- Epoha Portal
- Snimka zaslona YouTube Podcast Mrežnica
Jedan od recentnih gostiju u Podcastu Mrežnica bio je profesor, znanstvenik i humanist Slavko Kulić. Profesor Slavko Kulić, znanstvenik je i istraživač u području filozofije, političkih znanosti, ekonomije, prava i sociologije, član Lisabonskog savjeta, Ekonomskog foruma, Komisije za denuklearizaciju Europe i Komisije za etiku te autor 400 znanstvenih radova i 70 knjiga.
Podsjetimo ovom prigodom naše čitatelja da je profesor Slavko Kulić često je surađivao i s časopisom za kulturu komuniciranja Epoha te je glavna urednica Epohe Elia Pekica Pagon svoje velike intervjue s profesorom Kulićem objavila u posebnom separatu. Posebno izdanje časopisa za kulturu komuniciranja Epoha broj 58 i 67 izašlo je tako u listopadu 2006. godine pod nazivom „Razgovor o globalizaciji i privatizaciji“.
Teme kojih su se Elia i Slavko dotakli u svojim razgovorima su vrlo aktualne i obuhvaćaju brojne društvene, gospodarske, kulturne i političke fenomene našeg vremena na lokalnoj i globalnoj razini. Sam profesor Kulić rekao je kako je njegov najbolji svjedok vrijeme i kako će istinitost njegovih poruka, društvenih komentara i dobronamjernih prosudbi koje se tiču našeg, europskog i svjetskog društva u cjelini, dolaziti sve više do izražaja kako vrijeme bude prolazilo, što se, kako vidimo iz priloženog i događa.
Upravo zbog toga ovaj separat kroz godine dobiva sve više na važnosti, a dostupan je još jedino u Nacionanoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, jer je svojedobno bio do kraja rasprodan. Glavni povod Elijinih razgovora s profesorom Slavkom Kulićem bio je podjela svijeta na dva jazom razdvojena društvena sloja od kojih jedan pod krinkom strategije stvaranja slobodne globalne gospodarske, odnosno tržišne klime ostvaruje visoke profite, iskorištavajući usput onaj drugi, preostali dio svjetskog stanovništva i čineći ga svakim danom sve obespravljenijim i ovisnijim o sebi.
Srž poruka koje profesor Kulić ostavlja u nasljeđe svima koji će čitati ove bezvremenske razgovore sažima se u njegovoj tvrdnji koju često ističe, a to je tvrdnja kako „pravo na nasilje nema nitko, jer nasilje ne može biti ničije pravo“.
Profesor Kulić u svojim odgovorima također ističe kako će u budućnosti život u društvu i državi vlasnika privatnog kapitala, umjesto u obećanom ili očekivanom društvu radnika, biti moguć samo za neke – rekli bismo podobne ili izabrane.
Ako je vjerovati profesoru Kuliću, za mnoge će život u takvom društvu i državi biti nemoguć. I, na kraju treba reći i to, da će nas „Europa i svijet cijeniti prema onome što ćemo toj Europi i tom svijetu pridonositi, a ne prema onome što ćemo od toga svijeta prositi“, kako je u jednom od svojih odgovora rekao prof. dr. sc. Slavko Kulić. No, još uvijek nije kasno za izgradnju boljeg svijeta – bez privilegiranih i obespravljenih ljudi, već onog u kojem bismo svi imali podjednake šanse za život dostojan čovjeka, uvjereni su i Elia i Slavko.
U svom najrecentnijem intervjuu za Podcast Mrežnica s Arijanaom Kekić, Slavko Kulić je između ostalog izjavio:
“Vlast je izvezla pismene, uvezla bespismene….., vlada jednoumlje……, a vlast na dug nema legitimitet.“
Useljavanje Azijata u Hrvatsku bit će zastrašujuće.”
Sintezom razmišljanja profesor Kulić progovara o aktualnom trenutku svijesti na relaciji: svijet – Europa – Hrvatska.
Evo još nekoliko njegovih izjava:
“Narod je doveden u stanje straha od sutra ujutro. Ne znamo što jedemo, što udišemo… Jesmo li pristali na eutanaziju? Jesmo li pristali na strah od toga što će biti sutra ujutro – na stanje jedne konstantne anksioznosti?”
“Kultura laži i cinizma dovela je do toga da drukčije mišljenje više nije moguće.”
“Četvrti svjetski rat počeo je 1997. godine i vodi se za izvore i prostor.”
“Vlast je izvezla pismene i uvezla bespismene.”
“U Hrvatskoj vlada jednoumlje.”
“Vlast na dug nema legitimitet.”
“Sabor je produžena ruka autokratske vlasti u Hrvatskoj.”
“Hrvatska i Europa više ne odlučuju ni o čemu.”
„Narod je subjekt kulture, poručite to javnosti i svijetu. Narod nije puk, narod nije masa. Oni koji misle da vode ovu stvarnost, to moraju respektirati. U suprotnom, moraju otići s javne scene. To nam se sad ponovo dogodilo, povodom i ovih, ne znam koji put, takozvanih izbora.
Imalo se više ljudi za ovim stolom koji su izrazili kritičko mišljenje prema tome što se dogodilo, međutim, laž je jača od svake istine u društvu koje je u stanju šutjeti o svojoj budućnosti. To znači da živimo kulturu i laži i cinizma.“
Kultura laži i cinizma do te je mjere dovela ovu stvarnost do jednoumlja, da drukčije mišljenje više i nije moguće u sredstvima javnog priopćavanja smatra Kulić, što je više nego zabrinjavajuće te se pitamo – kako smo i zašto to dozvolili?
Prof. dr. sc. Slavko Kulić: Dozvolili smo tako što 1991. godine do danas u 5 sati Hrvatska nije politički konstituirana. Bez političkog konstrukta nema niti pravnog konstrukta. Nitko, ni od takozvane opozicije koja to nije, niti pozicije, to nikad nije spomenuo. Mi živimo u rasulu.
Mi živimo, tko zna, po kojem tipu odnosa snaga. Jer nismo ni zajednica, ni društvo, ni država.
Na to sam 50 puta upozorio, a takozvani intelektualci i školovani ljudi o tome šute. Pa vi i dalje šutite. Bez političkog i pravnog konstrukta mi nemamo u Hrvatskom saboru više stranačke suglasnosti o tipu socijalnih odnosa koje ćemo prakticirati.
Dok god to nemamo, opozicija ne može primati plaću iz proračuna od ovog naroda, jer ona to nije, jer ona mora čuvati društveno opredjeljenje.
A mi do večeras u 5 sati tog opredjeljenja nemamo, što znači da smo prepušteni igri odnosa snaga na razini dnevnog dometa.
Mi kao takav narod ne možemo opstati, a od onog časa kada je Hrvatska postala članicom EU, na što sam upozorio više puta i Hrvatsku akademiju, da smo prešutjeli usvajanje pravne stečevine u Hrvatskom saboru, a da ste svi svjesni da nitko nije pročitao 240.000 kartica pravne stečevine i još 40.000 neprevedene pravne stečevine.
Što znači da je i akademija i sveučilišta i instituti, da smo svi šutke pristali da nestanemo kao subjekt kulture To narod mora znati. Takvo vodstvo ovom narodu ne treba, zaključio je Kulić.
U nastavku donosimo cijeli intervju urednice Arijane Kekić sa Slavkom Kulićem:
Izvor: Podcast Mrežnica
