simptoma povezanih s maskom možda pogrešno protumačeno kao simptomi dugotrajnog COVID-a. “U svakom slučaju, mogući MIES je u suprotnosti s definicijom zdravlja SZO-a”, navodi se, pozivajući se na Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

Predlaže se da se nuspojave maski za lice procijene na temelju analize rizika i koristi nakon razmatranja njihove učinkovitosti protiv prijenosa virusa. Ako ne postoje “snažni empirijski dokazi” koji pokazuju učinkovitost maski, studija je preporučila da nošenje maski ne bi trebalo biti obvezno, “a kamoli da se provodi zakonom”.

Prije pandemije COVID-19, postojeći podaci o respiratornim virusima pokazali su da nije bilo osnove za nošenje maski kako bi se spriječilo njihovo širenje. “Sve studije provedene u svijetu do 2020. pokazale su da za to nema opravdanja”, rekao je Yoav Yehezkeli, specijalist interne medicine i potpukovnik u Izraelskim obrambenim snagama, u intervjuu za The Epoch Times u siječnju.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti, kao i WHO, izdali su smjernice da nema potrebe za nošenjem maski u široj javnosti, istaknuo je.

Ali 2020. godine, nakon izbijanja COVID-19, preporuke za nošenje maski diljem svijeta iznenada su se promijenile “bez ikakve nove stručne podrške koja bi potvrdila da one stvarno imaju učinkovitost protiv respiratornih infekcija”.

Prosinačko pismo koje je on koautor i koje je poslao Journal of the Israel Medical Association ukazalo je na više studija koje sugeriraju da nošenje maski može uzrokovati štetu.

Potencijalni negativni učinci uključuju glavobolje, otežano disanje, smanjenu razinu kisika u krvi, povećanu razinu ugljičnog dioksida, poteškoće s koncentracijom i bakterijsku kontaminaciju. Nagomilavanje CO2 može na kraju uzrokovati umor, maglu i pospanost, istaknuo je.

Bilo je i pokušaja zataškavanja studija koje otkrivaju neučinkovitost maski. Studija iz 2023. objavljena u Cochrane Database of Systematic Reviews otkrila je da nošenje maski ima “malu ili nikakvu razliku” kada je riječ o prijenosu COVID-19.

Kolumnist The New York Timesa objavio je članak pod naslovom “Evo zašto znanost funkcionira s jasnim maskama” i obratio se Cochraneu. Glavni urednik Cochranea naknadno je izdao izjavu u kojoj je rekao da je “netočno i pogrešno” to što je studija pokazala da maske ne djeluju, dodajući da publikacija “surađuje” s autorima na ažuriranju sažetka članka.

Međutim, autori su to odbili učiniti, a poglavito autor je inzistirao da “nema dokaza da maske čine bilo kakvu razliku… točka.”

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp