Riječ inflacija dolazi od “inflare” i znači napuhati/povećati ponudu novca. Povećana ponuda novca utječe na potražnju i smanjuje ponudu robe , pa cijene rastu. Također se može reći da potražnja dominira ponudom i stoga slijedi rast cijena.

Prema “Austrijancima” (Austrijska škola ekonomije) – Ludwig von Mises i Friedrich August von Hayek – inflacija je:

“Ako povećate ponudu novca, smanjujete kupovnu moć monetarne jedinice.” Odnos između ponude novca i količine robe ima posljedice za “odnos razmjene” između novca i robe. Baš kao što povećana ponuda dobara smanjuje njihovu vrijednost, novac također gubi vrijednost svojom povećanom količinom.”

izvor

1. Povratak na trenutnu izjavu za tisak ECB-a od 30. siječnja 2024. Europska središnja banka (ECB) odlučila je proširiti svoj rad na klimatskim promjenama.  Identificirala je tri fokusna područja koja će voditi njezin rad 2024. i 2025.:
   
   Učinci i rizici prijelaza na zeleno gospodarstvo , posebice koji su troškovi prijelaza povezani s tim i koja su ulaganja tu potrebna
2. Sve veći fizički utjecajklimatskih promjena i kako će politike prilagodbe toplijem klimatskom svijetu utjecati na gospodarstvo
3. Rizici koji proizlaze iz gubitka i uništavanja okoliša– u kakvoj su vezi s klimatskim rizicima i kako bi svojim posljedicama na gospodarstvo i financijski sustav mogli utjecati na rad ECB-a

U bilješkama svojeg priopćenja za javnost ESB objašnjava zašto i kako opravdava proširenje svog mandata:

Fusnota/Napomena: Prilikom obavljanja svojih zadaća unutar svog mandata, ESB mora uzeti u obzir utjecaje klimatskih promjena. U mjeri u kojoj je to moguće bez ugrožavanja cilja stabilnosti cijena, ECB podupire opće ekonomske politike u Europskoj uniji kako bi pridonijela visokoj razini zaštite okoliša i poboljšanju kvalitete okoliša. To uključuje ciljeve Europskog zakona o klimi. Članak 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije također zahtijeva od ECB-a da uzme u obzir zahtjeve zaštite okoliša prilikom definiranja i provedbe svojih politika i mjera.

Nakon revizije svoje strategije monetarne politike 2021., ECB je  u okvir svoje monetarne politike uključio  aspekte zaštite klime.

I ovdje su dvije teme “zaštita okoliša” i “zaštita klime” pomiješane, iako su to dvije uvelike različite teme. Zaštita okoliša je nešto što svi želimo, želimo čist zrak, čistu vodu i netaknutu prirodu. Također je vrlo upitno da li se “klima” (= statistička vrijednost vremena u određenoj regiji za najmanje 30 godina) uopće može ili “hoće” zaštititi. 

Puzajuće širenje mandata ECB-a suprotno svim činjenicama

Ono što također treba promatrati vrlo kritično jest da se vrlo jasno definiran mandat ECB-a (valutna i cjenovna stabilnost) postupno, ali stalno proširuje. Ovo je vrlo zabrinjavajuće!

Madame Lagarde također se oglasila vlastitom video porukom, u kojoj se osvrnula na ogroman porast katastrofa uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama. Isto tako, “nas građane” ona priprema da je ovo samo početak onoga što dolazi. 

Ali je li to zapravo istina? 

Ako pogledate statistiku smrtnih slučajeva od prirodnih katastrofa u posljednjih 120 godina (izvor: Our World in Data), možete vidjeti da se broj smrtnih slučajeva znatno smanjio. 

Ako malo bolje pogledate prirodne katastrofe u posljednje 23 godine…

… također je jasno da se ne vidi njihov porast. 

Unatoč tome, političari EU-a, ECB i MSM snažno promoviraju priču o klimatskoj katastrofi i ekstremnim vremenskim prilikama.

Nadalje, Madame Lagarde uvjerava nas građane da će ECB smanjiti svoj ugljični otisak u svim aktivnostima i segmentima djelovanja, kako u nadzoru banaka tako i u “novčanicama”. Ovo na stranu ukazuje na drugu liniju djelovanja ECB-a: uvođenje digitalne valute središnje banke i ukidanje gotovine kako bi se smanjio ugljični otisak ₍ što je svakako samo za dobrobit nas građana). 

Isto tako, u fusnotama priopćenja za javnost ECB-a od 30. siječnja 2024., ECB opravdava svoje aktivnosti u “borbi protiv klimatskih promjena” klimatskim zakonom EU-a (EU klimatski zakon 2011/1119).

Koje je obrazloženje EU za ovaj zakon?

• Klimatske promjene su “egzistencijalna prijetnja”
• “Potrebno je riješiti sve veće prijetnje zdravlju uzrokovane klimatskim promjenama, kao što su češći i ozbiljniji toplinski valovi, šumski požari i poplave, prijetnje sigurnosti hrane i vode i prehrambenoj sigurnosti te pojava i širenje zaraznih bolesti.”

ČINJENICA 1: Nema porasta ekstremnih vremenskih nepogoda, broj smrtnih slučajeva od ekstremnih vremenskih uvjeta i zaraznih bolesti opada već 100 godina.

ČINJENICA 2: Korelacija CO ₂ i temperature je dobro poznata, blago povećana koncentracija CO ₂ (trenutno 0,042% u našoj atmosferi) povećava rast biljaka, povećava globalnu proizvodnju hrane i smanjuje pustinje. Iako je “klimatska katastrofa” povezana s CO ₂ omiljena tema u politici i MSM-u, to nije vidljivo u stvarnom svijetu. 

Unatoč ovim ogromnim činjenicama, EU i ECB naporno rade na provedbi ovog zakona EU-a o klimi i drugih povezanih zakona i propisa. Cilj EU-a je stvoriti kontinent bez emisija CO ₂ do 2050.

Što to konkretno znači za nas ljude u EU:

• Smanjenje upotrebe fosilnih materijala od sada –> cilj -90% do 2050.!
• Troškovi energije stalno rastu
• Inflacija (budući da su za „zeleni dogovor EU-a“ potrebna golema ulaganja, predvidivo je daljnje veliko širenje ponude novca)
• Nestabilnost mreže zbog gašenja elektrana na fosilni plin 
• Kao i neizvjesnosti opskrbe energijom/rizici nestanka struje

Ovdje je važno razumjeti da nas je pristupačna i sigurna opskrba energijom sve izvukla iz siromaštva u prosperitet; bez pristupačne i sigurne energije život je često vrlo kratak i brutalan! 

A pitanje koliko CO ₂ zapravo povećava globalnu temperaturu nije odgovoreno. IPCC i EU tvrdili su (na temelju računalnih simulacija i proračuna modela) klimatsku osjetljivost od 3°C (ako se koncentracija CO₂ u našoj atmosferi udvostruči).

Mi (neovisni znanstveni savjetodavni odbor UWB) pretpostavljamo 0,5 – 1°C na temelju stvarnih mjerenja u stvarnom svijetu.