U intervjuu za britanski tabloid The Sun, Zelenski je kazao kako smatra da će Rusija „gurati po svome sve dok im Sjedinjene Države i Kina zajedno ne kažu vrlo, vrlo ozbiljno da napuste naše prostore“, dodajući da smatra da je Ukrajina sada u epicentru rizika od početka Trećeg svetskog rata. Pri tom je ukrajinski čelnik dodao, Rusija se ne osjeća “uplašeno” jer je do sada izbjegavala reakciju cijelog svijeta.

 

Dok je većina zapadnih država, uključujući SAD, osudila rusku vojnu invaziju na Ukrajinu i uvela sankcije kakve svijet ne poznaje, Kina i brojne države globalnog juga zauzele su neutralno stajalište i održale netaknute odnose s Moskvom.

 

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je prošlog tjedna kako Zapad nije uspio da svede Rusiju na “odmetnutu državu”, s tim da Moskva i dalje sudjeluje na brojnim globalnim skupovima i događajima jer globalna većina ne želi da Zapad diktira njezinu vanjsku politiku.

 

U istom trenutku, Zelenski je pokušao ublažiti očekivanja Zapada, priznajući da Ukrajina sada ima „mnogo izazova“ i da Kijevu „trebaju uspješniji rezultati na bojišnici“. Ukrajinske postrojbe su tijekom ljetnih protuofenizvnih akcija ostvarile preduvjete za velike oslobodilačke opreacije koje bi mogli izvoditi na proljeće ako bidu dobili neophodnu vojnu opremu. Možda će Ukrajinci čak i sljedećih mjeseci tijekom zime nastaviti učvršćivati svoje obrambene pozicije i odbacivati neprijatelja ili izvoditi napadačke prodore i manja oslobodilačka djelovanja.

 

“Ovo nije film; ne može svakog dana biti magija pobjede”, dodao je. Njegovi komentari pojavili su se usred ukrajinskih protuofanzivnih akcija protiv ruskih snaga početkom ljeta, tijekom kojih je unatoč mnogim skepticima uspjela ostvariti strateške prodore na najutvrđenijem ruskom uporištu branjenom s troslojnim nizom crta obrane na jugu oslobodivši u širokom luku selo Robotin i selo Verbove na kojem od tada smjerom juga pa i sada nezaustavljivo naprjeduje prema Tokmaku oslobađajući prostrano područje na kojem je od tada osvojila više od 120 četvornih kilometara. Vojni stratezi i analitičari diljem svijeta koliko god su do tada bili skeptični u ukrajinske protuofenzivne akcije, Ukrajinci su ih iznenadili i zadivili pobjedničkim razbijanjem prvih crta ruske obrane i prolaskom kroz gusta minska polja, jer i sami znaju da nije lako proboti rusku obranu na toj južnoj točki kojom prodiru do Azovskog mora. Ukrajinske snage i dalje na tom smjeru junački prodiru putem juga od kolovoza tijekom kojih su pobjeđivale naprijatelja u vatrenim bitkama u kojima su oslobodile ogroma čvrsto branjena područja koja sada još uvijek šire na sve strane. Ukrajinski mediji trenutno iznose procijene ruskih ljudskih gubitka na 320.000 poginulih te još toliko teško ranjenih vojnika od početka ruske invazije 24. veljače 2022. godine na Ukrajinu.

 

Ukrajinski predsjednik također je naglasio da Kijev nikada neće pristati na bilo kakvo rješenje kojim bi priznao Krim i još četiri regije koje su navodno većinom “glasovale” da se prošle jeseni pripoje Rusiji kao dio susjedne države. Kijev “ne će biti spreman za takav mirovni plan. To je završetak rata sa strane Rusije”, objasnio je on.

 

U među trenutku, NBC je početkom ovog mjeseca izvijestio da su pojedini zapadni dužnosnici u razgovorima s Kijevom kako bi vidjeli bi li mogli razmotriti bilo kakve ustupke Rusiji kako bi se okončao rat, jer su navodno zabrinuti da Ukrajini “ponestaje snaga”. 

U ponedjeljak je Aleksej Danilov, šef ukrajinske sigurnosti, kazao da je Kijev zabrinut zbog “rasprave među određenim partnerima” o mogućem prekidu vatre, ponovivši da se njegova država namjerava “boriti do kraja” i osloboditi sve ukrajinske prostore od ruskog agresora.