Antonio Guterres otvorio je UN-ov klimatski summit u New Yorku u srijedu napavši bogate zemlje i industriju fosilnih goriva zbog njihovog lošeg odgovora na klimatsku krizu.

Glavni tajnik UN-a rekao je da svijet “desetljećima zaostaje” u prijelazu na čistu energiju. “Moramo nadoknaditi vrijeme izgubljeno zbog sporosti, zavrtanja ruku i čiste pohlepe ukorijenjenih interesa koji grabe milijarde od fosilnih goriva”, rekao je Guterres, dodajući da su neke tvrtke za fosilna goriva pokrenule “sramotan” pokušaj da zaustave prelazak na zelenu energiju.

Bogate zemlje moraju postići neto nulte emisije globalnog zagrijavanja što je moguće bliže 2040., rekao je Guterres, zadatak za koji je nedavna analiza UN-a pokazala da je daleko od pravog puta, kao i isporučiti obećano klimatsko financiranje siromašnijih, ranjivih nacija koje su nedostajale do sada.

“Mnoge od najsiromašnijih nacija imaju svako pravo biti ljute, ljute što najviše pate od klimatske krize u kojoj nisu učinile ništa da je stvore, ljute što obećano financiranje nije ostvareno i ljute što su njihovi troškovi zaduživanja skočili u nebo”, rekao je. rekao je.

Guterres je rekao da je “čovječanstvo otvorilo vrata pakla” oslobađanjem sve jačih toplinskih valova, poplava i šumskih požara viđenih diljem svijeta te da je “opasna i nestabilna” budućnost globalnog zatopljenja od 2,8C, u usporedbi s predindustrijskom erom , čeka bez radikalnih radnji. Budućnost čovječanstva je u našim rukama, rekao je. “Moramo ubrzati tempo, pretvoriti planove u akciju i preokrenuti plimu.”

Čelnici iz više od 100 zemalja pozvani su da sudjeluju na summitu o klimatskim ambicijama, s pozivima onima za koje UN smatra da “imaju nove, poboljšane klimatske ambicije”. Kao otrežnjujući pokazatelj nedostatka napora potrebnog da se izbjegnu katastrofalne klimatske promjene, većina najvećih svjetskih emitera ugljika nije bila prisutna, uključujući Joea Bidena, američkog predsjednika, i Xi Jinpinga, kineskog predsjednika – čelnike dva najveća onečišćivači.

Također su bili odsutni francuski predsjednik Emmanuel Macron, indijski Narendra Modi i britanski Rishi Sunak, koji je bio u središtu intenzivnih kritika nakon što je najavio smanjenje britanske politike nulte neto emisije. “Njihova odsutnost ilustrira činjenicu da trenutačno ne shvaćamo ozbiljno golemost zadatka”, rekla je Kelly Sims Gallagher, dekanica Fletcher škole na Sveučilištu Tufts i bivša savjetnica Bijele kuće. – Da smo ozbiljni, danas bi svi bili za stolom. To je zabrinjavajuće”.

Sam summit sadržavao je neke žestoke osude industrije fosilnih goriva, oštri kontrast prethodnim diplomatskim nastupima koji su utišali takve kritike na prijašnjim forumima UN-a. Prostorijom se prolomio pljesak kada je Gavin Newsom, guverner Kalifornije, rekao da je “ova klimatska kriza kriza fosilnih goriva”.

– Nije komplicirano. Gori ulje. Gori plin. Gori ugljen. I to moramo naglasiti”, rekao je Newsom. “Desetljećima i desetljećima naftna je industrija svakoga od nas u ovoj prostoriji pravila budalama.” Podmitili su političare. Njihova obmana i poricanje prije desetljeća stvorilo je uvjete koji ovdje postoje danas.”

Gabriel Boric, predsjednik Čilea, rekao je da “moramo ostaviti fosilna goriva iza sebe” i kritizirao “ispiranje zelenih površina” od strane velikog kapitala, dok je Kausea Natano, premijer Tuvalua, pacifičke otočne države u akutnom riziku porasta razine mora, pozvani na ugovor o neširenju fosilnih goriva. “Što dulje ostajemo ovisni o fosilnim gorivima, dulje se obvezujemo na uzajamno propadanje”, rekao je.

Neki drugi čelnici država u razvoju i malih otočnih država također su se žalili na nedostatak napretka bogatih zemalja u pružanju obećane klimatske pomoći od 100 milijardi dolara i na poteškoće u osiguravanju financiranja po razumnim stopama za izgradnju infrastrukture potrebne za prilagodbu svijetu s više intenzivne oluje, toplinske valove i poplave.

“U završnoj smo fazi radnji potrebnih za spas ovog planeta i nažalost ne mislim da svi to shvaćaju”, rekla je Mia Mottley, premijerka Barbadosa.

“Još uvijek je bolno vidjeti da od nas tražite da povećamo zaduživanje kako bismo izgradili otpornu infrastrukturu za nešto što nismo učinili, dok u isto vrijeme želite osigurati da imate fond za gubitke i štete koji nema odgovarajuće financiranje za bespovratna sredstva za pomoć zemljama u razvoju.” To je nesavjesno i gotovo zločin protiv čovječnosti.”

Guterres je priznao da sam summit vjerojatno neće značajno promijeniti putanju klimatske krize, ali su u New Yorku najavljene neke mjere, poput one da SAD postane jedna od mnogih zemalja koje su potpisale sporazum o zaštiti svjetskih oceana. Michael Bloomberg, milijarder, bivši gradonačelnik New Yorka, u međuvremenu je obećao dodatnih 500 milijuna dolara za napore da se zatvore američke tvornice ugljena i plina.

Ali ostaje jaz u onome što je potrebno za sprječavanje katastrofalnih klimatskih promjena, s malo optimizma da će predstojeći klimatski summit Cop28 u Dubaiju u studenom to ispraviti.

“Mali koraci koje zemlje nude su dobrodošli, ali to je kao da pokušavate ugasiti pakao s probušenim crijevom”, rekao je David Waskow, direktor Međunarodne klimatske inicijative pri Institutu za svjetske resurse. “Jednostavno postoji velika neusklađenost između dubine djelovanja koje poduzimaju vlade i poduzeća i transformativnih promjena koje su potrebne za rješavanje klimatske krize.”