Na sastanku Čelnika G20 u Indiji pokrenuta digitalna javna infrastruktura za “Jednu zemlju, jednu obitelj, jednu budućnost”

Na sastanku Čelnika G20 u Indiji pokrenuta digitalna javna infrastruktura za “Jednu zemlju, jednu obitelj, jednu budućnost”

Na sastanku čelnika G20 u Indiji, pod motom “Jedna zemlja, jedna obitelj, jedna budućnost”, pokrenut je novi koncept Digital Public Infrastructure (DPI) i nevladina organizacija One Future Alliance. Ove inicijative imaju za cilj povećati međusobnu povezanost sustava vođenih podacima kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja – spoj Agende Ujedinjenih naroda do 2030. i Četvrte industrijske revolucije Svjetskog ekonomskog foruma. To čini osnovu za tehnotroničko društvo društvenog i planetarnog inženjeringa koje je zamislio Zbigniew Brzezinski u svojoj knjizi Između dva doba iz 1970. godine. Dobrodošli u Novi međunarodni ekonomski poredak!

Sve što G20 radi temelji se na Agendi 2030. i ciljevima održivog razvoja. Čelnici 19 najvećih svjetskih gospodarstava obećavaju da će “ubrzati potpunu i učinkovitu provedbu Agende za održivi razvoj do 2030.” i zagovarati “stilove života za održivi razvoj”. Potonje uključuje uvođenje sustava društvenih kredita koji nagrađuje “ispravno” održivo ponašanje. Kao što je izraženo u Načelima visoke razine G20 o stilovima života za održivi razvoj:

Iskoristite podatke kako biste podržali i omogućili promjenu ponašanja u posljednjem trenutku kako biste usvojili i potaknuli održive stilove života i potrošačke izbore.

Kako bi se ispunili ciljevi održivog razvoja i uhvatili u koštac s drugim globalnim izazovima, umjetna inteligencija također će se koristiti na “odgovoran” način i, primjerice, za otkrivanje potencijalnih rizika.

Kako bismo otključali puni potencijal umjetne inteligencije, pravedno podijelili njezine prednosti i ublažili rizike, zajedno ćemo raditi na promicanju međunarodne suradnje i daljnjih rasprava o međunarodnom upravljanju umjetnom inteligencijom.

Koncept DPI uključuje, između ostalog, digitalni identitet, digitalne sustave plaćanja i mehanizme dijeljenja podataka.

Riječ je o ključnim tehnologijama u digitalnom gospodarstvu u kojima će se pratiti sve transakcije. Ovo je također dio obveze G20 da izgradi međunarodni porezni sustav. Ali i za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, kao i za olakšavanje dostave cjepiva i klimatskih akcija. Oni također čine osnovu za digitalnu valutu središnje banke (CBDC), koja se postupno testira u nekoliko zemalja diljem svijeta. Koncept se spominje u Komunikeu čelnika.

Pozdravljamo rasprave o potencijalnim makrofinancijskim implikacijama koje proizlaze iz uvođenja i usvajanja digitalnih valuta središnje banke (CBDC), posebno na prekogranična plaćanja, kao i na međunarodni monetarni i financijski sustav.

Istodobno, zemljama u razvoju “daje se glas” u globalnom odlučivanju. Naime, Afrička unija (AU) sada je službeno postala članica G20 (što bi trebalo značiti promjenu imena u G21).

U praksi, međutim, to znači da su uključeni u “Jednu obitelj” i da će se pokoravati diktatu “gospodara” i provoditi kolektivnu akciju za smanjenje emisije ugljičnog dioksida na neto nulu.

Službeno, članica BRICS-a i ovogodišnja zemlja domaćin G20 Indija je pionir digitalne javne infrastrukture (imajte na umu da G20 čine zemlje G7 i BRICS). No, u izradi koncepta (koji je jednoglasno odobren na sastanku ministara digitalizacije sredinom kolovoza ove godine) imali su pomoć Programa za razvoj Ujedinjenih naroda (UNDP) i Svjetske banke.

Sudjelujući “Partneri u znanju” uključivali su Zakladu Billa i Melinde Gates, Omidiar Network India, Centar za digitalnu javnu infrastrukturu (CDPI), Indijski institut Aapti, kao i konzultantske tvrtke i članice WEF-a Dalberg i Boston Consulting Group.

Jasno je da WEF ima ulogu postavljanja agende budući da Bill Gates (WEF Global Leader of Tomorrow 1993.) i osnivač eBaya Pierre Omidyar (WEF GLT 1999.) također imaju bliske veze s organizacijom.

Interesna skupina G20 B20 (Business20), koja okuplja poslovne interese, potpuno je pod dominacijom Svjetskog ekonomskog foruma i nabraja moćne međunarodne savjetnike kao što su Borge Brende (predsjednik WEF-a), Michael Bloomberg (Bloomberg LP), Satya Nadella (Microsoft), Lynn Forester de Rothschild (EL Rothschild, WEF GLT 1995) i Marcus Wallenberg (SEB, WEF GLT 1994). Ovo je svjetska financijska elita s bliskim vezama s Davosom, Bilderberškom skupinom i Trilateralnom komisijom. Njihova najava duga je preko 100 stranica i ilustrirana je slikama vezanim uz spajanje ljudi s tehnologijom. Oni pripadaju bizarnom futurističkom tehno-kultu koji u konačnici upravlja igrom.

Nije posve iznenađujuće da se njihove političke preporuke sastoje od brzog razvoja digitalne javne infrastrukture za provedbu digitalne transformacije. To ilustrira veliki utjecaj koji ti akteri imaju u usporedbi s drugim interesnim skupinama. Mi obični smrtnici nemamo pravo glasa u tome.

U vezi sa sastankom s ministrima digitalizacije, UNDP je objavio i izvješća Ubrzavanje ciljeva održivog razvoja kroz digitalnu javnu infrastrukturu i The DPI Approach: A Playbook, gdje se koncept povezuje s agendom održivosti. Prvo izvješće pokazuje jasne paralele s futurističkim izvješćem WEF-a i PvC-a iz siječnja 2020. Unlocking Technology for the Global Goals i ima za cilj pružiti smjernice za vlade, nevladine organizacije, multilateralne organizacije i privatni sektor.

Centar za digitalnu javnu infrastrukturu zauzvrat podržava Co-Develop. Inicijativa koju su pokrenuli Zaklada Rockefeller, norveško Ministarstvo vanjskih poslova i Savez za digitalna javna dobra pod vodstvom UN-a usred pandemije u kolovozu 2021. kako bi pomogli zemljama da koriste DPI za hitnu pomoć i dugoročnu otpornost. Pod vodstvom Zaklade Rockefeller, izvješće “Zajednički razvoj digitalne javne infrastrukture za pravedan oporavak” također je objavljeno tijekom sastanka.

Zaklade Rockefeller i Gates su sveprisutne i cijeli plan uvelike slijedi scenarij Lock Step iz Scenarija Zaklade Rockefeller iz 2010. za budućnost tehnologije i međunarodnog razvoja.

Obje zaklade bile su dobro pripremljene i otključale su svoje tehnokratske koncepte i tehnološka rješenja na globalnoj razini dok je svijet bio u karanteni i stanju šoka.

Ovo je dio globalnog državnog udara koji se u konačnici očituje u Našoj zajedničkoj agendi UN-a i čvrstom savezu koji je formiran između globalnih mega-korporacija, financijskih institucija i sustava UN-a. To je ono što Paul Ruskin iz Velike tranzicijske inicijative i Rimskog kluba naziva “Novi zemaljski poredak”.

“Jedan savez za budućnost”

Kako bi stvorio sinergiju u provedbi DPI-ja, G20 je također pokrenuo One Future Alliance. Dobrovoljna inicijativa koja će okupiti vlade, privatni sektor, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i donatorske agencije. Možemo nagađati koji će glumci biti spremni. Prema načelima G20 na visokoj razini o stilovima života za održivi razvoj, jedan savez za budućnost znači:

Integrirani pristup postizanju naših zajedničkih razvojnih, ekoloških i klimatskih ciljeva s ljudskim bićima u središtu našeg djelovanja, ne ostavljajući nikoga po strani – jedna budućnost.

Sama Indija je preuzela vodstvo u brzom usvajanju nove tehnologije i uvođenju ‘inkluzivnog’ bezgotovinskog digitalnog sustava plaćanja ‘za sve’. Isti proces je u tijeku u velikom broju zemalja diljem svijeta i intenzivirat će se u narednim godinama.

Domaćin G20 sljedeće godine bit će Brazil, članica BRICS-a, a sastanak njegovih čelnika održan je u Rio de Janeiru. Vrijedno je napomenuti da je Rimski klub 1976. godine objavio izvješće pod naslovom RIO – Preoblikovanje međunarodnog poretka, u kojem je predstavljen plan za novi međunarodni poredak.

16 godina kasnije, Agenda 21 (“Agenda za 21. stoljeće”) pokrenuta je na Summitu o Zemlji u Riju kako bi se pokrenuo ovaj proces koji je sada na završnoj fazi. Brazil je naveo “reformu institucija globalnog upravljanja” kao jedno od tri ključna pitanja kojima se treba pozabaviti.

Dnevni red će biti dodatno zacementiran potpisivanjem Pakta budućih vođa na Summitu budućnosti Ujedinjenih naroda u rujnu 2024.

Pozdravljamo stalne napore u UN-u, uključujući napore glavnog tajnika da riješi nedostatak financiranja za cilj održivog razvoja putem poticaja za cilj održivog razvoja, te ćemo pružiti punu podršku UN-ovom samitu o ciljevima održivog razvoja 2023., budućem samitu UN-a i drugim relevantnim procesima.

Ciklus domaćina G20 završava 2025. s članicom BRICS-a Južnoafričkom Republikom kao konačnim domaćinom. To znači da će trojku čelnika (koju čine zemlje domaćini prethodne, tekuće i sljedeće godine) sljedeće godine činiti tri članice BRICS-a.

Možemo li pretpostaviti da će se sastanak lidera održati u Johannesburgu, baš kao i drugi Earth Summit 2002.? Bilo bi to savršeno okruženje jer ime asocira na Knjigu otkrivenja i moglo bi biti polazište za oslobađanje digitalne “zvijeri” (AI) da sudi čovječanstvu i drži nas unutar planetarnih granica.

Članice skupine G-20:

  • Argentina
  • Australija
  • Brazil
  • Kanada
  • Kina
  • Francuska
  • Njemačka
  • Italija
  • Indija
  • Indonezija
  • Japan
  • Meksiko
  • Republika Koreja
  • Rusija
  • Saudijska Arabija
  • Južna Afrika
  • Turska
  • Ujedinjena Kraljevina
  • Sjedinjene Američke Države
  • Europska unija.



Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp