Orban tvrdi kako je Zelensky odbio njegovu ponudu za mir i zbog toga Ukrajini slijedi još veća katastrofa.
Viktor Orbán, premijer Mađarske, iznio je svoje viđenje situacije u Ukrajini i nastojanja da utječe na deeskalaciju sukoba.
Orban je u srpnju ove godine osobno posjetio Kijev s ciljem da predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom predloži prekid vatre i mogućnost postizanja trajnog mira.
Na sastanku sa Zelenskim Orbán je otvoreno poručio da vrijeme nije na strani Kijeva, ponudivši mu podršku u postizanju mira koji bi zaustavio krvoproliće. Međutim, Zelenski je odbio ovu ponudu smatrajući da je vrijeme na strani Ukrajine, a ne Rusije.
Orban je istaknuo kako nije došao nametnuti nikakva rješenja Ukrajini, već ponuditi pomoć u uspostavi mira.
Iako je, prema njegovim riječima, odbijen, Orbán je nastavio zagovarati stvaranje širokog međunarodnog okruženja koje bi bilo spremno za mir i dijalog, napominjući da će u jednom trenutku doći vrijeme kada će biti potrebno zaustaviti borbe i započeti pregovore.
Premijer Mađarske istaknuo je kako poštuje pravo Ukrajinaca da odlučuju o svojoj budućnosti, istaknuvši kako im se ne bi usudio nametati kako će voditi svoju zemlju niti rješavati vlastite izazove.
Uz zalaganje za mirno rješenje, Orbanova administracija ustvrdila je kako je Kijevu u interesu da postigne dogovor s Rusijom. Naime, Gergely Gulyás, šef Orbanova kabineta, rekao je da je Mađarska, kao i Orban, uvjerena da će mir najviše koristiti Ukrajini jer se trenutna situacija na bojnom polju pokazala dugoročno neodrživom za Kijev.
Orban je u prošlosti isticao da Ukrajina nema šanse za vojnu pobjedu, te da bi pregovori bili jedini realan način za okončanje sukoba.
Orbanova misija nije završila njegovim odlaskom iz Kijeva. Nakon sastanka sa Zelenskim, mađarski premijer je u srpnju održao niz sastanaka s najvišim svjetskim čelnicima, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, kineskog predsjednika Xi Jinpinga, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Ova inicijativa imala je za cilj da Orbán ključnim čelnicima predstavi plan za okončanje sukoba u Ukrajini koji se, prema njegovim riječima, temelji na realnoj procjeni situacije, realnim ciljevima i okvirima koji su prihvatljivi svim stranama.
Orbán je potom taj plan predao čelnicima Europske unije, inzistirajući na nužnosti preispitivanja strategije prema Ukrajini. Njegov pristup temelji se na shvaćanju da produljenje sukoba ne donosi nikakvu dobrobit Europi, koja, osim vojnih i političkih, trpi i ekonomske štete zbog sankcija i smanjene trgovine s Rusijom.
Mađarski premijer ostaje dosljedan stavu da podrška Ukrajini ne smije biti bezuvjetna, ali da EU mora voditi računa o interesima svojih građana.
Ovaj diplomatski angažman Mađarske odražava specifičnu političku poziciju Viktora Orbána, koji od početka sukoba zagovara drugačiji kurs u odnosu na većinu europskih čelnika.
Umjesto dodatnih sankcija i eskalacije sukoba, Orbán zagovara pragmatičnu politiku suradnje i pregovora s Moskvom. Mađarska, za razliku od većine zemalja EU, ima umjereniju retoriku prema Rusiji, inzistirajući na važnosti dijaloga.
Orbánovi prijedlozi nailaze na različite reakcije – dok ga neki europski čelnici smatraju previše proruskim, drugi smatraju da je njegov pristup pragmatičan i realan s obzirom na geopolitičke i gospodarske okolnosti.
Orbánov potez, uključujući kontakte s čelnicima poput Xi Jinpinga i Donalda Trumpa, ukazuje na želju za stvaranjem šireg saveza koji bi mogao pritisnuti Kijev i Moskvu na ozbiljne pregovore.
Također, njegov susret s Putinom i drugim čelnicima postavlja pitanje mogućnosti uspostave međunarodnog foruma koji bi uključivao ključne aktere i gdje bi se pregovaralo pod neutralnim uvjetima.
Mađarska, koja odolijeva velikom pritisku zapadnih saveznika da potpuno izolira Rusiju, pokušava se nametnuti kao neutralni posrednik u ovom globalnom sukobu, čime bi se, prema Orbánu, postigao “realan mir”.
Orbánov stav o sukobu u Ukrajini, kao i njegov poziv na prekid borbi, odražava njegovu dugogodišnju kritiku politike Zapada prema Rusiji, za koju smatra da vodi još većim napetostima i udaljava EU od stabilnosti.
Za Orbana je sukobu u Ukrajini potrebno pristupiti s pragmatičnog stajališta, uzimajući u obzir interese europskih naroda i međunarodnog dijaloga.
