Naš poznati pjevač zabavne glazbe i kralj zabave Jasmin Stavros preminuo je u dobi od 68 godina u klinici za plućne bolesti Jordanovac, potvrdio je njegov menadžer Ljubo Šeperić te liječnici KBC-a Zagreb. Borio se s teškom bolesti, rakom kostiju, a liječio u KBC-u Rebro.
U pet desetljeća na estradi prošao je sve što takav život sa sobom nosi – dugo je održavao i po 120 koncerata godišnje, a tek posljednjih godina i prema vlastitoj odluci, gotovo deset puta manje… Karijeru je započeo kao bubnjar. Svirao je u grupi More i živio naporan i buran život glazbenika.
Njegova voljena supruga Žarka, ljubav njegovog života koju je, kako je Jasmin Stavros često napominjao, sam Bog poslao k njemu, bila je uz njega do posljednjeg dana.
On i supruga Žarka dobili su dva sina. Stariji sin Milo je jazz bubnjar čiji se sin također zove Milo, a njega je popularni djed obožavao.
Mlađi sin Krešo, danas 44-godišnjak, pak, gotovo cijeli život ima zdravstvenih problema. Kao dijete prebolio je meningitis, kasnije je utvrđeno da ima hidrocefalus, a zbog komplikacija sa šantom tj, pumpicom za odvod cerebrospinalne tekućine koja mu je zbog toga ugrađena, bio je mnogo puta u bolnici i prošao niz operacija.
Pjevač je ranije prebačen u kliniku za plućne bolesti Jordanovac zbog komplikacija s plućima. Bio je prebačen s Odjela onkologije na zagrebačkom Rebru u susjednu Kliniku za plućne bolesti, a razlog preseljenja u drugu bolnicu bilo je nakupljanje vode u plućima. Liječnici su Stavrosu morali staviti dren da se stanje smiri.
Dragi Staki, hvala ti za sve divne trenutke koje si nam svojim pjesmama učinio nezaboravnima i vječnima i koji bez tvojih pjesama ne bi bili isti. Ostala su sjećanja, ostale su uspomene. Uspomena na tebe živjet će i dalje.
Kako ono ide pjesma uz koju smo svojedobno ludovali do zore? „Dao bih sto Amerika, sve na svijetu ja bih dao, tek da sjednem na verandu pa uz karte i bevandu, brojim valove…“ Bio si i ostao legenda. Čovjek iz našeg kraja, domaći čovjek koji se ne stidi pokazati da voli svoj rodni kraj, svoju obitelj i svoj dom. Mirno ti more i pokoj vječni, dragi naš Staki. Tvoje pjesme ostaju s nama.