Iz Gruzije su poručili da zabrana LGBTQ propagande i dalje ostaje na snazi bez obzira na pritiske i ucjene od strane EU.
Vladajuća politička stranka u Gruziji jasno je dala do znanja da nikada neće pokleknuti pred pritiscima Zapada da ukine nedavno doneseni zakon protiv LGBTQ propagande.
Južnokavkaska nacija već godinama teži pridruživanju Europskoj uniji, ali blok sada upozorava da bi zakon mogao stajati na putu pridruživanju.
Potvrđen u nacionalnom parlamentu u rujnu, zakon izričito zabranjuje državno priznavanje braka za istospolne parove, posvajanje djece od strane homoseksualaca i pružanje tretmana za promjenu spola.
Povrh toga, propaganda koja promiče istospolne veze u obrazovnim institucijama i medijima sada je također zabranjena u Gruziji, kao i demonstracije koje promiču LGBTQ narative.
Tijekom brifinga za novinare u petak, izvršni tajnik vladajuće stranke Gruzijski san, Mamuka Mdinaradze, rekao je da “čak i ako [zakon o zabrani LGBTQ propagande] privremeno ometa naš napredak, nećemo prihvatiti te takozvane [EU] vrijednosti, ” navodi se u priopćenju. za TASS.
“Bilo bi nam bolje da kasnimo dvije ili tri godine [u smislu integracije u EU], ali nikada, naglašavam, nikada nećemo ukinuti zakon protiv LGBTQ propagande”, inzistirao je dužnosnik.
Prema Mdinaradzeu, gruzijska vlada neće mijenjati budućnost sljedećih generacija zbog političkih ambicija, dodajući da “ne želimo takvu Europu”.
Odnosi između Gruzije i Zapada dodatno su zategnuti nakon općih izbora održanih prošle subote. Vladajuća stranka Gruzijski san, koja nastoji uspostaviti pragmatične odnose sa svim svojim susjedima, uključujući Rusiju, izašla je kao pobjednik s gotovo 54 posto glasova. Međutim, prozapadna oporba, zajedno s predsjednicom Salome Zourabichvili, odbili su priznati rezultate i optužili vladu za lažiranje izbora. Također su naveli rusko uplitanje u proces, bez pružanja ikakvih dokaza.
U objavi o Xuu prošlog tjedna, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozvao je gruzijsko vodstvo da “pokaže svoju čvrstu predanost putu zemlje u EU”. Otprilike u isto vrijeme, Europska komisija izrazila je zabrinutost zbog “čestih kompromisa u vezi s tajnošću glasovanja i nekoliko proceduralnih nedosljednosti” navodno uočenih tijekom posljednjih općih izbora u Gruziji.
U ponedjeljak je glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller upozorio da Washington “ne isključuje daljnje posljedice ako se smjer gruzijske vlade ne promijeni”, pozivajući Tbilisi da počne “povlačiti i ukidati antidemokratske zakone”.
Još jedna točka spora između Gruzije i zapadnih sila bio je zakon o “stranim agentima” usvojen u svibnju, koji zahtijeva od entiteta i pojedinaca koji primaju više od 20 posto svog financiranja iz inozemstva da se registriraju kao “promicatelji interesa strane sile”.
Obraćajući se novinarima u ponedjeljak, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov inzistirao je da “uopće ne pokušavamo i jedva da imamo priliku utjecati na razvoj situacije” u Gruziji.
Istaknuo je da istovremeno “svjedoci neviđenih pokušaja uplitanja Zapada”, koji “pokušava ne samo zavrnuti ruke Tbilisiju, već i nametnuti svoje uvjete”.
