Uvod u privatizaciju zdravstva? Beroševa “reforma” napravila kaos i ostavila ljude bez lijekova i prava na doktora

Uvod u privatizaciju zdravstva? Beroševa “reforma” napravila kaos i ostavila ljude bez lijekova i prava na doktora

Je li nedavna reforma Vilija Beroša uvod u privatizaciju zdravstva?  

Primjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a koji je gurao ministar zdravstva Vili Beroš u sklopu paketa zakona koji je nazvao “reformom zdravstva”, rezultirala je činjenicom da je čak 1635 osoba u Hrvatskoj u posljednja tri mjeseca ostalo bez rodiljne i roditeljske naknade te bez zdravstvenog osiguranja.

Od kraja lipnja, odnosno početka primjene novog zakona o obveznom osiguranju, pa do danas, više od 123 tisuće građana Hrvatske ostalo je bez zdravstvenog osiguranja. Podsjetimo, svi građani koji su na Hrvatskom zavodu za osiguranje (HZZO) osigurani kao nezaposlene osobe i nisu u evidenciji Zavoda za zapošljavanje moraju se osobno javljati na jedan od 122 šaltera HZZO-a u Hrvatskoj i to činiti svaka 3 mjeseca.  

Nikad više pritužbi građana na jedan zakon

U prvom valu, u lipnju, 105.982 osobe izgubile su zdravstveno osiguranje, a dodatne 17.733 osobe izgubile su status ove jeseni jer se nisu ponovno prijavile na HZZO-ov šalter u roku od tri mjeseca. Iz HZZO-a su neumoljivi pa kažu da je zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj obveza, a ne pravo. 

Ured pučke braniteljice tvrdi da nikada u svojoj povijesti izmjena jednog članka jednog zakona, kao što je ovaj o zdravstvenom osiguranju, nije dovela do tolikog broja pritužbi građana. Ovaj ured koji vodi Tena Šimonović Einwalter zbog svega je podnio ustavnu tužbu jer tvrdi kako je riječ o diskriminatornom zakonu. 

Naime, zakon je diskriminatoran prema onima kojima koji žive izvan velikih gradova, u područjima koja nemaju dobro organiziran javni prijevoz ili ga uopće nemaju, te je diskriminatoran temeljem invaliditeta, zdravstvenog i imovinskog stanja. Naime, svi oni, svaka tri mjeseca, moraju se osobno javiti na šalter ureda HZZO-a. 

Za invalide uveli zvono na zgradama HZZO-a 

To je posebno teško za osobe s invaliditetom te one lošeg zdravstvenog stanja s obzirom na to da svaka četvrta lokacija HZZO-a na kojoj se radi sa strankama nije pristupačna za osobe s invaliditetom. Riječ je o čak 30 od sveukupno 122 takve lokacije. U HZZO-u tvrde da su taj problem riješili – zvonima!? 

“Na svim lokacijama svi radnici HZZO-a dobili su uputu o posebnom pristupu i osobnom dolasku osobama koje nisu u mogućnosti doći ili ući u prostorije HZZO-a, a za navedenu svrhu instalirana su i pozivna zvona ispred takvih prostora HZZO-a”, kažu nam iz HZZO-a. No, krenimo redom. 

U saboru je resorni ministar zdravstva HDZ-ov Vili Beroš predstavio prijedlog izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju naglasivši kako je riječ o paketu zakona unutar zdravstvene reforme. 

Htjeli pročistiti evidenciju, a dobili su kaos

Vjerojatno je osnovna namjera zakona bila da se evidencija obveznog zdravstvenog osiguranja pročisti te da se utvrdi koriste li zdravstveno osiguranje i oni koji žive i rade izvan Hrvatske te druge osobe koje ne bi trebale imati na to pravo. No, zakon je napisan tako da se sve svelo na nesnosne gužve ispred HZZO-a. 

Naime, ispostavilo se da se više od 280 tisuća građana koji su u HZZO-u osigurani kao nezaposlene osobe moraju jednom u tri mjeseca osobno prijavljivati na šalter HZZO-a ako i dalje žele imati zdravstveno osiguranje.

Još u vrijeme dok se pisao zakon i dok je zakon bio u saborskoj proceduri, upozoravalo se na nelogičnosti zakona, odnosno da će osobe slabijeg imovinskog stanja i one koje imaju značajne zdravstvene poteškoće te osobe s invaliditetom biti diskriminirane.  

Ministarstvo zdravstva i dalje ne vidi problem

Pučka pravobraniteljica bila je jedna od onih koja je upozoravala i prije i nakon što je stupio na snagu sporni Berošev zakon. Danas njihov ured, zbog tog istog zakona, ima više pritužbi građana nego ikada do sada kada bi neki zakon stupio na snagu. 

“Nažalost, ne vidim niti jedan signal iz Ministarstva zdravstva koji bi pokazao da uviđaju da građani imaju tako značajan problem”, kaže nam pravobraniteljica Šimonović Einwalter. Kako kaže, sve pritužbe koje su primili mogu se podijeliti u dvije grupe. Prva su grupa pritužbe koje su počele stizati kad je tek uvedena ova obveza i dok su građani još imali vremena osobno se javiti. 

Tada su to bili mahom građani koji iz različitih razloga jednostavno nisu mogli dolaziti jednom u tri mjeseca u HZZO – ne mogu se kretati ili mogu samo ako im netko pomaže, ili jer su tijekom tog razdoblja bili na dugotrajnom liječenju. Dodatni problem bio je i za sve koji žive izvan velikih gradova, u područjima koja nemaju dobro organiziran javni prijevoz ili ga uopće nemaju. Kaže i da su im se obraćali i studenti koji studiraju izvan Hrvatske i EU odnosno njihovi roditelji, a njihov je pak status bio nejasan.

Ured pravobraniteljice: Ljudima je ugroženo zdravlje

“Druga grupa pritužbi počela nam je stizati nakon što je prošao prvi rok za osobni dolazak u HZZO. Tad su nam se počeli javljati mahom građani koji nisu ni znali da su odjavljeni iz zdravstvenog osiguranja, već su za to doznali kad su htjeli preuzeti svoju redovitu terapiju jer imaju tešku kroničnu bolest”, priča nam pravobraniteljica Šimonović Einwalter dodajući da su oni u tom trenutku mogli dobiti terapiju samo ako su je platili. 

S obzirom na cijene lijekova, ali i drugih životnih troškova koji su sve veći, kao i stope siromaštva u Hrvatskoj, pitanje je koliko je građana sada ugroženo zdravlje jer nemaju ni zdravstveno osiguranje, ni novce za lijek, pita se pravobraniteljica. 

“Među njima je, recimo, gospodin koji je srčani bolesnik i epileptičar koji kaže da je sam, da nema novce za terapiju niti ikoga od koga može te novce posuditi. Među njima je i gospodin koji već 15 godina ovisi o lijekovima za psihičku bolest koja mu je dijagnosticirana, bez kojih ne može funkcionirati, a koje sam, bez zdravstvenog osiguranja, sada ne može platiti”, ističe pravobraniteljica Šimonović Einwalter pitajući se je li to doista bio učinak koji se želio postići zakonskim izmjenama. 

Kako je majka ostala bez zdravstvenog i naknade

“Ako ne, a vjerujem da nije, problem je u tome što se nije vodilo računa o različitim situacijama, recimo osobama koje nisu odselile, koje žive u RH. Ako se to htjelo postići, onda zapravo imamo i puno veći problem i vezano za viziju zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja i Hrvatske kao socijalne države”, ističe pravobraniteljica. 

Index je u kolovozu pisao o slučaju čitateljice koja se nalazi na porodiljnom te je u srpnju ove godine ostala bez prava na zdravstveno osiguranje i bez porodiljne naknade a da to nije znala. Kaže da je na porodiljnom dopustu kao nezaposlena osoba te da je u potrazi za poslom.

Nakon što se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) javila s upitom zašto je ostala bez osiguranja, doznala je da je u travnju donesen novi zakon. Također navodi da su joj iz HZZO-a rekli da obavijesti o tome nisu poslali svima i da su te informacije objavljene i u medijima. 

1635 osoba ostalo bez rodiljne i roditeljske naknade i bez zdravstvenog osiguranja

Ona je provjeravajući u HZZO-u zašto joj nije isplaćena porodiljna naknada za 7. mjesec saznala da već dva mjeseca uopće nema zdravstveno osiguranje pa tako nema pravo ni na porodiljnu naknadu. Kako saznajemo, nije jedina, a to su nam potvrdili i iz Ureda pravobraniteljice. 

“Prema podacima koje smo tražili od HZZO-a, u toj je situaciji ostalo 1635 osoba – dakle, koje su ostale i bez rodiljne i roditeljske naknade i bez zdravstvenog osiguranja. I to je bio namjeravani učinak u državi u kojoj se svako malo govori o pronatalitetnoj politici?” pita se pravobraniteljica Šimonović Einwalter. 

Po mišljenju njenog ureda sve ove situacije bile su predvidljive jer prema zakonskim odredbama HZZO ne mora izdavati rješenja građanima koji su odjavljeni, odnosno to će učiniti samo ako osoba to izričito zatraži. Naravno, to svi ne znaju, ne zatraže rješenje pa na kraju saznaju da nemaju zdravstveno osiguranje baš onda kada im treba, ističu iz Ureda pravobraniteljice.

Ne može se sada puno napraviti 

“Pritužbe koje smo mi primali i nastavljamo i dalje primati pokazuju da se pri pripremi ove zakonske obveze nije promišljalo o tome kakve će učinke ona imati na različite skupine građana, posebno na najranjivije”, ističe se iz Ureda pravobraniteljice u kojem se dodaje da je upravo te najranjivije ova mjera najteže pogodila. 

Najranjiviji su ljudi koji nisu nigdje drugdje živjeli i radili nego su cijeli život u Hrvatskoj, a među njima su i teško bolesni ili stari koji sada više ne mogu raditi, oni koji fizički nisu mogli doći u HZZO, nezaposlene žene na rodiljnom dopustu, puno onih koji kažu da nisu ni znali da bi se trebali javiti na HZZO ili kažu da su pitali trebaju li se javiti pa im je rečeno da ne trebaju, i mnogi drugi.  

“Nema puno toga što građani u ovoj situaciji sada mogu napraviti – odnosno, mogu se javiti HZZO-u i tražiti da im izdaju rješenje o odjavi iz obveznog zdravstvenog osiguranja, kako bi mogli iskoristiti pravne lijekove, a mogu na istom mjestu i provjeriti imaju li pravo na obvezno zdravstveno osiguranje na temelju neke druge osnove. Mi smo napravili sve što smo mogli i ostaje nam čekati odluku Ustavnog suda, a vjerujem da je iščekuju i brojni građani”, kažu na kraju iz Ureda pravobraniteljice. 

Ne znamo za podatak o roditeljskim naknadama i gubitku zdravstvenog za majke

Pitanja o posljedicama zakona iz paketa Beroševih “reformi” Indeks je postavio Ministarstvu zdravstva, no rečeno nam je da odgovore potražimo u HZZO-u koji provodi zakon. Odgovarajući na upit Indexa, iz HZZO-a kažu da ne raspolažu brojkom od 1635 majki koje su ostale bez rodiljne i roditeljske naknade te bez zdravstvenog osiguranja. 

“S obzirom na to da nismo izvor te informacije ne možemo je ni komentirati”, rekli su iz HZZO-a. No nisu u pravu. Naime, upravo su oni dostavili podatak u Ured pravobraniteljice, koji predstavlja službeni dokument, o 1635 osoba koje su ostale i bez rodiljne i roditeljske naknade i bez zdravstvenog osiguranja. 

U HZZO-u, vezano za primjedbe osoba koje su izgubile zdravstveno osiguranje, pozivaju se na Zakon koji je donio Hrvatski sabor 17. ožujka 2023. godine i koji je stupio na snagu 1. travnja 2023. godine. Ondje stoji, citiraju nam iz HZZO-a, da za određene kategorije osiguranih osoba koje se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje stoji propisana obveza osobnog pristupanja HZZO-u jednom u tri mjeseca radi provjere okolnosti na temelju kojih im je taj status utvrđen. 

“Iznimke od toga pravila nisu propisane”, kažu iz HZZO-a dodajući da oni osobe koje se ne prijave u roku od tri mjeseca odjavljuju iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i to po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja prvoga dana nakon isteka tri mjeseca od zadnjega osobnog pristupanja HZZO-u. 

Zdravstveno osiguranje je obaveza, a ne pravo

“U potonjem slučaju, a s obzirom na to da je obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj obveza, a ne pravo, dužni su se javiti najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO-a i regulirati status osigurane osobe HZZO-a prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju u tom momentu ispunjavaju propisane uvjete, a za koju nije propisana obveza osobnog pristupa HZZO-u jednom u tri mjeseca (primjerice kao član obitelji osiguranika)”, tvrde iz HZZO-a. 

Kako ističu iz HZZO-a, osiguranici koji zbog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti osobno pristupiti HZZO-u, a ne mogu se osigurati prema drugoj osnovi osiguranja za koju nije propisan uvjet osobnog pristupa HZZO-u, radi zadržavanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju u mogućnosti su dostaviti medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da su nepokretni, teško pokretni ili da zbog prirode bolesti ne mogu pristupiti osobno u prostorije HZZO-a (primjerice onkološki bolesnici). 

“HZZO nema saznanja da je pojedinim osobama prestao status u obveznom zdravstvenom osiguranju zato što žive na području na kojem nije dobro organiziran javni prijevoz ili ga uopće nema. Naime, osiguranici svoju zakonsku obvezu osobnog pristupa HZZO-u mogu izvršiti na jednoj od 122 lokacije HZZO-a, a za istu je propisan i primjereno dugi rok koji je tri mjeseca”, naglašavaju iz ove ustanove. 

Kako dodaju na kraju, na svim lokacijama svi radnici HZZO-a dobili su uputu o posebnom pristupu i osobnom dolasku osoba koje nisu u mogućnosti doći ili ući u prostorije HZZO-a, a za navedenu svrhu instalirana su i pozivna zvona ispred takvih prostora HZZO-a!?

IZVOR

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp