Studija je provedena u sklopu mandata FDA-e za nadzor javnog zdravlja i temeljila se na podacima o pacijentima tri velike zdravstvene tvrtke te dopunjenim podacima o cijepljenju iz informacijskog sustava imunizacije. 

Ukupno je analiziran 21 zdravstveni događaj nakon cijepljenja protiv Covida Pfizerom, Modernom i Novavaxom kod djece u dobi od 6 mjeseci do 17 godina. Za 15 događaja napravljena je usporedba s dostupnim povijesnim podacima, za preostalih šest to nije bilo moguće.

U 13 od 15 komparativnih analiza znanstvenici nisu pronašli nikakav sigurnosni signal. Situacija je bila drugačija za druge dvije: kada se uspoređuju povijesne stope bolesti, postojao je jasan sigurnosni signal za miokarditis i perikarditis u sve tri baze podataka kod djece i adolescenata između 12 i 15 i između 16 i 17 godina nakon cijepljenja Pfizerom. 

Drugo, pronašli su sigurnosni signal za napadaje kod djece između dvije i četiri godine nakon Pfizerove injekcije i kod djece između dvije i pet godina nakon cijepljenja cjepivom Moderna. Drugim riječima: u razdoblju do tjedan dana nakon cjepiva protiv Covida, mala su djeca relativno često imala napadaje.

Budući da je sigurnosni signal za miokarditis i perikarditis bio očekivan i da je ova nuspojava poznata, daljnja su se istraživanja usredotočila na signal za napadaje. 

Ukupno su registrirana 72 slučaja, više od 50 posto zadovoljavalo je definiciju febrilnog napadaja. (Ukupno su bili dostupni podaci od oko 430 000 cijepljenih ljudi između 6 mjeseci i 5 godina.) Prosječno vrijeme između cijepljenja i dijagnosticiranog napadaja bilo je dva dana.

Signal je nastao usporedbom stopa bolesti u 2020. Istraživači su proveli daljnju analizu u odnosu na stopu bolesti u 2022.: Više nije bilo statističkog sigurnosnog signala jer su napadaji očito općenito bili rašireniji u 2022. 

Dok znanstvenici ovo vide kao nešto sasvim jasno u vezi s cijepljenjem (iako preporučuju daljnje istraživanje), istina je da su ove informacije zabrinjavajuće jer je uzrok ove povećane incidencije i dalje nejasan.

Istraživači to pripisuju navodno povećanoj učestalosti respiratornih infekcija (RSV i gripe), koje mogu izazvati febrilne napadaje kod male djece. Osim toga, prema autorima, posjeti hitnoj službi zbog napadaja možda su bili rjeđi 2020. godine zbog ograničenja povezanih s pandemijom. 

Međutim, to su samo nagađanja. Činjenica je da je cijepljenje djece bilo u punom jeku 2022. godine. Je li i to možda utjecalo na povećanu incidenciju? Koliko su uopće zbog svega krive korona mjere?

Djeca i mladi nisu bili u opasnosti od Covid-19, pa je cijepljenje bilo beskorisno. U tom kontekstu, svaka nuspojava, bez obzira koliko mala bila, jednostavno je jedna previše. Autori studije ističu da uzročnost između događaja i cijepljenja nije potvrđena, ali je očita povezanost u slučaju napadaja dva dana nakon cijepljenja. 

Svaki daljnji uvid u moguće nuspojave cjepiva protiv korone u konačnici samo ilustrira razmjere kriminala koji su političari počinili posljednjih godina pritiskom na eksperimentalna cijepljenja. Dugoročno odgovorni neće moći izbjeći ponovno procjenjivanje.

Referenca

Lloyd, PC, Hu, M., Shoaibi, A., Feng, Y., Wong, HL, Smith, ER, … & Anderson, SA (2023). Sigurnost monovalentnih cjepiva BNT162b2 (Pfizer–BioNTech), mRNA–1273 (Moderna) i NVX–CoV2373 (Novavax) COVID–19 u djece u SAD-u u dobi od 6 mjeseci do 17 godina.  medRxiv, 2023-10.