Nove tehnologije već su donijele preokrete u radnom životu ljudi. Sa širenjem takozvane umjetne inteligencije kroz LLM-ove kao što su ChatGPT, Midjourney & Co, sada ulazimo u novu takvu fazu. Ovaj put, međutim, “dobri” poslovi su više pogođeni – ali i neki poslovi u službi.
Neke od najvećih promjena u gospodarskom životu u posljednjih nekoliko stoljeća bile su industrijalizacija proizvodnje robe, motorizacija prometa i informatizacija ili digitalizacija. Potonji će sada vjerojatno prijeći u sljedeću fazu – i mogao bi uništiti stotine milijuna radnih mjesta diljem svijeta u nadolazećim godinama. Poslovi koji su prije bili dobro plaćeni i smatrani prilično sigurnima, kao i jednostavniji poslovi koji se mogu robotizirati. Razlog tome leži u napretku takozvane “umjetne inteligencije”.
Animals are losing Hollywood jobs to AI. How long until the technology replaces the two-legged creatures at the top of the acting food chain? https://t.co/h0H4lhXvB7 🦁
— The Economist (@TheEconomist) January 8, 2024
Prema prognozi Goldman Sachsa, do 300 milijuna radnih mjesta diljem svijeta moglo bi postati žrtva nove digitalizacije umjetne inteligencije samo u sljedećih nekoliko godina. Prema procjenama GS-a, uz trenutno stanje tehnologije, do 18 posto globalne radne snage može se zamijeniti informatizacijom. Posebice u administraciji, tekstualnoj industriji i među grafičarima/dizajnerima, ali i u pravnom sektoru. Roboti kojima upravlja AI također bi mogli preuzeti sve više posla u području upravljanja skladištima, pa čak i u lancima brze hrane.
McDonalds launches its first fully automated restaurant, with no human staff.
— Wide Awake Media (@wideawake_media) January 6, 2024
Expect to see this everywhere within the next few years, as AI, robotics and automation replace the vast majority of human jobs, creating a new "useless class".pic.twitter.com/j3VcYYXoxN
Iako potencijal automatizacije još nije u potpunosti iskorišten jer ljudi bez posla nisu nužno prikladni kao potrošači, troškovni pritisak na tvrtke je sve veći. Produktivnost i učinkovitost moraju se povećati. Uskoro (barem kada AI modeli postanu bolji) velik udio medijskih sadržaja vjerojatno će stvarati AI. Čak i ako je, na primjer, CNET-ov test u početku nemilosrdno pao. Unatoč tome, sve više novinskih agencija i urednički timovi koriste generativnu umjetnu inteligenciju za povećanje učinkovitosti. AI grafički programi kao što je Midjourney (čak i Adobe Photoshop sada koristi AI) mogu zamijeniti cijele timove grafičkog dizajna. Tamo gdje je prije radilo više ljudi, danas je dovoljan dobar “sufler” koji je upoznat s radom ovih programa. Slika članka, na primjer, stvorena je pomoću AI programa.
S obzirom na demografske promjene u industrijaliziranim zemljama, sve starije stanovništvo i smanjenje broja raspoloživih radnika, sve veća automatizacija se može razumjeti – ali će prijelazno razdoblje biti teško. Bezbrojni će ljudi izgubiti posao i biti svedeni na “beskorisne izjelice”. Ovisni o vladinim milostinjama i stoga ranjivi na ucjene od strane vlada. Ovo također postavlja pitanje je li to i razlog zašto se politički čelnici toliko trude implementirati digitalni novac središnje banke (CBDC) i ponuditi ljudima neku vrstu “univerzalnog temeljnog prihoda”.
In the current job market, there's a growing concern I've observed:
— Ben Ak (@behnam__ak) January 10, 2024
People are struggling with the fear of AI taking over their jobs.
They often don't realize that they can:
- Update their skill sets
- Embrace lifelong learning
- Leverage AI as a tool, not a threat
- Find new…
Ali školski programi ne pripremaju našu djecu za promjene koje će vjerojatno doći u nadolazećim godinama i desetljećima. Važne su vještine kao što su računalno razmišljanje, znanje programiranja, kritičko razmišljanje, vještine rješavanja problema ili fleksibilnost i prilagodljivost. Bez takvih vještina i oni postaju “beskorisni izjelice” na koje globalističke elite gledaju kao na potrošni ljudski materijal. Ili kako bi neki cinici rekli: Ugljik koji treba ukloniti…
