Nevjerojatno ali istinito: U Hrvatskoj se prodaju čak i otoci

Nevjerojatno ali istinito: U Hrvatskoj se prodaju čak i otoci

Polako ali sigurno sve odlazi na bubanj.

Hrvatska je zemlja tisuću otoka, a nekolicina se prodaje u oglasnicima i to za milijunske cifre od kojih se običnom smrtniku vrti u glavi.

U Hrvatskoj se trenutno prodaje desetak otoka. Najjeftiniji je 1,5 milijuna eura u centralnoj Dalmaciji, a najskuplji Ceja na medulinskoj rivijeri čija je cijena, kako stoji u oglasniku Bijelo Jaje, čak 20,4 milijuna eura.

Ovaj nenaseljeni otočić površine 162 tisuće četvornih metara u većinskom je privatnom vlasništvu obitelji iz Šišana, ali i država ima svojih 60 tisuća kvadrata. Na njemu se nalazi ugostiteljski objekt te stara kućica od 40 kvadrata, a Ceja je nezaobilazno mjesto brojnih turista i izletnika.

U oglasniku je već niz godina iako su za njega bile zainteresirane slavne osobe, kraljevske obitelji i bogataši svjetskog ranga.

“Interesiraju ih ne samo Ceja nego i drugi hrvatski otoci. Među zainteresiranima su bili i jedan emir, princeza, bila je tu i magapopularna pjevačica, a otok je, kao što je poznato, htio kupiti i Bernie Ecclestone… Ali svi oni odustanu kad vide da na otoku ništa ne mogu napraviti, da je gradnja zabranjena. Jer trebali bi platiti 20 milijuna eura i onda valjda na otoku postaviti šator”, slikovita je Jasminka Biliškov, agentica za nekretnine, koja posreduje u prodaji Ceje, ali i još tri druga mala otoka. 

Veli Školj u malostonskom zaljevu prodaje se za 3,2 milijuna eura dok se druga dva otoka nalaze u šibenskom arhipelagu, a cijena je na upit.

Veliki je problem, tumači Biliškov, što je na malim otocima zabranjena gradnja pa bogati kupci odustaju već na prvoj stepenici.

“Zakoni idu protiv vlasnika otoka, gradnja je minimalna ili nikakva pa otoci stoje neiskorišteni. Ako postoji kakva stara kuća ili građevina dozvoljena je rekonstrukcija u identičnim gabaritima. Međutim, najnoviji primjer koji imamo s prodanim otočićem kod Trogira, pokazuje da ni to nije slučaj jer je vlasniku odbijena dozvola za rekonstrukciju objekta koji je na njemu. Žalio se pa ćemo vidjeti kakav će biti epilog. Ali ograničavanje gradnje je u startu veliki problem. Zbog toga su naši mali otoci, iako iznimno zanimljivi i vrijedni, zapravo nevidljivi”, kaže Biliškov.

Hrvatska ima 1244 otoka, a 66 ih je samo naseljeno. Više od 80 posto u vlasništvu je države, a oni koji su u privatnom uglavnom se radi o obiteljskom nasljeđu. U posljednjih 15 godina prodano je desetak otoka, kaže Biliškov i dodaje kako nema straha od rasprodaje hrvatskog otočnog blaga.

Svaki se privatni otok prvo na prodaju mora ponuditi gradovima odnosno općinama, županiji te državi na čijem se teritoriju otok nalazi. Ukoliko oni nisu zainteresirani za kupnju, a u 99 posto slučajeva nisu, otok ide u cijelosti u slobodnu prodaju, ali nikad po nižoj cijeni od početne.

Hrvatska treba grčki model 

“Grci imaju jako dobar model koji bi trebala uvesti i Hrvatska. Grčka je dopustila izgradnju u strogo kontroliranim uvjetima, a svoje male otoke daje u koncesiju na 50 do 99 godina. To bi bio velik prihod za našu državu, a s druge strane privukli bi bogatu klijentelu i svjetsku elitu koja bi još pogurala Hrvatsku kao turističku destinaciju na svjetskoj karti”, smatra Jasminka Biliškov.

Ono što sada zakon dozvoljava vlasnicima malih otoka je da na površini od tri hektara imaju OPG te je u tom slučaju gradnja dozvoljena. Može se graditi na površini od 400 metara kvadratnih nadzemno i 1000 metara kvadratnih podzemno i razvijati poljoprivredni turizam. No, to se može realizirati samo ako površina otoka to dozvoljava. A često vlasnici otoka nemaju niti prostor za osobnu higijenu niti imaju gdje privezati brod što dovodi situaciju do apsurda, kaže Biliškov.

“Otočići bi trebali biti biseri, a ispada da mali otoci postaju odlagališta otpada s velikih otoka. Želimo imati bogate goste, a mali otoci su idealno što im možemo ponuditi, pod strogo kontroliranim uvjetima, naravno. Dok na taj način ne reguliramo pitanje malih otoka, oni će, nažalost, i dalje biti nevidljiva Hrvatska”, zaključuje Jasminka Biliškov.

Bilo kako bilo, uskoro ćemo morat moliti strance da nam udjele čašu vode i to će se smatrati luksuzom.

Dragi prijatelji portala Epoha!

Kao što znate, portal Epoha djeluje potpuno samostalno bez ikakve državne potpore. Kao alternativni portal primorani smo djelovati u nemogućim uvjetima za koje su zaslužni dežurni cenzori koji su nam između ostalog trajno zamračili iliti zabetonirali Facebook stranicu te naši brojni pratitelji iste uopće ne vide naše objave.

Naravno, to nije sve što nam cenzori čine kako bi nas spriječili u našem radu. A sve to što čine, čine samo zato što smo slobodan i neovisan medij koji nije ni pod čijom kontrolom i samo zato što zajedno s vama, dragi prijatelji, vjerujemo u slobodu medija.

To što nam cenzori čine krajnje je neprofesionalno, s obzirom na činjenicu da smo mi službeni medij u RH kao i svi drugi mediji, registrirani pri Vijeću za elektroničke medije te u skladu s tim uredno plaćamo sva moguća davanja sustavu. No, od tog istog sustava ne dobivamo baš ništa osim gore navedenih cenzorskih napada.

Živimo za istinu, ne podilazimo nikakvim sustavnim lažima i od toga nećemo odustati. Ovisimo o dobroj volji naših čitatelja i pratitelja, o vama dragi prijatelji Epohe. Željeli bismo zajedno s vama nastaviti graditi bolji, pravedniji i sretniji svijet u kojem će svaki čovjek imati jednako pravo na dostojan život, slobodu, rad i sreću.

Ukoliko nađete razloga da podržite našu misiju, unaprijed vam zahvaljujemo na vašim donacijama kojima ćete dati svoj doprinos našoj zajedničkoj borbi za istinu i pravdu te omogućiti portalu Epoha da nastavi s radom i opstane u ovim za nas nemogućim uvjetima.

Hvala vam od srca na vašoj potpori.

Vaša Epoha

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp