Kanadska krajnje ljevičarska vlada sada eutanazira nevjerojatnih 36 građana u prosjeku svaki dan prema nacionalnim zakonima o “potpomognutom samoubojstvu”.
Kako izvještava Slay News, Kanada ima neke od najliberalnijih zakona o eutanaziji na svijetu.
Posljednjih godina vlada je sve više ublažavala zakone koji su prvotno trebali dati neizlječivo bolesnim osobama mogućnost smrti.
Međutim, proširenje zakona znači da ljudi sada mogu biti eutanazirani zbog daleko manje ozbiljnih problema poput depresije, beskućništva ili mentalnih bolesti.
Zakoni su čak prošireni kako bi uključili “odrasle maloljetnike” s ciljem proširenja na bebe.
Izvješće je pokazalo da je prosječan broj građana koji su eutanazirani u Kanadi porastao posljednjih godina.
Prema nedavnom izvješću o samoubojstvima koje je objavila kanadska zdravstvena ustanova, eutanazija je uzrokovala 4,1 posto smrti u cijeloj zemlji prošle godine.
Ova brojka je značajno povećanje u odnosu na 3,3 posto u 2021.
Izvješće o medicinskoj pomoći umiranju (MAID) 2022. objavljeno je prošlog listopada.
Utvrđeno je da je eutanazija odnijela živote oko 45.000 Kanađana otkako je prvi put legalizirana 2016.
Oko 1018 Kanađana umrlo je samoubojstvom uz pomoć vlade 2016.
Do 2022. taj je broj naglo porastao na alarmantnih 13.241.
To znači da je prošle godine u Kanadi eutanazirano prosječno 36 ljudi dnevno.
To također znači prosječnu godišnju stopu rasta od 31,1 posto od 2019.
Prema podacima, odobreno je najmanje 81 posto pismenih zahtjeva za MAID.
Međutim, od preostalih 19 posto, samo 3,5 posto podnositelja zahtjeva smatralo se nepodobnim za MAID, broj koji je u padu od 2019. godine.
Mnogi ljudi koji su zanijekali da su podnijeli zahtjev za samoubojstvo uz pomoć vlade odbijeni su zbog nedostatka kapaciteta pacijenta.
Alarmantno, inače bi bili eutanazirani da je bilo dovoljno kreveta.
Prema Canadian Reformed Political Action Association (ARPA Canada), Quebec i British Columbia imaju najviše stope eutanazije, što čini 6,6 posto odnosno 5,5 posto svih smrtnih slučajeva u tim pokrajinama.
U međuvremenu, Newfoundland, Labrador i Manitoba imaju najniže stope, pri čemu eutanazija čini samo 1,5 posto, odnosno 2,1 posto svih smrti.
Prema Health Canada, da bi osoba imala pravo na MAID, mora iskusiti “nepodnošljivu fizičku ili mentalnu patnju uzrokovanu svojim zdravstvenim stanjem ili starenjem koja se ne može ublažiti pod uvjetima koje pojedinac smatra prihvatljivima.”
Anketa među primateljima MAID-a pokazala je da je glavni izvor njihove “nepodnošljive patnje” “gubitak [njihove] sposobnosti da se uključe u značajne životne aktivnosti”.
To doživljava 86 posto ispitanika.
Najmanje 82 posto izjavilo je da su izgubili sposobnost obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti (ADL).
Osim toga, ispitanici su mogli odabrati više od jedne opcije, čime je ukupan broj prešao 100 posto.
Zagovarateljica života Amanda Achtman rekla je da ovo potvrđuje da je “eutanazija u velikoj mjeri [] egzistencijalni problem, a ne problem ublažavanja boli ili medicinski problem.”
Do 17. ožujka 2024. osobe s duševnom bolešću kao jedinim temeljnim zdravstvenim stanjem ispunjavat će uvjete za MAID.
Međutim, neki zdravstveni stručnjaci tvrde da sama mentalna bolest ne bi trebala biti kriterij za potpomognutu smrt.
Sonu Gande, glavni psihijatar u Centru za zdravstvene znanosti u Torontu, objasnio je da ponekad može biti teško utvrditi je li mentalna bolest doista nepovratna, kao što zakon nalaže, te razlikovati između patološkog samoubojstva i racionalne želje za smrću.
Gande je dodao da čak ni zdravstveni radnici ne razumiju u potpunosti biologiju većine mentalnih bolesti.
U međuvremenu, aktivisti su upozorili da kanadska ekspanzija potpomognutog umiranja dovodi u opasnost pojedince s intelektualnim i fizičkim poteškoćama, niskim primanjima ili drugim ranjivostima.
U intervjuu, Michelle Hewitt, supredsjednica zagovaračke skupine Disability Without Poverty, navela je slučaj Seana Taggerta o kojem se mnogo izvještavalo kao primjer.
Taggert je čovjek iz Britanske Kolumbije kojemu je dijagnosticirana amiotrofična lateralna skleroza (ALS) ili Lou Gehrigova bolest.
Odlučio se za medicinski potpomognutu smrt 2019. nakon što se borio da dobije 24-satnu njegu.
Taggert je bio vrlo jasan oko toga što želi, a to je više sati kućne njege.
Kad mu je rečeno da će se morati preseliti u ustanovu za skrb dalje od svoje obitelji, posebno od malog sina, odlučio se za eutanaziju.
Pronalaženje skrbi bilo je “stalna borba i izvor stresa” za Taggerta, prema srceparajućim objavama njegove obitelji na društvenim mrežama.
Od 2022. i početkom 2023., izvješća otkrivaju da su vojnim veteranima službenici za pitanja veterana nudili i samoubojstvo uz pomoć vlade.
U jednom slučaju, veteran kanadskih snaga koji je tražio liječenje od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i traumatske ozljede mozga bio je šokiran kada mu je časnik za pitanja veterana Kanade (VAC) ponudio MAID.
Nekoliko izvora potvrdilo je da ratni veteran nikada nije pokrenuo to pitanje ili pitao o MAID-u i da je “duboko uznemiren prijedlogom”.
Iako je bilo naknadnih poziva iz agencije, koja se htjela ispričati veteranu, izvori kažu da je poziv stigao tek nakon što je veteran podnio nekoliko pritužbi VAC-u.
U izjavi, VAC je priznao da je njegov zaposlenik neprimjereno razgovarao o MAID-u s veteranom.
Agencija trenutno istražuje incident i provest će “odgovarajuće administrativne mjere”.
Međutim, VAC je odbio razgovarati o prirodi istrage koja je u tijeku ili pojedinostima o tome s kakvim bi se posljedicama zaposlenik mogao suočiti zbog zabrinutosti za privatnost.
Odjel je također odbio odgovoriti na pitanja o tome koliko je puta pomoć pri umiranju veteranima ponuđena preko njegovih zaposlenika ili kakve su smjernice ti zaposlenici dobili o pružanju tako šokantnih “savjeta”.