• Kada ste se zaljubili u novinarstvo, kako biste ga definirali, koliko Vam znači te koliki odjek po Vama ima u današnjoj javnosti?

Osobno se danas više smatram analitičarom nego novinarom, s tom razlikom što prvi tumači činjenice, dok bi drugi trebao samo izvještavati o njima, iako većina potonjih često čini puno više od toga. Oba su važna, ali još uvijek nisu ista, unatoč tome što se oni i njihovi povezani informacijski proizvodi često brkaju. Analiza se temelji na novinarstvu i istraživanju, bez kojih činjenice koje se tumače ne bi uopće bile dostupne.

Želio sam bolje razumjeti sve još od malih nogu kada sam počeo osjećati da informacije kojima sam bio izložen nisu uvijek bile točne. Nakon što sam naučio kako provoditi vlastito istraživanje na internetu, naišao sam na medije iz drugih zemalja poput Rusije, nakon čega sam vidio da doista postoje različiti načini tumačenja događaja. Od tada sam odlučio posvetiti svoj život otkrivanju istine o svemu i objašnjavanju je svima koji je žele slušati.

Ova je zadaća važnija nego ikad otkad je Novi Hladni rat između Zlatne milijarde Zapada pod vodstvom SAD-a i Kinesko-Ruske Antante oko smjera globalne sustavne tranzicije prvi put pribjegao neviđenoj razini informacijskog rata za manipuliranje javnošću . Ono što se od strane Mainstream medija (MSM) izdaje kao novinarstvo zapravo je u najboljem slučaju “analiza” vođena dnevnim redom, a u najgorem slučaju izravna propaganda, a oboje ima za cilj uvjeriti ljude da podupru hegemonističke ciljeve Zapada.

• Što mislite gdje u suvremenom svijetu postoji slobodno novinarstvo, s obzirom na to da mainstream mediji i glavni narativ žele dugoročno uništiti sve alternativne medije?

Postoje dvije vrste Alt-Media: javno financirane i neovisno financirane platforme ili platforme koje pokreću volonteri. Ruski RT je primjer prvog, dok postoji bezbroj primjera drugog, koji se može financirati donacijama ili njime netko upravlja iz hobija. Zajedničko im je to što se bave novinarstvom izvještavajući o događajima koji nisu obuhvaćeni MSM-om i/ili provode analize tumačeći ih u skladu s multipolarnom perspektivom.

Javno financirane platforme u skladu s tim primjenjuju multipolarnu perspektivu koja je uvelike usklađena s iskazanim interesima njihovih pokrovitelja, dok one koje se neovisno financiraju ili ih pokreću volonteri, oblikuje njihova zajednica ili glavni urednik, što sadržaj platforme općenito čini mnogo raznolikijim. Ponekad dolaze do istih zaključaka o događajima, ali ponekad se mogu razlikovati, primjerice u vezi s COVID-om, određenim društveno-političkim pokretima poput MAGA-e i osjetljivim sukobima poput izraelsko-palestinskog.

• Cenzura u virtualnom svijetu nikada nije bila jača, sve se može označiti kao dezinformacija ili netočna informacija. Što mislite o tzv. fact-checkerima (čitaj cenzorima) i imate li iskustva s njima?

Bio sam na meti takozvanih “provjerivača činjenica” u nekoliko navrata i svaki put su me pokušali lažno smjestiti da sam u dosluhu s ruskim špijunskim agencijama spekulativnim metodama. Ovi otrovni ad hominem napadi imaju za cilj diskreditirati moje analize krivo ih prikazujući kao odraze državne politike, iako se time namjerno zanemaruju brojna vremena kada sam konstruktivno kritizirao Rusiju s ciljem poboljšanja prakse njezine multipolarne velike strategije kako je ja doživljavam.

Tu leži pravi razlog zašto sam na meti jer se ti isti “provjerivači činjenica” boje utjecaja koji moj rad može imati na percepciju ljudi o događajima. Mrze činjenicu što sam Amerikanac poljsko-ukrajinskog podrijetla koji živi u Moskvi i dijeli svoje analize s onim ljudima koji ih želi čitati, uključujući i one analize koje konstruktivno kritiziraju Kremlj poput ovih ovdje, ovdje i ovdje.

Moje postojanje diskreditira puno njihovih namjerno pojednostavljenih narativa o crtama razdvajanja u Novom Hladnom ratu.

Zapravo, američka me Vlada toliko mrzi da me je State Department prošlog ljeta pokušao ocrniti kao “antisemita” pod kontraintuitivnom izlikom da sam se protivio Hitlerovoj fašističkoj teoriji zavjere prema kojoj nečiji etno-religijski identitet pri rođenju navodno unaprijed određuje političke stavove. Moje ime nije izravno spomenuto, ali dvije povezane analize koje sam napisao prošlog svibnja za jednu od mojih bivših partnerskih stranica bile su povezane hipervezom u njihovom izvješću o “provjeri činjenica” ovdje kao navodni dokaz “antisemitizma”.

Stoga sam na temelju svojih osobnih iskustava kada sam bio na meti “provjerivača činjenica” zaključio da su oni nepošteni teoretičari zavjere koji su vođeni željom da manipuliraju svojom ciljnom publikom izlažući je lažnim klevetama o onima čiji rad se po njima ne bi smio čitati. Iz tog razloga ih ne shvaćam ozbiljno i zapravo ih danas smatram agentima za psihološko ratovanje u Novom Hladnom ratu bez obzira na to rade li izravno ili neizravno s bilo kojim zapadnim vladama.

• Kako biste definirali globalizaciju i na koji način globalisti žele resetirati svijet?

Razlikujem globalizaciju i globalizam, pri čemu je prvi pojam konceptualiziran kao svjetski ekonomski proces, a drugi je njegova društveno-politička komponenta. Procesi globalizacije traju stoljećima, a najpoznatiji su Marko Polo i Put svile, dok se globalizam pojavio nakon Drugog svjetskog rata kada su se SAD i SSSR natjecale u nametanju svojih sustava ostatku svijeta.

Globalizam se promijenio od kraja starog Hladnog rata i danas ga promiče samo Zlatna milijarda Zapada predvođena SAD-om, koja vjeruje u njihovu takozvanu “iznimnost” i navodnu “nadmoć” svojih modela, stoga ih oni agresivno nastoje nametnuti svima drugima. Rusko-kineska Antanta i ono što se oblikuje kao neformalni Globalni jug pod vodstvom Indije, nasuprot tome, poštuju suvereno pravo svakog društva da primjenjuje modele koje god želi.

Da budemo sigurni, postoje globalisti i izvan Zlatne milijarde, ali oni ne formuliraju one druge de facto politike blokova novog Hladnog rata kao što to trenutno rade na Zapadu. Ono što SAD želi učiniti je istovremeno promicanje globalizacije i globalizma, dok je ostatak svijeta zainteresiran da ima koristi od globalizacije dok nastavlja organizirati svoje poslove prema nacionalnim modelima umjesto da bude prisiljen oponašati modele Zapada.

Globalisti nisu motivirani samo ideološkim razlozima, već i osobnim interesima jer se hegemonija njihovog bloka kao i njihov elitni status u zapadnom društvu mogu održati samo u unipolarnom sustavu usmjerenom na SAD. Globalni sustavni prijelaz na multipolarnost stoga predstavlja neviđenu prijetnju njihovoj moći, što dodaje ključni kontekst zašto se tako očajnički bore da svjetski poredak u nastajanju zadrži što je više moguće zamki unipolarnosti.

• Kakvo je vaše mišljenje o Covidu?

Vjerujem da se neka vrsta virusa nalik gripi proširila svijetom posljednjih godina, ali da je smrtonosan samo za dio stanovništva, i to uglavnom za one s već postojećim zdravstvenim problemima. Može se iznijeti argument da je početna reakcija zatvaranja bila posljedica pretjeranog opreza, ali održavanje tih politika nakon brzog otkrivanja istine o ovom virusu učinjeno je radi promicanja skrivenih društveno-ekonomskih i političkih interesa.

O podrijetlu virusa nikada neće biti univerzalnog dogovora, stoga vjerujem da je učinkovitije analizirati sve što se odvijalo u proteklih nekoliko godina umjesto posvetiti puno vremena raspravljanju o tome što točno COVID jest, a što nije. Ono što se može vidjeti jest da su čak i suparnički parovi zemalja poput Armenije-Azerbejdžana, Kine-SAD-a, Indije-Pakistana, Irana-Izraela, Koreje i Rusije-SAD-a, itd., primjenjivali slične politike i održavali ih nakon što je javnost saznala da virus nije toliko smrtonosan kako se isprva mislilo.

Po mom osobnom mišljenju, ovo se opažanje ne može pripisati tome što su se svi njihovi vođe potajno dogovarali jedni s drugima jer nema smisla da bi svi marširali u savršenom koraku jedni s drugima oko ovog pitanja, a opet ne bi mogli riješiti svoje bilateralne sporovi. Priznajem da su neki ljudi uvjereni da je sve namješteno, ali ne vjerujem u to, budući da zahtijeva takav skok vjere usprkos toliko dokaza koji govore suprotno da bi to uvjerenje legitimno učinili “sekularnom religijom” .

Umjesto toga, ove slične politike smatram njihovom zajedničkom, ali neovisno postignutom željom da ubrzaju “Veliko resetiranje”/”Četvrtu industrijsku revoluciju” (GR/4IR) u svojim zemljama nakon što su zaključili da bi ih neiskorištavanje COVID-a u tu svrhu moglo staviti iza svojih suparnika u tom pogledu. Ovi gore spomenuti procesi uključuju komodifikaciju i datafikaciju svega, a svaki je igrač uspio napraviti veliki korak naprijed u tome umjetno održavajući svoje COVID politike.

Upravo zbog nepovjerenja između parova suparničkih zemalja, a ne navodnog tajnog dogovaranja između njih, izračunali su da je bolje iskoristiti virus u te ekonomsko-tehnološke svrhe nego riskirati da njihov suparnik to učini i tako ih ostavi daleko iza sebe. U terminima međunarodnih odnosa, njihova “sigurnosna dilema” potaknula je ovu “tehničku utrku”, koja je imala za cilj ubrzati GR/4IR procese u njihovim zemljama kako njihovi suparnici ne bi postigli prednost nad njima koja bi mogla promijeniti igru.

• Kakvo je vaše mišljenje o cjepivima protiv Covida?

Cjepiva su požurivana, a zatim gurnuta u društvo kako bi se provelo veliko testiranje ove tehnologije, na što su njihove vlade bile motivirane kako bi ubrzale njen razvoj i tako dobile prednost nad svojim suparnicima, posebno u pogledu mRNA tehnologije. Svjestan sam motiva moći i profita iza ovoga, kao i zabrinutosti zbog depopulacije, ali vjerujem da objašnjenja “sigurnosne dileme” i “tehničke utrke” imaju najviše smisla u smislu velike strateške slike.

• Što mislite koji je uzrok tolikih iznenadnih smrti tolikog broja ljudi diljem svijeta?

Mnogi su uvjerljivo iznijeli argument da bi to moglo biti posljedica nuspojava nekih cjepiva protiv COVID-a, što zaslužuje da se istraži. Čak i ako je nepobitno utvrđeno da je tako, malo je vjerojatno da će javnost o tome obavijestiti bilo koji mjerodavni izvor kako bi se izbjeglo izazivanje opće panike s obzirom na to koliko bi ljudi u teoriji moglo biti u opasnosti od iznenadne smrti. Zbog toga se u tom scenariju očekuje da o tome izvješćuju samo istinski neovisni izvori.

• Kakvo je vaše mišljenje o pandemijskom svijetu i novim društvenim podjelama koje su se pojavile u posljednje dvije godine?

Kao što je objašnjeno u odgovoru na peto i šesto pitanje, pandemija je iskorištena za ubrzanje GR/4IR procesa diljem svijeta, ne kao dio nekog tajnovitog dosluha između elite svake zemlje kao što neki vjeruju, već zbog “sigurnosne dileme” između suparničkih država koje su vodile ovu “tehničku utrku”. Zapadna elita je definitivno bila na istoj strani u tom pogledu kao što su naknadna razotkrivanja dokazala, ali vrlo je teško zamisliti iransku i izraelsku ili korejsku tajnu suradnju, na primjer.

• Kakvo je vaše mišljenje o pandemijskim restrikcijama i njihovom utjecaju na suvremeno društvo, uvelike indoktrinirano mainstream medijima i stoga poslušno ne dovodeći u pitanje zapovijedi koje izdaje sustav?

Zastrašujući narativi gurnuti su u javnost, posebice zapadnu, kako bi ih natjerali da pristanu postati zamorci cjepiva, kao i olakšali planirano ubrzanje njihove vlade u komodificiranju društva putem njegove digitalizacije pod ovom izlikom kako bi se ubrzali GR/4IR procesi. Postoji i sigurnosna dimenzija u smislu da je “sigurnosna dilema” ove “tehničke utrke” natjerala države da se boje da bi neuspjeh u dobivanju podataka svojih ljudi mogao dovesti do toga da ih njihovi suparnici prvi dobiju putem aplikacija i čega već.

U tom scenariju, ti bi suparnici na kraju mogli saznati više o svom društvu nego što znaju njihove vlastite vlade, nakon čega bi se taj uvid mogao koristiti za postizanje konkurentske ekonomske prednosti ili čak za stvaranje privlačnijih narativa informacijskog rata. Države imaju tendenciju pretjerati umjesto da se dobrovoljno ograniče kad god “sekuritiziraju” određenu temu, što dodaje strateški kontekst zašto su reagirale onako kako su reagirale u posljednje tri godine.

• Čini se da nakon ove pandemije stvari više nikada neće biti iste. Ljudi su se promijenili zauvijek. Kako biste definirali postpandemijski ‘novo-normalni’ (čitaj: abnormalni) svijet?

Čini se da su svi ključni geopolitički igrači neovisno zaključili da su ekonomsko-tehnološki procesi povezani s GR/4IR neizbježni, do čega su došli uglavnom zbog svoje “sigurnosne dileme” koja je utjecala na to da igraju vodeće uloge kako bi preduhitrili svoje suparnike i spriječili ih u tome da to učine prije njih. Budući da je tome tako i bez ikakvog događaja koji se možda činio nemogućim, a zna se da može imati dalekosežne posljedice te da bi kao takav u potpunosti poništio ovu veliku stratešku putanju, malo je vjerojatno da će povezana “dostignuća” iz posljednjih nekoliko godina ikada biti poništena.

Čini se da se sve zapravo neviđeno ubrzava s velikom proliferacijom umjetne inteligencije (AI) i generativne umjetne inteligencije (GAI), a obje će vjerojatno dovesti do toga da „Internet stvari” (IoT) koji pokreće 5G postane sveprisutan u svijetu. To je naša bliska budućnost. Iako iza svega ovoga stoje očiti motivi moći i profita, osobno vjerujem da je ono što pokreće ove trendove više od bilo čega drugog “sigurnosna dilema” “tehničke utrke” između suparničkih parova država.

Iz tog razloga, ne očekujem da će se život vratiti onakvim kakav je bio prije COVID-a i zapravo se pripremam za ono što bi moglo uslijediti u bliskoj budućnosti jer sam siguran da bi to moglo biti još transformativnije od onoga što se nedavno dogodilo. Moj dobronamjeran savjet je da se svi također trebaju pripremiti, ali to ne znači da se moraju složiti sa svim ovim jer je također važno ostati kritičan kako bi se smanjio način na koji ih moćnici iskorištavaju svojim procesima.

• Što mislite o utjecaju društvenih mreža na društvenu interakciju među ljudima s obzirom na to da se ljudi nisu zbližili jedni s drugima, već su se, naprotiv, sve više otuđili?

Društveni mediji preuzeli su mnogo veću ulogu u životima ljudi, čiji je trend ubrzan karantenama koje su nametnute i kasnije ovjekovječene pod izlikom COVID-a. Ovo je također dio komodifikacije društva putem njegove digitalizacije prema ekonomskim zapovijedima povezanim s GR/4IR paradigmom “razvoja”, koja je u ovom kontekstu usmjerena na ubrzavanje razvoja tehnologija “virtualne stvarnosti” (VR) prema “sigurnosnoj dilemi” “tehničke utrke” između suparničkih igrača.

Međutim, ono što je tako opasno u vezi s ovim jest to što je znatan broj ljudi iskusio ozbiljne psihičke probleme kao posljedicu ovog trenda. Nije jasno otkrivaju li društveni mediji temeljne probleme koji se inače ne bi očitovali kroz vidljive simptome, jesu li izravan uzrok tih problema ili je istina njihova mješavina, no teško je poreći vezu između opsesivne uporabe društvenih medija i psiholoških problema, posebno u zapadnom društvu.

• Na koji način će tehnologija promijeniti naš svijet?

IoT koji pokreće 5G i kojim upravlja (G)AI vjerojatno će postati sveprisutan u nadolazećoj budućnosti, a povezane tehnologije također se mogu koristiti kao oružje za učinkovitije špijuniranje i manipuliranje ciljanim društvima. Također ih mogu iskorištavati vlade kako bi ojačale svoju kontrolu nad stanovništvom. Štoviše, sve će to sigurno biti uključeno u velike strategije ključnih geopolitičkih igrača u Novom Hladnom ratu u pokušaju da im se da prednost nad njihovim suparnicima, čime se ti trendovi maksimalno ubrzavaju.

• Svjetska politička scena se mijenja. Svjedoci smo još jednog rata koji je, čini se, ovdje kako bi zauvijek promijenio svjetsku ekonomiju. Često pišete o svjetskoj politici. Kako biste definirali suvremenu globalnu političku scenu?

Smatram da su svjetska pitanja obilježena Novim Hladnim ratom između Zlatne milijarde Zapada pod vodstvom SAD-a i Kinesko-Ruske Antante oko smjera globalne sustavne tranzicije, pri čemu prva želi zadržati obilježja unipolarnosti, dok potonja želi ubrzati multipolarnost. Zemlje u razvoju koje definiraju globalni jug simpatiziraju Antantu, ali imaju bliske ekonomske veze sa Zlatnom milijardom, otuda njihov interes da ostanu neutralni umjesto da odlučno stanu na jednu stranu.

Zlatna milijarda i Antanta ne natječu se samo međusobno, već i oko globalnog juga, posebno za radnu snagu, tržišta i resurse, stoga se očekuje da će svijet u razvoju biti najžešća regija novog hladnoratovskog natjecanja. U idealnom slučaju, svaki de facto blok bi se natjecao na prijateljski, nježan i ne-neprijateljski način jednostavno nudeći najpovoljnije razvojne pakete, ali Zlatna milijarda radije pribjegava prijevarama poput obojenih revolucija, korupcije, državnih udara i građanskih ratova.

Uzimajući to u obzir, strateška dinamika sustavnog nadmetanja spomenutih sila sve će više biti definirana Zlatnom milijardom koja kreće u ofenzivu protiv neutralne većine međunarodne zajednice koja živi na globalnom jugu, dok Antanta radi na poboljšanju svojih obrambenih sposobnosti. Sile u usponu u Afro-Euroaziji i Latinskoj Americi također će postati sve neovisniji igrači, što će dovesti do onoga što su neki već opisali kao sadašnje “Doba složenosti”.

• Kakvo je vaše mišljenje o ratu u Ukrajini i koji su njegovi skriveni ciljevi? Je li sve to jedna velika predstava za stvaranje globalne krize i uništavanje gospodarstva?

NATO je tajno prešao crvene crte ruske nacionalne sigurnosti u Ukrajini kao dio američke igre moći kako bi na kraju natjerao Moskvu na niz beskrajnih unilateralnih ustupaka osmišljenih da kulminiraju ili njezinom “balkanizacijom” ili podčinjavanjem svom najvećem proksi-vazalu ikada – Kini. Kremlj je reagirao započinjanjem svoje specijalne operacije ondje kao zadnjeg sredstva nakon što sva diplomatska sredstva nisu uspjela riješiti “sigurnosnu dilemu” ovih dvaju vodećih sila. Jednostrane sankcije Zlatne milijarde kao odgovor bile su usmjerene na kataliziranje brzog gospodarskog kolapsa Rusije, ali se ta ciljana država pokazala previše otpornom pa su se te mjere na kraju obrušile na EU. Oni su također izazvali krize s hranom i gorivom diljem globalnog juga te se koriste oružjem da destabiliziraju te zemlje kao kaznu za to što su odbile sankcionirati Rusiju čak i u onim slučajevima kada su glasovale da je osude na Generalnoj skupštini UN-a.

Ovakav slijed događaja neviđeno je ubrzao procese dedolarizacije, što je očito protiv velikih strateških interesa SAD-a, ali je također unaprijedio svoje prethodno navedene interese u pogledu konsolidacije svoje unipolarne hegemonije nad svojim vazalima Zlatne milijarde u Aziji-Pacifiku i EU. Usred svega ovoga, GR/4IR se nastavlja razvijati budući da svaka strana očekuje da bi njihov razvoj u tom pogledu mogao promijeniti igru ​​u Novom Hladnom ratu ako im omogući da steknu prednost nad svojim suparnicima, a ta je prednost u konačnici odgovorna za ovaj sukob.

• Čini se da je globalnu vladu stvorila elita iz nacionalnih država, korporacija, medija i banaka. Zašto je zabranjeno priznati da postoji globalna vlada, kao i Novi svjetski poredak?

Liberalni globalisti nerado priznaju svoje planove jer se boje da će ih kritična masa javnosti odbaciti i možda se pobuniti, stoga umjesto toga pribjegavaju tihom pomicanju svoga programa naprijed kako bi poslovično “skuhali žabu” postupnim nametanjem svoje volje tako da bude prekasno za promjenu stvari nakon što ljudi primijete što se zapravo događa. Sve se vrti oko nadzora nad vratima informacijskog rata i upravljanja percepcijom, koji su osmišljeni da beskonačno održavaju psihološku kontrolu elite nad stanovništvom.

• Koji bi bio idealan politički sustav što se vas tiče?

Moj svjetonazor se može opisati kao multipolarni konzervativno-suverenistički, što sam objasnio u ovoj analizi ovdje. Ukratko, vjerujem da bi međunarodni odnosi trebali biti centralizirani (multipolarni). Prihvatljivo je nametnuti određena socio-kulturna ograničenja poput zabrane LGBTQIA+ propagande ako to čini istinski narodna vlada u skladu s voljom većine (konzervativna), a svaka država ima pravo odrediti koje modele primijeniti u potrazi za većim dobrom. Rekao bih za sebe da sam suverenist.

• Kakva je budućnost nacionalnih država?

Većina europskih zemalja unutar Zlatne milijarde vjerojatno će nastaviti prepuštati svoj suverenitet nadnacionalnim institucijama, dok će druge drugdje u svijetu nastojati uspostaviti ravnotežu između nacionalnih i regionalnih interesa uključivanjem u različite integracijske organizacije. Dok se neke regije konsolidiraju, druge će i dalje imati određene vrlo jasne linije razdvajanja između svojih zemalja, ali opći je trend prema regionalizaciji u ovom ili onom obliku.

• Što Vas najviše inspirira i daje Vam snagu da nastavite graditi bolji svijet od ovoga u kojem danas živimo?

I dalje sam uvjeren da još uvijek postoji mnogo ljudi diljem svijeta koji čeznu za boljim razumijevanjem svega što nas okružuje jer ono objektivno postoji bez obzira na razlike koje bismo mogli imati oko njihovog budućeg kursa, bilo općenito ili u vezi s određenim pitanjem. To me nadahnjuje da nastavim dijeliti svoje analize o raznim problemima za koje vjerujem da bi ih ljudi trebali znati, i vrlo sam zahvalan na podršci koju su mi bezbrojni ljudi pružili tijekom proteklog desetljeća.

Nadam se da moj rad može svima prosvijetliti događaje, nakon čega mogu donositi informiranije odluke o tome kako bi osobno trebali reagirati na njih. U nekim slučajevima možda neće imati puno izbora poput onih koji se tiču onoga za što vjerujem da je neizbježnost GR/4IR procesa koji se divlje šire svijetom, ali barem mogu bolje razumjeti što se događa i zašto.

U drugim slučajevima poput nacionalnih ili regionalnih kriza, mogli bi imati potpuno drugačiji pogled na njih nakon što su pročitali moj rad i tada bi bilo bolje da sami odluče što učiniti ako je analizirani događaj izravno relevantan za njih, kao što je slučaj ako uključuje prosvjed u blizini ili sukob. Vjerujem da je znanje iznimno važno i da svatko ima koristi od toga što više uči o onome što ga zanima, u čemu mu moje analize iskreno žele pomoći.

• Dragi Andrew, hvala vam puno na Vašem vremenu i Vašim iscrpnim odgovorima. Bilo mi je zadovoljstvo razgovarati s Vama. Više mi je nego drago što imamo prigodu međusobno surađivati ​​na polju slobodnih medija. Zajedno činimo ovaj svijet boljim mjestom.

Draga Elia, hvala Vama što ste pokazali interes za moj rad i što ste podijelili moje mišljenje sa svojim čitateljima. Bilo mi je zadovoljstvo razgovarati s vama. Također mi je drago da zajedno možemo dati svoj doprinos da ovaj svijet bude bolje mjesto.