Arktik postaje bure baruta između NATO-a i Rusije

Arktik postaje bure baruta između NATO-a i Rusije

Žarište na Arktiku: Stvari između Rusije i NATO-a sve više ključaju.

Topljenje ledenih ploča na Arktiku otvara ne samo nove pomorske rute, već i novu arenu geopolitičkih napetosti. Ono što znanstvenici nazivaju “pojačanjem Arktika” u kontekstu globalnog zatopljenja može se metaforički primijeniti i na rastuće geopolitičke napetosti u regiji. Čini se da vizija Mihaila Gorbačova o mirnom i bezkonfliktnom Arktiku iz 1987. godine sve više nestaje.

Ubrzane klimatske promjene i geopolitičke napetosti, istaknute ruskim sukobom s Ukrajinom, čine Arktik potencijalnim epicentrom budućih sukoba. Arktičko vijeće, sastavljeno od osam država članica – uključujući Rusiju i SAD – pod sve je većim pritiskom vanjskih aktera poput Kine i Indije koji pokazuju gospodarski interes za regiju.

Kina sebe opisuje kao “arktičku” državu i planira razviti vlastiti “Sjeverni put svile”, dok Indija već istražuje mogućnosti suradnje na Arktiku s ruskim partnerima.

Rusija, koja kontrolira gotovo 53% arktičke obale, intenzivira napore za proširenje Sjevernog morskog puta i planira cjelogodišnji komercijalni promet kroz Arktik do 2024. Sa svoje strane, SAD odgovara povećanom prisutnošću u regiji, uključujući otvaranje konzulata u Norveškoj.

Vojna utrka u naoružanju u regiji se zaoštrava. Rusija je povećala svoje nuklearne snage na Arktiku, reaktivirala stare baze iz doba Hladnog rata i izgradila impresivnu sjevernu flotu koja se sastoji od nuklearnih podmornica i površinskih brodova. U isto vrijeme britanske i američke podmornice patroliraju arktičkim vodama.

Arktička ogromna prirodna bogatstva: procjenjuje se da 20% neotkrivenih svjetskih rezervi nafte i plina, kao i značajna nalazišta zlata, nikla i cinka – još su jedan zapaljivi faktor. Tvrdnje o suverenitetu u središnjem Arktičkom oceanu, oko kojeg se spore Rusija, Danska i Kanada, te ekskluzivna prava na ribolov povećavaju potencijal sukoba.

Mnogi stručnjaci identificiraju arhipelag Svalbard kao potencijalno žarište. Prema ugovoru potpisanom 1920., brojnim zemljama, uključujući Kinu i Rusiju, dopušteno je obavljanje gospodarskih aktivnosti u regiji. Moskva već upravlja rudnicima ugljena na Svalbardu, a ruska kultura dominira u mnogim naseljima poput Barentsburga.

Neki promatrači vjeruju da će Rusija testirati NATO na Arktiku. Neosporno je da se Arktik više ne doživljava samo kao divlja i netaknuta regija, već kao središnje kazalište u igri velikih sila za globalnu dominaciju.

Pažnja:
Epoha se svakodnevno nalazi na meti sveprisutnih cenzora koji svim sredstvima rade na našem gašenju kao alternativnog medija koji djeluje potpuno neovisno i nije ni pod čijom kontrolom. Ukoliko vam se sviđa naš rad možete nas podržati skromnom donacijom, jer svaki vaš cent presudan je u našem opstanku.  

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp