Zapad predvođen SAD-om i dalje igra središnju ulogu u globalnom gospodarskom i financijskom sustavu. No skupina BRICS, koja se planira proširiti na summitu u kolovozu i predstaviti novu zajedničku valutu, pojavljuje se kao zastrašujući globalni izazivač. Ovo pokazuje važne osnovne podatke.
Ovogodišnji summit BRICS-a održat će se u Durbanu u Južnoj Africi krajem kolovoza. Summit koji će izazvati daleko veće globalne valove od onih posljednjih godina. Jer nije samo pitanje hoće li se ruski predsjednik Vladimir Putin pojaviti na ovom summitu, iako bi Južna Afrika prema Rimskom statutu bila obvezna izručiti šefa države Međunarodnom sudu za ratne zločine. Prije će se saznati neke odluke koje će reorganizirati globalnu strukturu.
Trenutno postoji osam službenih kandidata za pridruživanje zajednici država BRICS (koja bi tada postala BRICS+). To su Egipat, Alžir, Argentina, Bahrein, Indonezija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Dakle, govorimo o skupini BRICS, koja već sada čini gotovo polovicu svjetskog stanovništva, oko četvrtinu stvarne ekonomske proizvodnje (čak polovicu prema paritetu kupovne moći ), petinu globalne proizvodnje nafte, sedminu globalne proizvodnje plina, petinu globalne pšenice – i stvara četvrtinu globalne žetve riže, proširit će se u nadolazećim mjesecima.
Zato što bi skupina formalnih kandidata za pristupanje stvorila blok koji bi činio gotovo 40 posto stvarne globalne ekonomske proizvodnje sa 60 posto udjela u svjetskoj populaciji. Osim toga, tu se nalazi više od 30 posto svjetske proizvodnje nafte i više od 25 posto prirodnog plina. Da ne zaboravimo oko 28 posto globalne žetve pšenice i oko 38 posto žetve riže. Dakle, govorimo o kontroli nad velikim dijelovima globalne opskrbe energijom i osnovnom hranom.
U drugom koraku, grupa BRICS++ mogla bi narasti i uključiti još 17 zainteresiranih zemalja: Afganistan, Bangladeš, Kazahstan, Meksiko, Nikaragva, Nigerija, Pakistan, Senegal, Zimbabve, Sudan, Sirija, Tajland, Tunis, Turska, Urugvaj, Venezuela i Bjelorusija. Zajedno bi ove tri skupine predstavljale polovicu globalne ekonomske proizvodnje i oko četiri petine svjetskog stanovništva. Tome je pridodano 40 posto proizvodnje nafte i 30 posto proizvodnje plina, kao i 30 posto žetve pšenice i 50 posto žetve riže. I to 30 od 195 neovisnih zemalja svijeta.
Za usporedbu: vrijednosni zapad, koji se sastoji od Sjedinjenih Američkih Država, zemalja NATO-a, Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda, zajedno čini oko 39 posto globalne gospodarske proizvodnje s udjelom globalnog stanovništva od oko deset posto. Osim toga, oko 16 posto otpada na proizvodnju nafte i prirodnog plina, kao i oko jedne osmine svjetske proizvodnje pšenice i jedne desetine svjetske žetve riže. S obzirom na važne sirovine za energiju i hranu, one imaju samo ograničenu ulogu.
To će utjecati i na planiranu zajedničku valutu BRICS- a, koja će prvenstveno biti vezana uz robu. Ako te zemlje inzistiraju na tome da svoju trgovinu robom temelje na ovoj novoj valuti umjesto na američkom dolaru, dominacija Zapada u svjetskoj trgovini bit će čvrsta. I štoviše: “naoružavanje” američkog dolara kako bi se eliminirali nepoželjni konkurenti bilo bi uzaludno. Zemlje koje trpe jednostrane američke sankcije mogle bi ih lako zaobići. Dominacija Zapada predvođenog SAD-om nad svijetom vjerojatno se bliži kraju.
Postavlja se pitanje da li je BRICS doista porotivnik Zapada ili svi zajedno rade na uspostavi Novog svjetskog poretka, jer ne treba zaboraviti da zemlje BRICS-a (Izuzev Brazila) poslušno sprovodile Covid mjere koje je naložila Svjetska zdravstvena organizacija i mjere WEF-a u vidu digitalne valute.
