CBDC je digitalna gotovina. Za razliku od tradicionalne (fizičke) gotovine, koja se može koristiti anonimno, digitalna gotovina je potpuno programabilna. To znači da središnje banke s CBDC-ovima imaju izravan uvid u identitet stranaka u transakciji i također mogu blokirati bilo koju transakciju. Središnje banke tvrde da su im te ovlasti potrebne za borbu protiv pranja novca, prijevara, financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti. No radi se puno više o ukidanju financijske privatnosti ljudi – i o potpunoj kontroli.

CBDC se također može programirati da se izdaje samo kod određenih trgovaca ili pružatelja usluga, u određeno vrijeme i od strane određenih ljudi. Što ako, primjerice, tvrtka nije dovoljno “probuđena” u očima vlasti? Što ako privatna osoba sudjeluje u “nepoželjnim” demonstracijama? Bilo bi lako ograničiti ili čak blokirati te tvrtke ili pojedince da koriste te digitalne valute središnje banke. Čak i u kontekstu klimatske diktature, vlade bi mogle koristiti te CBDC-ove (npr. kao neku vrstu bonova za hranu) za kontrolu ponašanja ljudi pri kupnji.

Već postoje pilot testovi s takvim digitalnim valutama središnje banke u nekoliko zemalja (uključujući Kanadu, Francusku, Nigeriju, Indiju i Kinu), kao što pokazuje pregledna karta. Istodobno je, primjerice, pokušaj nigerijske vlade da prisili ljude na korištenje “e-Naire” smanjenjem papirnog novca izazvao eskalaciju, kako je objasnio Norbert Michel u članku za “Forbes”. Pa je napisao:

Nigerijsko iskustvo CBDC-a nije bilo ništa drugo do katastrofa. Kako je izvijestio Nick Anthony, Nigerijci ne žele CBDC. Vlada je pribjegla raznim trikovima i financijskim poticajima kako bi povećala sićušnu stopu prihvaćanja, ali ništa nije upalilo. Na kraju je vlada odlučila toliko ograničiti dostupnost gotovine da je papirnati novac postao rijedak. (Vrhovni sud Nigerije presudio je protiv predsjednika, rekavši da je incident pokazao “da je demokracija u zemlji sada arogancija i da je zamijenjena autokracijom”).

Autor, koji također radi za Cato institut, smatra se pravim kritičarem ovih digitalnih valuta središnje banke te je tamo objavio studiju o tome. U njemu citira, na primjer, direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Bo Lija:

CBDC može omogućiti vladinim agencijama i akterima iz privatnog sektora da… programiraju ciljane političke funkcije. Programiranjem CBDC-a, novac se može koristiti za točno ono što ljudi mogu posjedovati i raditi.

Michel također objašnjava:

Mogućnosti programiranja CBDC-a mogle bi rezultirati zabranom kupnje određene robe ili ograničenjem količine koju mogu kupiti. Na primjer, kreatori politike mogu pokušati obuzdati konzumaciju alkohola ograničavanjem kasne noćne kupnje alkohola ili zabranom kupnje za one koji imaju prekršaje vezane uz alkohol.

Imamo posla s golemim ograničavanjem osobnih financijskih sloboda i potpunom vladinom kontrolom kada te digitalne valute središnje banke doista krenu u optjecaj. I nemojte misliti da ćemo “zauvijek” živjeti u koliko-toliko demokratskom društvu. Pripremite se, jer sustav potpune kontrole samo što nije počeo.