Mnogo se obećava s digitalnim eurom, rekla je gospođa Cotar u Bundestagu; “Zaštita podataka, sve je sigurno, nitko ne namjerava nikoga špijunirati. To je jednako vjerodostojno kao i obećanja dana tijekom uvođenja eura.”

Obećanja koja su dana prilikom uvođenja eura uključivala su nepostojanje spašavanja, pravilo od 3% i zabranu monetarnog državnog financiranja. “Sada ECB ne radi ništa drugo, a Ugovor iz Maastrichta je otpadni papir”, rekla je.

“Danas ECB obećava vrhunsku zaštitu podataka za digitalni euro, a već sutra će se nadzirati svaka transakcija”, rekla je gospođa Cotar. Koristit će se za kontrolu ponašanja građana, baš kao što se koristi u Kini.

Napomena: Počevši od 1970-ih godina europski čelnici raspravljali su o stvaranju jedinstvene valute. Plan je službeno postao 1992. Ugovor iz Maastrichta, čime je formirana Europska unija i utrla put stvaranju jedinstvene europske valute. Za sudjelovanje u valuti, države članice trebale bi ispuniti stroge kriterije, kao što je proračunski deficit manji od 3% njihova BDP-a i omjer duga manji od 60% BDP-a – a oba su u konačnici nakon uvođenja uvelike zanemarena.

Ime nove valute predstavljeno je 1995. Dana 31. prosinca 1998. godine 11 zemalja je “zaključalo” svoje tečajeve u odnosu na drugu valutu i na euro. U ponoć su službeno prestale postojati njihove valute. Danas je euro službena valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Najveći test za eurozonu došao je tijekom europske dužničke krize koja je započela 2009. godine, budući da mnoge središnje banke koje posluju u eurima nisu mogle platiti svoje dugove pa su ih spasile druge zemlje eurozone ili institucije EU-a.

Izvorni govor gospođe Cotar je na njemačkom jeziku koji možete pogledati na YouTubeu OVDJE  te ispod teksta. U videu ispod njega engleski audio generiran je prijevodom umjetne inteligencije.

Izvor: YouTube, The Exposé