Europska komisija sprema se na uvođenje digitalnog ID-a i elektroničkih zdravstvenih kartona.
Ranije ovog tjedna, Europska komisija objavila je svoje drugo izvješće o onome što naziva “stanjem digitalnog desetljeća”, pozivajući države članice da pojačaju napore za povećanje pristupa i poticanje upotrebe digitalne osobne iskaznice i elektroničkih zdravstvenih kartona.
Istovremeno, blok je zadovoljan napretkom u borbi protiv “dezinformacija”, “online štete” i slično.
U priopćenju za javnost EK navodi da je izvješće napravljeno kako bi se procijenio napredak postignut u postizanju ciljeva sadržanih u Programu politike digitalnog desetljeća (DDPP), čiji je cilj 2030. kao godina završetka.
Članice EU sada su po prvi put pridonijele dokumentu s analizama svojih nacionalnih strateških mapa puta za “Digitalno desetljeće”. I tu EK nije baš zadovoljna: napori članica neće zadovoljiti “razinu ambicija” EU ako se stvari nastave razvijati kako jesu, upozorava dokument.
U tom smislu, iako je izvješće općenito optimistično u pogledu usvajanja digitalne osobne iskaznice (eID sheme) i korištenja eZdravstvenih kartona, njegovi autori ističu da “i dalje postoje značajne razlike među zemljama” u pogledu usvajanja eID-a.
Kako bi se ispravile države članice koje podbace u ovim pitanjima, preporučuje se da se zalažu za veći pristup eID-u i e-zdravstvenim zapisima kako bi ispunile ciljeve postavljene za 2030.
EU želi da obje ove sheme budu dostupne za 100% građana i poduzeća do tog datuma – i otkriva da je eID trenutno dostupan za 93% građana u 27 zemalja bloka, “unatoč neravnomjernom preuzimanju”.
Ipak, izvješće EK-a pokazuje da su kreatori politike u Bruxellesu optimistični da će digitalni ID novčanik EU-a “potaknuti” korištenje eID-a.
I autori dokumenta zadovoljni su načinom na koji se provodi kontroverzni Zakon o digitalnim uslugama (DSA). Kritičari, međutim, vjeruju da je tu kako bi olakšao gušenje govora – pod krinkom borbe protiv “dezinformacija” itd.
EU to naziva “jačanjem zaštite od internetske štete i dezinformacija”, a također spominje da pokreće istrage (na internetskim platformama) kako bi osigurao da se DSA provodi.
A kako bi se pojačala poruka da je DSA potreban kao snaga za dobro, u izvješću se tvrdi da su “online rizici u porastu, a dezinformacije su identificirane kao jedan od najdestabilizirajućih čimbenika u našim društvima, koji zahtijeva sveobuhvatnu, koordiniranu akciju preko granica i glumci“.
Očito je samo pitanje vremena kada će Hrvatska službeno pokrenuti uvođenje digitalnog ID-a
