Pitanje koje nam se nameće pri susretu s novim vijestima o nadzoru čovječanstva koji se sve više širi svijetom je sljedeće: Je li doista potrebno stalno nadzirati ljude na svim javnim površinama? U zabrinjavajućem razvoju događaja za zagovornike privatnosti, nadolazeći izraelski prijedlog zakona trebao bi proširiti široko rasprostranjeni nadzor javnih prostora korištenjem tehnologije prepoznavanja lica. Ovaj zakon predstavlja zadiranje u digitalna prava i podsjeća na zlokobno nazvan sveprisutni režim nadzora, Big Brother.

Napredni zakon, koji su podržali ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir i ministar pravosuđa Yariv Levin, naišao je na odobravanje ministarskog odbora za zakonodavstvo Knesseta. To daje zeleno svjetlo policiji za postavljanje mreže visokotehnoloških kamera za prepoznavanje lica, prikupljanje biometrijskih podataka pojedinaca u mjestima i gradovima.

Zabrinjavajuće je da policijski službenik, bez obzira na čin, ima ovlasti aktivirati ove sveprisutne kamere, s navodnim ciljem borbe protiv organiziranog kriminala. Naravno, uvijek se nađe neki izgovor kako bi se pojačao nadzor nad ljudima koji slobodno šeću ulicama. To je zadiranje u privatnost ljudi i svim zagovornicima privatnosti nimalo se ne sviđa ovaj trend.

Provedba ovog zakona legitimizirat će nametljiv, 24-satni nadzor, učinkovito pretvarajući javne prostore u potencijalne arene zastrašivanja. Svaki izlazak iz zone komfora (vlastitog doma) u javni prostor više neće biti običan izlazak iz kuće, već će to biti izlazak pred nadzorne kamere koje će pratiti svaki korak svakog čovjeka, identificirajući ga putem njegova lica. Zastrašujuće.

Kako bi se dodatno pogoršale praktične implikacije, u ovom zakonu nema naglaska na regulatornom nadzoru. Policiji su dane široke ovlasti za prikupljanje informacija bez potrebe za sudskim naredbama ili provjerama nadzora, čime se povećava mogućnost zlouporabe. Ovaj nesputani pristup može dovesti do proizvoljnih uhićenja ili pritvaranja kao i do kršenja građanskih sloboda.

Zakon označava daljnji napredak u izraelskom zamršenom sustavu nadzora, koji se često optužuje za kršenje utvrđenih standarda privatnosti propisanih međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima.

Omogućuje pristup osobnim podacima ne samo izraelskoj policiji nego i širim tijelima, uključujući vojsku i obavještajne agencije, prema uputama ministra nacionalne sigurnosti. Postojeća infrastruktura za nadzor također uključuje sustav Hawk-Eye, uređaj za praćenje aktivnosti vozila i sustav alata koji bilježi podatke svih mobitela.

Predloženi zakon predstavlja ozbiljnu prijetnju pravima pojedinca, posebice u pogledu privatnosti, mirnog okupljanja i slobode izražavanja.