Akademik Krešimir Pavelić – Elektromagnetsko zračenje i zdravlje

Akademik Krešimir Pavelić – Elektromagnetsko zračenje i zdravlje

U ovoj i narednoj kolumni pisat ću o utjecaju elektromagnetskog (EM) zračenja na zdravlje. Skrenut ću pažnju na historijat osvjedočenih znanstvenih podataka. Stvar se zaoštrava i pogoršava uvođenjem 5G mreže, koja donosi ogromne promjene u vrsti i količini ne ionizirajućeg zračenja u našoj biosferi, pa ću narednu kolumnu posvetiti uglavnom utjecaju 5G na zdravlje.

Danas u biti govorimo o planetarnom elektromagnetskom zagađenju. Razine izloženosti EM zračenju koje se uglavnom koriste za moderne bežične komunikacije, porasle su od prirodne razine planeta Zemlje za oko 10¹⁸ puta (www.thelancet.com/planetary-health  Vol 2 December 2018, Priyanka Bandara, David O Carpenter). Usporedbe radi, bez ulaženja u dublje analize i rasprave o meritumu tema porast količine CO2 u atmosferi od početka industrijalizacije je otprilike udvostručen, mjereno u dijelovima na milion – ppm. Radi se o jednoj činjenici koja se nevjerojatno agresivno koristi za naprasno uvođenje širokog spektra ekonomskih mjera i promjena čitavih politika poput npr. zatvaranja farmi, zabrane fosilnih goriva, uvođenje kukaca kao baze prehrane ljudi, moguće uskoro restrikcije kretanja, potpunog demoniziranja fosilnih goriva, poreza na CO2 itd……a 1018 puta veće RF EMF zračenje kao vrlo konkretna činjenica politiku čini se ni najmanje ne zanima! Koliko je zapravo1018? 106 je milijun, 109 – milijarda, 1012 – bilijun, 1015 – bilijarda a 1018 – trilijun!!!

O utjecaju EM zračenja na organizam sve više se govori u svijetu ali i u nas. Na tome se u Hrvatskoj posebno angažira novoosnovani sindikat Prosvjetitelj koji uspješno organizira tribine u većim hrvatskim gradovima za dio građana koji je shvatio da nešto s industrijom telekomunikacijom nije u redu te da nam se pod jednostavnim uslužnim djelatnostima u stvari guraju neki sasvim drugi ciljevi, a na nedavno organiziranoj tribini u Splitu predstavio je i brošuru „Zašto treba biti na oprezu s 5G tehnologijom?“

Naime, količina EM zračenja u okolišu je od 70-tih godina prošlog stoljeća u eksponencijalnom porastu. Kad se čovjek kao elektromagnetsko biće, nađe u elektromagnetskom polju koje stvara telekomunikacijski sustav, dolazi do međudjelovanja EM polja. Preko 10.000 vrlo ozbiljnih i standardnih (neki bi to nazvali mainstream) znanstvenih recenziranih studija ukazuje na zdravstvene rizike od EM zračenja. U odnosu na npr. Francusku i Austriju u Hrvatskoj je dopuštena razina EM zračenja 890 puta veća! Najviše su posljedicama EM izložena djeca. Ona apsorbiraju 10 puta više zračenja mobitela u koštanoj srži nego odrasli.

Javno dostupan dokument američke vojske o učincima i sigurnosnim standardima radiofrekvencija/mikrovalnog (RF/MW) zračenja iz 1993. navodi sve spoznaje i podatke sakupljene na ovu temu još od 70-tih godina. Već tada se navode znanstveni dokazi za: termalne učinke na kožu, hipertermiju tijela, karcinogene učinke, učinke na kardiovaskularni sustav, hematološke učinke i učinke na živčani sustav te osobito na slušni aparat.

Spominje se i jedan važan pokus u Finskoj (Sjeverna Karelija) iz 1976. kojeg je provela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). S obzirom na ranija sovjetska izvješća, SZO  odlučila je provesti opsežnu studiju o biološkim učincima izloženosti RF/MW zračenju. Stanovništvo Sjeverne Karelije, koje graniči sa Sovjetskim Savezom (blizina tadašnjeg Sovjetske radarske stanice za rano upozoravanje balističkih raketa). Sovjeti su već tada konstruirali niz troposferskih raspršivača velike snage kao radarske jedinice uz obližnje jezero Ladoga – velike doze prizemnog i raspršenog zračenja. Stanovništvo Sjeverne Karelije patilo je posljedično od neobično visokog broja srčanih udara i slučajeva raka. Stopa obolijevanja od ovih bolesti bila je puno veća među stanovnicima koji žive bliže mjestu lokacije radarskog sustava. To je jasno dokumentirano i objavljeno.

Stručnjaci za RF/EMF, Priyanka Bandar i David O. Carpenter u pismu uredniku (Pismo uredniku, Uzroci raka: Percepcije naspram znanstvenih dokaza, European Journal of Cancer, 2019, https://doi.org/10.1016/j.ejca.2018.03.029. ) navode kako najveća kategorizirana baza podataka recenziranih studija o biološkim/zdravstvenim učincima RF pokazuje da težina znanstvenih dokaza jasno ukazuje na ‘postojanje učinaka’ a ne na tvrdnju ‘bez učinka’ (www.orsaa.org). Apostrofiraju međunarodni poziv znanstvenika na oprez oko daljnjeg uvođenja i širenja EMF tehnologija (www.emfscientist.org ). Navode na vjerodostojna znanstvena tijela koja jasno upozoravaju na opasnosti umjetne izloženosti EM zračenju uz navedene dokaze o štetnosti (European Academy for Environmental Medicine, American Academy of Environmental Medicine,  Ministry of Health of Israel, Russian National Committee on Non-Ionizing Radiation Protection).

U radu „Bežična tehnologija je okolišni stresor koji zahtijeva novo razumijevanje i pristupe u zdravstvenoj skrbi” objavljenom u znanstvenom časopisu Frontiers in Public Health, 2022 doi 10.3389/fpubh.2022.986315  autora McCredden JE, Cook N, Weller S, Leach V. navodi se nekoliko zanimljivih činjenica.  Čak 2/3 eksperimentalnih i epidemioloških znanstvenih radova opisalo je značajne negaivne biološke učinke. Stotine radova prikazuju negativne učinke na temeljne biološke procese kao što su oštećenje proteina, biokemijske promjene i oksidativni stres.

Do sada je objavljeno više tisuća  recenziranih znanstvenih radova i studija koji pokazuju jaku korelaciju između elektromagnetskog zračenja i niza bolesti i poremećaja! Zašto se to u javnosti ignorira ili se čak ljudi koji o tome progovaraju proglašavaju šarlatanima? Zar ne slušamo stalno krilaticu ‘Vjeruj u znanost’? Zašto se onda znanost uporno ignorira zadnjih nekoliko godina? Tome u značajnoj mjeri doprinose prije svega korporativni mediji, stoga ih možemo smatrati glavnim akterima selektivnog (dez)infomiranja. Nismo li to već gledali tijekom pandemije? Ljudskim se biološkim sustavima nameće značajan stres kojeg naša tijela ne mogu izdržati bez ozbiljnih posljedica a sve to zbog izloženosti svakodnevnim bežičnim komunikacijskim uređajima i pratećim infrastrukturama. Potrebno je hitno ažuriranje medicinskog obrazovanja i prakse.

Dugoročna izloženost određenim elektromagnetskim zračenjima predstavlja faktor rizika za bolesti kao što su neke vrste raka, Alzheimerova bolest i neplodnost u muškaraca, ovo potonje je posebno dobro istražio i razradio cijenjeni doktor znanosti, profesor emeritus, Martin Pall. Pojavu elektromagnetske preosjetljivosti (EHS) sve više priznaju zdravstvene institucije (službeno npr. u Švedskoj), administratori invaliditeta i socijalni radnici, političari, pa i sudovi. Uobičajeni simptomi EHS-a uključuju glavobolje, poteškoće u koncentraciji, probleme spavanja, depresiju, nedostatak energije, umor i simptome slične prehladi/virozi. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26613329?dopt=Abstract;    https://www.electricsense.com/electrical-sensitivity-research-diagnosis-and-treatment/ Nije na odmet spomenuti da je po stopi smrtnosti od malignih bolesti Hrvatska među deset vodećih zemalja u svijetu. Broj oboljelih u stalnom je porastu.

Značajni su problemi istraživanja na koje ukazuju i znanstvenici. Stoga su, između ostaloga, bile neophodne  smjernice Europske akademije za medicinu okoliša. U tim se smjernicama ističe  većina provedenih laboratorijskih pokusa do danas nisu dizajnirani za prepoznavanje ozbiljnijih štetnih učinaka koji odražavaju radnu okolinu u stvarnom životu u kojoj rade bežični sustavi zračenja. Mnogi eksperimenti ne uključuju pulsiranje i modulaciju nosivog signala. Velika većina ne uzima u obzir sinergističke štetne učinke drugih toksičnih podražaja (poput kemijskih i bioloških) koji djeluju zajedno s bežičnim zračenjem. Analize, empirijska promatranja te izvješća pacijenata jasno ukazuju na interakcije između izloženosti elektromagnetskom zračenju i zdravstvenih problema. Individualna osjetljivost i ekološki faktori često se zanemaruju. Ove smjernice daju pregled trenutnog poznavanja zdravstvenih rizika i pružaju koncepcije za dijagnozu i liječenje elektromagnetske preosjetljivosti te mjere dostupnosti kako bi se poboljšalo i povratilo zdravlje pojedinaca kao i razvoj strategija za prevenciju. (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/26613329? dopt=Abstract)

Elektromagnetska preosjetljivost (iako je upitno zašto se to uopće zove preosjetljivost kada je jasno da smo svi osjetljivi na EM učinke – možda je ovaj pojam iskovan namjerno da mislimo kako samo ‘neki ljudi’ razvijaju simptome na EM) koju neki doktori potpuno ignoriraju (razlog je vjerojatno u tome što se o toj temi još uvijek sustavno ništa ne uči na našim fakultetima). Elektromagnetska preosjetljivost (op. autora, opća osjetljivost bi bila bolji pojam) je širok pojam. Podrazumijeva učinke okolišnih faktora ili npr. medicinskih zahvata (NMR, X-zrake), nadalje, općenito preosjetljivost na toksine (kemikalije, teški metali, dentalni amalgami), neurološka oštećenja, promjene na mozgu stanovite biomarkere (histamin, malondialdehid – indikator oksidativnog stresa) i psihosomatske promjene koje nisu prije egzistirale na Zemlji.

Možemo zaključiti ovaj dio napisa da nove bežične tehnologije i aplikacije uvedene bez procjene sigurnosti glede njihovih zdravstvenih učinaka potiču nove izazove za medicinu i društvo. Pitanje tzv. ne-toplinskih učinaka i potencijalnih dugoročnih učinaka izloženosti niskim dozama jedva da je ispitano prije uvođenja ovih tehnologija.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp