Neimenovani viši dužnosnik administracije rekao je za Wall Street Journal da se čini da nema većih prepreka za odobrenje streljiva.

Pentagon je zahtijevao da tenkovi Abrams koje SAD šalje u Ukrajinu budu naoružani streljivom s osiromašenim uranom, koje redovito koristi američka vojska i koje je vrlo učinkovito protiv ruskih tenkova. Ispaljen velikom brzinom, ovaj je projektil sposoban probiti prednji oklop ruskog tenka s udaljenosti, dodaje se.

“Projektil pogađa kao teretni vlak. Vrlo je dug i debeo. Dakle, s puno kinetičke energije, pogađa određenu točku na neprijateljskom oklopnom vozilu”, rekao je Scott Boston, vojni analitičar RAND Corporation i bivši član topništva.

O prijedlogu se raspravljalo u Bijeloj kući, gdje su neki dužnosnici izrazili zabrinutost da bi slanje streljiva moglo izložiti Washington kritici da isporučuje oružje koje bi moglo predstavljati rizike za zdravlje i okoliš.

Rasprave o tenkovskim granatama, o kojima se prije nije raspravljalo, dolaze u trenutku kada Ukrajina vodi veliku protuofenzivu s ciljem ponovnog preuzimanja teritorija od ruskih snaga. Predsjednik Volodymyr Zelensky objavio je u subotu da je dugo očekivana operacija započela.

Najviši dužnosnici Bidenove administracije kažu da je cilj SAD-a omogućiti Ukrajini da postigne što veći napredak na vojnom polju, staviti Kijev u jaku pregovaračku poziciju u slučaju da do pregovora dođe.

Međutim, navodno je bilo neslaganja unutar Bidenove administracije oko toga kako najbolje podržati ukrajinske snage, uključujući treba li Washington isporučivati ​​kazetnu municiju.

Politička potpora Ukrajini na Capitol Hillu i dalje je jaka, ali neki kongresmeni kažu da bi mogla oslabjeti ako protuofenziva Kijeva propadne i Bijela kuća ispuni trenutne zahtjeve Ukrajine za oružjem.

Priča o ovom streljivu započela je u siječnju kada je Bijela kuća pristala dati Ukrajini 31 tenk Abrams kao dio šireg aranžmana prema kojem bi Berlin i druge europske prijestolnice pristale poslati tenkove Leopard 2 njemačke proizvodnje.

SAD je isprva planirao kupiti nove tenkove Abrams M1A2. No, kako bi skratili vrijeme isporuke, uprava je odlučila unaprijediti one tenkove koje američka vojska već ima u svom arsenalu i poslati ih u Ukrajinu.

Ukrajinski vojnici trenutno se u Njemačkoj obučavaju kako upravljati i održavati tenkove Abrams, za koje Pentagon kaže da će biti isporučeni do jeseni, piše WSJ.

To je otvorilo pitanje kako naoružati tenkove. Dok su SAD razmatrale svoje opcije, Britanija je isporučila Ukrajini tenkove Challenger, zajedno s oklopnim granatama koje sadrže osiromašeni uran.

Osiromašeni uran je nusprodukt procesa obogaćivanja urana, ali ne izaziva nuklearnu reakciju. Program Ujedinjenih naroda za okoliš rekao je u prošlogodišnjem izvješću da “kemijska toksičnost” metala predstavlja najveću potencijalnu opasnost i da “može izazvati iritaciju kože, zatajenje bubrega i povećati rizik od raka”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ipak je optužio Britaniju za širenje “oružja s nuklearnom komponentom”, na što je London odgovorio tvrdnjom da Moskva širi dezinformacije.

John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je u ožujku da je ruski argument lažan i da je glavna briga Moskve povećana prijetnja njenim tenkovima.

“Ova vrsta streljiva prilično je uobičajena”, rekao je, dodajući da studije pokazuju da to nije radioaktivna prijetnja. Ali u to vrijeme SAD nisu Ukrajini isporučile nikakvo streljivo s osiromašenim uranom.

Slanje kazetnog streljiva još uvijek se razmatra

Bijela kuća još uvijek razmatra hoće li Ukrajini dati drugo oružje, uključujući kazetnu municiju, što je Kijev tražio.

Neki dužnosnici Pentagona se zalažu za opskrbu ukrajinskim snagama kazetnim streljivom, poznatim kao poboljšano konvencionalno streljivo s dvostrukom namjenom, kako bi im pomogli u suprotstavljanju ruskim snagama.

Vrhovni zapovjednik NATO-a, general Christopher Cavoli, rekao je Kongresu da bi takvo oružje moglo biti “vrlo učinkovito” protiv koncentracije ruskih trupa i opreme.

Dužnosnici Vijeća za nacionalnu sigurnost i State Departmenta opirali su se ideji slanja kazetnog streljiva. Aktivisti za ljudska prava i neke savezničke nacije također su izrazile zabrinutost da bi neeksplodirana ubojna sredstva mogla dovesti do civilnih žrtava dugo nakon završetka sukoba u Ukrajini.

Ukrajinci također nastavljaju vršiti pritisak na SAD tražeći rakete dugog dometa američke proizvodnje poznate kao ATACMS. Dok je predsjednik Biden u svibnju rekao da je ta opcija “još u igri”, američki dužnosnici kažu da takav korak nije potreban.

Ali sada se očekuje slanje granata s osiromašenim uranom.

“Čini se da tenkovske bitke nisu česte u ovom ratu. Ali u mjeri u kojoj se to dogodi, voljeli bismo da u ovome pobijede Ukrajinci,” zaključio je Boston.