Čuvajmo se vladinog pritiska na digitalnu valutu jer najveće tiranije uvijek se čine u ime najplemenitijih ciljeva.
Vlada želi vaš novac. Prosit će, ukrasti ili posuditi ako zatreba, ali želi vaš novac bez obzira kako ga i an koji način može dobiti.
Vladini planovi da prevare i obmanu porezne obveznike oko njihovog teško zarađenog novca kreću se od rasipnih zakona o poticajima preko kronizma i korupcije do oduzimanja imovine, skupih paketa poticaja i sigurnosnog kompleksa koji nastavlja nagrizati naše slobode, a ne uspijeva nas učiniti sigurnijima.
Amerikanci su također morali platiti za vladine beskrajne ratove, subvencioniranje stranih država, vojno carstvo, socijalnu državu, ceste koje vode nigdje, prenapuhanu radnu snagu, tajne službe, centre za fuziju, privatne zatvore, biometrijske baze podataka, invazivne tehnologije, arsenal oružja i svake druge proračunske stavke koje doprinose brzom rastu bogatstva korporativne elite, a nauštrb onih koji jedva spajaju kraj s krajem, tj. plaćaju nas, porezne obveznike.
To je rezultat ovih računa za potrošnju od 1,2 trilijuna dolara: Netko mora platiti račun.
Dok je vladin nezasitni apetit za novcem, moći i kontrolom izmaknuo kontroli, njezini su predstavnici smislili druga sredstva za financiranje njezinih ekscesa i svoje velikodušnosti kroz poreze prerušene u kazne, poreze prerušene u naknade i cestarine, karte i kazne za povećanje prikrivenih porezi.
Bez obzira na to koliko novca vlada uzme, nikad ga nije dovoljno (primjer: beskonačno privremeno financiranje i stalno podizanje gornje granice duga), tako da vlada mora neprestano uvoditi nove planove kako bi ovlastila svoje agente da zaplijene bankovne račune naroda.
Napravite mjesta za digitalni dolar.
Bilo da se radi o digitalnoj valuti središnje banke koju preferira predsjednik Biden ili o kriptovaluti koju reklamira bivši predsjednik Trump, krajnji rezultat uvijek će biti oblik digitalnog novca koji olakšava praćenje, kontrolu i kažnjavanje građana.
Tjednima prije nego što je Bidenova administracija dospjela na naslovnice sa svojom podrškom digitalnoj valuti koju je izdala vlada, FBI i Ministarstvo pravosuđa tiho su pravili planove za tim za provedbu kriptovalute (prijevod: Policajci za digitalni novac), jedinicu posvećenu iskorištavanju imovine virtualnih valuta, sa zadatkom s istraživanjem kripto zločina i oduzimanjem virtualne imovine, te kripto carom koji će sve to nadzirati.
To naravno nije iznenađenje.
Ovako vlada funkcionira: daje nam alate koji nam “olakšavaju” živote, dok u isto vrijeme vladi olakšavaju djelovanje protiv nas.
Prelazak na digitalnu valutu doista je globalni trend.
Više od 100 drugih zemalja razmišlja o pokretanju vlastitih digitalnih valuta.
Kina je već pokrenula digitalnu valutu koju je izdala vlada i koja ne samo da joj omogućuje praćenje i oduzimanje financijskih transakcija građana, već također radi sa sustavom društvenih bodova za kažnjavanje pojedinaca za moralne propuste i društvene prijestupe, a nagrađuje ako se pridržavaju ponašanje koje je odobrila vlada).
Kineski stručnjak Akram Keram napisao je u Washington Postu: “S digitalnim juanom, KPK [Kineska komunistička partija] će imati izravnu kontrolu i pristup financijama pojedinaca bez pritiska na posredničke financijske tvrtke. U društvu koje koristi digitalni juan, vlada bi lako mogla blokirati digitalne novčanike disidenata i aktivista za ljudska prava.”
Uostalom, gdje ide Kina, slijede je Sjedinjene Države i EU.
Digitalna će valuta neizbježno postati dio našeg gospodarstva i središnji dio vladinih napora za nadzor.
Kombinirajte ovo s ESG (Environmental, Social and Governance) inicijativama, koje su sinonim za kreditne rezultate društvenih medija za tvrtke, i vidjet ćete da idemo istim putem kao Kina prema digitalnom autoritarizmu. Kako upozorava novinar Jon Brookin: “Digitalne valute koje izdaje središnja banka mogu se koristiti kao alat za državni nadzor građana i kontrolu njihovih financijskih transakcija.”
Digitalne valute pružaju vladi i njezinim poslovnim partnerima oblik trgovine koji se može lako nadzirati, pratiti, tabelirati, rudariti, hakirati, oteti i zaplijeniti kada je to prikladno.
Ovaj pritisak na digitalnu valutu doprinosi vladinom ratu protiv gotovine koji suptilno vodi već neko vrijeme. Slično ratu protiv droge i ratu protiv terorizma, ovaj takozvani “Rat protiv gotovine” prodaje se javnosti kao način borbe protiv terorista, trgovaca drogom, utajivača poreza, pa čak i protiv bacila COVID-19.
Posljednjih godina jednostavno posjedovanje značajnih količina gotovine moglo je dovesti do toga da osoba bude upletena u sumnjivu aktivnost i označena kao kriminalac. (Policijsko) opravdanje je da je gotovina valuta za ilegalne transakcije jer ju je teže pratiti, može se koristiti za plaćanje ilegalnih imigranata i oduzima državi dio “prihoda”, pa je ukidanje papirnatog novca teško za provedba zakona i pomaže u borbi protiv kriminala kao i državi u stvaranju više prihoda.
Ekonomist Steve Forbes kaže: “Pravi razlog za ovaj rat protiv gotovine – počnite s velikim novčanicama i krenite prema dolje – je ružno otimanje vlasti od strane velike vlade. Ljudi će imati manje privatnosti: Elektronička trgovina olakšava Big Brotheru da vidi što radimo, olakšavajući zaustavljanje aktivnosti koje mu se ne sviđaju, poput kupnje soli, šećera, velikih boca sokova i Big Maca.”
Na ovaj način, bezgotovinsko društvo – koje se može lako nadzirati, kontrolirati, manipulirati, naoružati i zatvoriti – ide izravno u ruke vlade (i njenih poslovnih partnera).
Unatoč onome što znamo o vladi i njezinoj povijesti korupcije, petljanja i kršenja podataka, da ne spominjemo kako se lako tehnologija može upotrijebiti protiv nas, prijelaz na bezgotovinsko društvo težak je za društvo u svakodnevnim područjima života. Postati čemo sve više ovisni o tehnologiji i to stvarno nije teško za prodati.
Baš kao što su Amerikanci prihvatili vladin nadzor kroz pogodnost GPS uređaja i mobitela, digitalna gotovina—plaćanje debitnom karticom, kreditnom karticom ili mobitelom—postaje de facto posao američke policijske države.
Nekad se procjenjivalo da će pametni telefoni do 2020. u potpunosti zamijeniti gotovinu i kreditne kartice. Od tada je sve više poduzeća prešlo na bezgotovinsko plaćanje, uključujući određene zrakoplovne tvrtke, hotele, tvrtke za iznajmljivanje automobila, restorane i maloprodajne trgovine. U Švedskoj čak i beskućnici i crkve prihvaćaju digitalnu gotovinu.
Novinarka Lisa Rabasca Roepe zalaže se za digitalni novčanik jer gotovina više nije potrebna. “Sve više trgovaca i trgovina mješovitom robom prihvaća Apple Pay, Google Wallet, Samsung Pay i Android Pay”, rekla je Roepe. “Aplikaciju PayPal sada prihvaćaju mnogi trgovački lanci kao što su Barnes & Noble, Foot Locker, Home Depot i Office Depot. Walmart i CVS razvili su vlastite aplikacije za plaćanje, dok njihovi konkurenti Target i RiteAid rade na vlastitim aplikacijama.”
Dakle, što se zapravo događa ovdje?
Usprkos svim prednostima koje donosi život u digitalnom dobu – posebice praktičnosti – teško je zamisliti da bezgotovinski svijet kojim upravlja digitalni novčanik neće značiti početak kraja za ono malo privatnosti što nam je preostalo, ostavljajući nas ranjive na vladine lopove, hakere podataka i sveznajuću, svevideću orvelovsku državu.
Kad govorim o privatnosti, ne mislim samo na stvari za koje ne želite da drugi znaju, male stvari koje radite iza zatvorenih vrata, a koje nisu ni nezakonite ni štetne, već neugodne ili intimne. Također mislim na stvari koje su duboko osobne i za koje nitko ne mora znati, a ponajmanje vlada i njezin niz užurbanih osoba, dadilja, špijuna, zatvorskih čuvara i sitnih birokrata.
Drugo, već vidimo kako će državnim dužnosnicima biti lako manipulirati digitalnim novčanicima za vlastitu korist, pratiti vaše kretanje, nadzirati vaše aktivnosti i komunikacije i na kraju vas izvući. Na primjer, zapljena civilne imovine policijskim odjelima omogućena je zahvaljujući uređajima za elektronički oporavak i pristup podacima (ERAD) koje osigurava Ministarstvo domovinske sigurnosti, a koji policiji omogućuju ne samo utvrđivanje stanja svake kartice s magnetskom trakom ( debitne, kreditne i darovne kartice), ali i zamrzavanje i oduzimanje svih kredita na prepaid karticama koje postaje sve isplativije.
Prizivni sud osmog okruga presudio je da nije kršenje Četvrtog amandmana ako policija skenira ili provuče vašu kreditnu karticu. Očekujte da će ove brojke vrtoglavo porasti kada se policajci za digitalni novac pojave u punoj snazi.
Treće, digitalna valuta koju izdaje vlada dat će vladi potpunu kontrolu nad gospodarstvom i potpuni pristup novčanicima građana. Dok se vlada može hvaliti kako lako može položiti poticajna sredstva na račune građana, takav bi sustav također mogao uvesti ono što ekonomisti nazivaju “negativnim kamatama”.
Umjesto da bude ograničena nultom kamatnom stopom, vlada bi mogla naplaćivati negativne kamate na digitalne račune kako bi upravljala gospodarskim rastom. “Ako je gotovina elektronička, vlada može jednostavno izbrisati 2 posto vašeg novca svake godine”, rekao je David Yermack, profesor financija na Sveučilištu New York.
Četvrto, digitalna valuta otvorit će građane– i njihove bankovne račune – još većoj financijskoj ranjivosti od hakera i vladinih dužnosnika.
Peto, digitalni autoritarizam će redefinirati značenje slobode u gotovo svim područjima naših života. I tu treba baciti pogled na Kinu da shvatimo što nas čeka. Kako Maya Wang, analitičarka Human Rights Watcha, objašnjava:
“Kineske vlasti koriste tehnologiju za kontrolu stanovništva diljem zemlje na suptilnije, ali još uvijek učinkovite načine. Središnja banka lansira digitalnu valutu koja Pekingu omogućuje praćenje i kontrolu financijskih transakcija ljudi. Kina gradi takozvane sigurne gradove koji uključuju podatke iz intruzivnih nadzornih sustava za predviđanje i sprječavanje svega, od požara preko prirodnih katastrofa do političkih nemira. Vlada vjeruje da ove intervencije, zajedno s administrativnim mjerama kao što su: “Uskraćivanje pristupa uslugama osobama na crnoj listi, potaknut će ljude na ‘pozitivno ponašanje’, uključujući bolje pridržavanje vladinih politika i zdravih navika kao što je vježbanje.”
Osim ako se netko ne želi vratiti u predtehnološko, Luditsko doba, stvarno nema načina da se ovaj konj povuče natrag nakon što napusti vrata. Nažalost po nas, nemamo gotovo nikakvu kontrolu nad tim tko pristupa našim privatnim podacima, kako se pohranjuju ili kako se koriste. A kada je riječ o našoj pregovaračkoj moći oko prava na digitalnu privatnost, ostavljeni smo u bijednoj, nezavidnoj poziciji u kojoj se jedino što možemo je nadati i vjerovati da će oni na vlasti postupati s našim podacima s poštovanjem.
Prije nego što se uvede bilo kakva vrsta digitalne valute, potrebni su nam barem stroži zakoni o privatnosti i “Elektronička povelja o pravima” koja štiti “nas ljude” od predatorskog nadzora i poslovnih praksi drobljenja podataka od strane vlade i njezinih korporativnih partnera.
