Ujedinjeni narodi pripremaju “Pakt za budućnost” po kojem se ispunjava Agenda 2030.

Ujedinjeni narodi pripremaju “Pakt za budućnost” po kojem se ispunjava Agenda 2030.

Započele su pripreme za ovogodišnji Future Summit koji će se održati od 22. do 23. rujana u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Tijekom ovog sastanka svjetski će čelnici potpisati dokument “Pakt za budućnost”. To će biti dogovoreno unaprijed kroz međuvladine pregovore i temelji se na zajedničkom programu Ujedinjenih naroda i ispunjavanju Agende 2030. sa svojih 17 ciljeva održivog razvoja.

Nulti nacrt pakta objavljen je 26. siječnja nakon doprinosa preko 500 velikih grupa i drugih dionika. Predstavili su ga sufacilitatori u Vijeću UN-a, a nakon toga je 29. siječnja uslijedila rasprava s predstavnicima država članica.

Kako je opisano na web stranici Future Summit:

Rezultat će biti svijet – i međunarodni sustav – koji će biti bolje pripremljen za upravljanje izazovima s kojima se suočavamo sada iu budućnosti, za dobrobit cijelog čovječanstva i budućih generacija.

Svrha je “poduzimanje radnji za očuvanje budućnosti za sadašnje i buduće generacije”. Upravljanje krizama je središte Pakta. A ne manjka kriza kojima je potrebno učinkovito upravljanje. Kao što je opisano u nultom nacrtu:

Nalazimo se u trenutku akutne globalne opasnosti. Diljem našeg svijeta ljudi pate od posljedica siromaštva, gladi, nejednakosti, oružanih sukoba, nasilja, raseljavanja, terorizma, klimatskih promjena, bolesti i štetnih učinaka tehnologije. Čovječanstvo se suočava s nizom potencijalno katastrofalnih i egzistencijalnih rizika.

Ali s krizama dolaze prilike. Barem za neke moćne likove.

Cilj pakta, prema Savjetodavnom povjerenstvu Ujedinjenih naroda na visokoj razini za učinkovit multilateralizam, trebao bi biti: “globalni prijelaz država i nedržavnih aktera na kružno gospodarstvo koje se bavi i opskrbom i potražnjom na način kojim se postiže ravnoteža s Planetom.” Ovo je tehnokratski koncept.

HLAB je u ožujku 2022. osnovao glavni tajnik Antonio Guterres kako bi savjetovao države članice “o onim pitanjima od ključne globalne važnosti gdje su poboljšanja upravljanja najpotrebnija”.

Njihovo izvješće, Proboj za ljude i planet: Učinkovito i uključivo globalno upravljanje za danas i budućnost, preporučuje šest transformativnih promjena za “podržavanje radikalnog pomaka u međunarodnoj suradnji u cilju rješavanja zajedničkih globalnih izazova i unaprjeđenja Agende 2030. za održivi razvoj. One uključuju:

  1. Ponovno izgradite povjerenje u multilateralizam – Poboljšajte legitimitet i učinkovitost kroz uključivanje i odgovornost
  2. Planet i ljudi – Vratite ravnotežu s prirodom i osigurajte čistu energiju za sve
  3. Global Finance – Osigurajte održivo financiranje za sve
  4. Digitalno upravljanje i upravljanje podacima – Podržite pravednu digitalnu tranziciju koja otključava vrijednost podataka i štiti od digitalne štete
  5. Mir i prevencija – Ojačati učinkovite, pravedne kolektivne sigurnosne aranžmane
  6. Predviđeno djelovanje – Ojačati upravljanje za trenutne i nove transnacionalne rizike

Ovo je usidreno iz najviših ešalona moći. Članovi HLAB-a za učinkovit multilateralizam bili su član odbora WEF-a Tharman Shanmugaratnam (novoizabrani predsjednik Singapura), mlada globalna voditeljica WEF-a Ilona Szabo de Carvalho, povjerenik Rockefellerove zaklade Donald Kaberuka i članica Vijeća za vanjske odnose i trilateralne komisije Ann – Marie Slaughter.

Njihovi su savjeti recept za svjetski tehnokratski sustav upravljanja koji će, ako sve bude išlo po planu, biti vođen globalnim javno-privatnim partnerstvom koje je formalizirano u lipnju 2019. potpisivanjem Strateškog partnerstva Ujedinjenih naroda i Svjetskog gospodarskog foruma.

Međuvladin forum G20 odigrat će važnu ulogu u učvršćivanju ovih ambicija, utjecaju na zakonodavce i provedbi politika na nacionalnoj razini.

Od usvajanja Akcijskog plana G20 iz 2016. o Agendi 2030. za održivi razvoj, čelnici G20 dosljedno prepoznaju ključnu ulogu G20 u doprinosu provedbi Agende 2030.

Naš zajednički plan i “Pakt za budućnost” mogu se promatrati kao odgovor Ujedinjenih naroda na poziv za Veliko resetiranje koji su u lipnju 2020. objavili Klaus Schwab, Antonio Guterres i princ Charles (kralj Charles III). Guterresovim riječima:

Veliko ponovno postavljanje je dobrodošla potvrda da ova ljudska tragedija mora biti poziv na buđenje. Kao što dobro kažete, imperativ je da ponovno zamislimo, izgradimo, redizajniramo, oživimo i uravnotežimo naš svijet…

Moramo izgraditi pravednija, uključivija i održivija gospodarstva i društva koja su otpornija na pandemije, klimatske promjene i mnoge druge globalne izazove s kojima se suočavamo.

Od vas će se tražiti da transformirate svoje vrijednosti, “služite općem dobru” i povežete se s mozgovima digitalnog svijeta. Također će dati ogromnu moć sustavu UN-a i partnerskim organizacijama u slučaju globalne izvanredne situacije na planetu.

Tijekom prošle godine objavljeno je jedanaest izvješća o politici o tome kako postići dvanaest obveza koje je predložio glavni tajnik Guterres u Našoj zajedničkoj agendi.

Politički proces također je povezan s pregovorima o novom Sporazumu Svjetske zdravstvene organizacije o pandemiji (i ažuriranju Međunarodnih zdravstvenih propisa) koji se planira zaključiti na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini u svibnju.

Sporazum ide ruku pod ruku s predloženom “Platformom za hitne slučajeve” (Policy Brief 2) koju će sazvati glavni tajnik UN-a u slučaju složenog globalnog šoka, uključujući “buduće pandemije s kaskadnim sekundarnim učincima”.

Države članice stoga bi, prema sažetku politike, trebale “poboljšati spremnost ne samo za zdravstvene krize nego i za druge izazove i krize”. Cilj je skup protokola koji će se aktivirati u slučaju veće krize.

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp