Ovo će biti naša zadnja objava u vezi sa američkim utjecajem na razvitak ‘demokracije’ u Lijepoj Našoj Domovini. Pitanje koje postavljamo jest sljedeće: da li je Hrvatska suverena demokratska država ili je ona postala obični američki vazal? Definicija riječi ‘vazal’:

“1. feudalni podanik koji je od seniora dobivao posjed, a obvezivao se na vjernost i na pomoć u ratu

2. onaj koji ne djeluje samostalno, podčinjena osoba ovisna o čijim uputama ili naredbama, obvezna na poslušnost; podložnik, slugan.”

 

Danas objavljujemo dokument američke vlade od 29. lipnja 2022. godine, naziva “Strategija za integriranu državu’.

 

 

Znate li što znači biti ‘integriran’? Definicija riječi ‘integriran’: “koji je uključen, uvršten, spojen (u neku cjelinu, zajednicu)”

 

Prevesti ćemo samo jedan dio ovog dokumenta, a vi sami zaključite status lijepe naše domovine. 

 

“Strategija za integriranu državu – HRVATSKA

3. stranica: 

Stalni angažman SAD-a u širokom spektru pitanja pomogao je Hrvatskoj ostvariti svoju euroatlantsku integraciju te postati stabilna, moderna, demokratska država. Uzastopne hrvatske vlade provele su reforme potrebne za ulazak Hrvatske u NATO (2009.) i Europsku uniju (2013.).(…)

 

Nadovezujući se na uspjehe tridesetogodišnjih bliskih bilateralnih odnosa, u ožujku 2022. Sjedinjene Američke Države i Hrvatska održale su svoj prvi strateški dijalog kako bi zacrtale put našeg partnerstva s Hrvatskom s obzirom da promiče demokratske vrijednosti i dobro upravljanje domaćim tržištem, prihvaća gospodarske reforme i jača savezničku sigurnost u jugoistočnoj Europi i svijetu. Ovaj dokument je plan usmjeren na rezultate za angažman SAD-a u sljedeće četiri godine, za napredak u tim ključnim područjima.(…)

 

SAD i Hrvatska dijele iste ciljeve za dugoročno smanjenje emisija ugljika i da zaustave globalni izazov klimatskih promjena, a suradnja i tehnička pomoć SAD-a mogu pomoći Hrvatskoj u njezinim nastojanjima da ostvari svoje kratkoročne ciljeve klimatskih promjena na konferenciji COP-26 o put prema budućnosti s nultom emisijom.

 

4. stranica: (…)

Hrvatska je s pravom stekla reputaciju postojanog saveznika SAD-a i NATO- a. Jedan od naših glavnih ciljeva jeste ojačati to sigurnosno partnerstvo sigurnosnom suradnjom i političkim angažmanom kako bi se ispunili kratkoročni ciljevi NATO-ove sposobnosti i poboljšati sposobnost Hrvatske da projicira savezničku snagu u misijama izvan svojih granica. Američka sigurnosna pomoć, zajednička obuka i suradnja kao saveznici pomoći će Hrvatskoj da nastavi biti regionalni uzor koji doprinosi domaćoj, regionalnoj, i globalnoj sigurnosti.

Uz savjete i ohrabrenje SAD-a, Sjedinjene Države također se obvezuju da će  podupirati napore Hrvatske u smjeru gospodarskih reformi i regionalne energetske diversifikacije, uključujući i načine kako proširiti kapacitete terminala LNG na Krku i održavati energetsku povezanost u široj regiji.(…)

 

Naš treći cilj je da Hrvatska postane sve sposobniji i samouvjereniji saveznik koji se suprotstavlja globalnim prijetnjama i zagovara transatlantske prioritete na međunarodnoj razini. To uključuje pružanje pomoći SAD-a kako bi se Hrvatskoj omogućilo da zaštiti svoju kritičnu infrastrukturu od zloćudnih utjecaja, posebno iz NRK-e i Rusije; dati potporu naporima Hrvatske na projiciranju savezničke snage globalno u misijama UN-a i NATO-a; i produbljivanje bilateralnih trgovinskih i investicijskih veza, s proširenim poslovnim mogućnostima američkim tvrtkama.

 

Stranica 10:

Cilj1.3 | Tehnička podrška SAD-a pomoći će Hrvatskoj da postigne svoje kratkoročne ciljeve klimatskih promjena COP-26, na putu prema nultoj emisiji u budućnosti. 

• Obrazloženje| Hrvatska se obvezala na konferenciji COP-26 u Glasgowu i  Škotskoj za borbu protiv klimatskih promjena. Hrvatska je u ožujku 2022. tijekom strateškog dijaloga SAD-a i Hrvatske ponovila svoju predanost postupnom ukidanju lignita do 2033., što je njezin cilj postizanja neto nulte emisije do 2050. i pridruživanje

globalnom obećanju o metanu.(…)

 

Stranica 13:

Tijekom predsjedanja Vijećem EU-a početkom 2020. Hrvatska je podupirala rasprave unutar EU-a o otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i sjevernom Makedonijom. Međutim, to se još uvijek nije ostvarilo. Sjedinjene

Države moraju nastaviti poticati Hrvatsku da nastavi vršiti pritisak na Europsku uniju po tom pitanju kako bi se pokrenuli ti pregovori. Nadalje, regionalna tehnička podrška i angažman SAD-a također će omogućiti Hrvatskoj da pomogne svojim drugim susjedima zapadnog Balkana da slijede njihove EU i NATO putove kroz zatvaranje klastera pristupanja EU-u u  slučaju Srbije i Crne Gore i promicanje reformi kojima se  podupire euroatlanska orijentacija u slučaju BIH i Kosova.                                      

Stranica 14.                                                                                                             

Opis / Hrvatska je prihvatila euroatlantske vrijednosti u sklopu pristupanja NATO-u i Europskoj uniji. U ovoj točki infleksije u našem odnosu, 30 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa, veleposlanstvo je usredotočeno na pružanje potpore Hrvatskoj kako bi ona postala pouzdan i učinkovit zagovornik transatlantskih prioriteta na globalnoj razini, uključujući i suprotstavljanje autoritarnim državama, te nastojanje NRK proširiti svoje gospodarsko uporište u Europi, što se ponekad suprotstavlja euroatlantskim vrijednostima i predstavljaju transnacionalne prijetnje. Ovaj cilj usklađen je s predsjednikovim ciljevima Privremenih smjernica nacionalne sigurnosti iz ožujka 2021. za obranu demokratskih vrijednosti, što je u središtu američkog načina života, te oživljavanju i moderniziranju naših saveza i partnerstva širom svijeta; i Cilja 1 Zajedničkog strateškog plana države i USAID-a za obnovu Američko vođstva i mobiliziranje koalicije za suočavanje s globalnim izazovima.

 

Stranica 16:

2021. godine Europska komisija odobrila je Hrvatskoj više od 25 milijardi eura za ovo desetljeće iz EU fonda za razvoj. To uključuje 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, od kojih će 40% biti potrošeno tijekom sljedećih tri do pet godina za zelenu tranziciju i 20%  za projekte digitalne transformacije. Američke tvrtke bit će dobrodošle sudjelovati u provedbi projekata. Provedbom Američkog programa izuzeća od viza za Hrvatsku u studenom 2021. putovanja Hrvata u Sjedinjene Američke Države postala su lakša i njihova ulaganja u SAD profitabilnija.”

 

Iz ovog dokumenta možemo zaključiti da Plenkimun ima dobar razlog za vjerovati da će on biti sljedeći NATO šef kako bi američka vlada mogla postići svoje ciljeve na Balkanu i šire. Sada možemo razumjeti i zašto se toliko trudi oko Srbije, taj mu je zadatak naložila američka vlada, za novce iz USAID-a, naravno. Isto tako možemo razumjeti zašto se gura digitalizacija, lova do krova iz EU fondova! Da ‘zelene’ ne zaboravimo, naravno za takve agende financijskih sredstava neće nikada nedostajati!

 

ZAKLJUČAK:

U Hrvatskoj nikada nije postojala demokracija, odnosno vladavina naroda. Postojala je i postoji isključivo diktatura pojedinaca, koji su i sami vazali, ali za razliku od običnih građana oni su dobro novčano nagrađeni stoga im je jedini cilj vlastita dobrobit i prosperitet na uštrb dobrobiti Hrvatske i njezinih građana, a sve po nalogu vanjskih sila, bila to američka vlada ili EU komisija. 

 

Sretno nam svima bilo s obzirom da narod pameti nema stoga se jedino u sretnu zvijezdu možemo pouzdati!