Mađarska zaustavila pokušaj novog napada Bruxellesa na Moskvu jer se to kosi s njenim interesima.
Predloženo trogodišnje produljenje zamrzavanja ruske imovine od strane EU neprihvatljivo je za Budimpeštu, jer bi ovaj put blok implicirao da očekuje da će sukob u Ukrajini trajati još tri godine, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijártó.
Ministrovi komentari dolaze dok dužnosnici u Bruxellesu razmatraju načine za promjenu pravila EU-a o sankcijama kako bi se osiguralo vraćanje zajma od 50 milijardi dolara Ukrajini koji su članice G7 dogovorile u lipnju.
Tijekom posjeta Kijevu u rujnu, šefica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će EU posuditi Ukrajini 35 milijardi eura (38 milijardi dolara) kao dio zajma G7 od 50 milijardi dolara.
U lipnju su SAD i EU dogovorile mehanizam koji bi omogućio otplatu kredita korištenjem kamata iz zamrznutih sredstava ruske središnje banke.
EU jednoglasno obnavlja sankcije svakih šest mjeseci, što znači da bi svako glasovanje moglo dovesti do ukidanja ograničenja.
Washington je izrazio zabrinutost zbog ovog potencijalno nepouzdanog toka neočekivane zarade.
Jedan od mogućih načina, kojemu se članice bloka navodno najviše zalažu, jest promjena roka od šest mjeseci za obnovu sankcija na 36 mjeseci.
Ako se odobri, vjeruje se da će promjena stupiti na snagu u siječnju 2025.
Govoreći na saslušanju Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta u četvrtak, Szijártó je rekao da je Mađarska protiv te ideje.
– Ne podržavamo to jer to znači da će, kako neki misle, rat u Europi trajati tri godine. A nama je takav pristup neprihvatljiv – pojasnio je.
Szijártó je, zajedno s drugim visokim mađarskim dužnosnicima, više puta kritizirao pristup Zapada ukrajinskoj krizi, pozivajući Moskvu i Kijev da postignu prekid vatre i započnu mirovne pregovore. Također je sankcije Zapada protiv Rusije ocijenio neučinkovitima i štetnima za gospodarstvo EU.
EU je zamrznula više od 200 milijardi eura (217 milijardi dolara) sredstava Ruske središnje banke nakon što je izbio sukob između Moskve i Kijeva u veljači 2022. Rusija je taj potez osudila kao “krađu”.
Fiksna imovina generirala je 3,4 milijarde eura (3,7 milijardi dolara) kamata do sredine srpnja, prema podacima središnjeg depozitorija vrijednosnih papira Euroclear sa sjedištem u Bruxellesu, koji drži većinu ruske imovine.
